broj učenika - studenata u pomorskim ??kolama - fakultetima

Judi moji ,je se koji ministar zapitao sta ti mozes sa srednjom skolom?
Mozes postat sekondo palube i treci makine i sad jeli vrijedno izgubit 4 godine skolovanja za te junior pozicije na brodu?
Pa to je ponizavajuce do jaja, pa se netki ministri cude sta nitko ne upisuje skole ha,ha,ha, po mojem misljenju bit ce i gore.
 
Mozda nas od pomorstva tjera to šta svi hoće gotove ćifove i kapetane a juniore nitko-nemate dovoljno iskustva-glavna rečenica. Nitko neće uložit u čovijeka i malo riskirat i potrošit koji dolar i tako dobit dobrog pomorca, a to se radi u svakom drugom poslu.I nije nam baš za sve kriva država.
 
Stipendije

Stipendije

Ne garantiram istinitost,ali pričaju...Da su iz Atlantske krenuli u Dubrovačku pomorsku podijelit par stipendija. Nisu imali kome dat; najbolji đak je imao samo 3 (jedinice).
:mad:
 
ja znam samo od prosle godine da je bilo ucenika koji su zavrsavali sa 4 i 5 itd ( a oni su prolazili svake godine ) .... To malo napuhavaju pricu,nitko nezeli ic na Atlansku pa sad pricaju da nisu imali kome dat :D
 
tako je, moj sused je lud bio u ratu sa 18 i kupio je prepelice niko nece da kupi jaja po kunu. neki dan digo cijenu na dvije kune sad ceka kad ce koja snest jaje judi poludili. a i ako neki mulac od 14 godina pogleda ovaj forum a ne znan zasto nebi prije upisa u skolu u ovoj temi nac ce samo negativno i nece ni pomislit na pomorstvo. info je napadnut i zato jer je pobigal od mora, pa nije on rekal da je more najbolja opcija samo da nije najgora i zasto nebi uzel bolji posal. dignut kriterije jer bolje da se upisu tri pa da se potle mogu izborit za neka veca prava ,mozda cak i svima, a ako se upise 10000 ovih sta bi pali da nije 8. razred pa se pusta, za 5 godina imat cemo "pomorce" koji ce i sami imat niske kriterije jer dobro znaju da su sa svojin zalaganjen i ocjenama lako mogli lopatu drzat za 20 kuna na uru i srusit ce cijenu svih vas a da ne govorimo koliko ce se lakse manipulirat s takvima. poznan puno pomoraca vecina nisu neki biseri ali more bit i gore ako se spusti kriterij. imat cemo male bijele filipe burmance iz ri zd st du, a ionako najvise volimo pljuvat po svojima pa ce mnogi doc na svoje.
 
Jeremija nije niko napao Infa nego samo vodimo raspravu. Svak ima svoje misljenje i ode ga iznosi. A sta se mene to kakav si ucenik bija u skoli nema nikakve veze kakav ces pomorac biti. I zato mislim da su to gluposti. jer more dosta ljude promini.
 
Nema škola veze sa morem i to svatko ko naviga zna i nije uvjet da ćeš ti biti odbar pomorac ako si prolazia sa 5 u srednjoj ( iako znam i takve..).
 
ne govorin o tome da li ce biti dobri pomorci, jesu li talijani dobri pomorci? nisu najbolji radnici najbolje placeni ni u firmama na kopnu, nego oni koji se znaju izborit. ocu rec da ako budemo pljuvali po svojoj bransi na ovakvim mjestima, u nasu ce bransu doc samo oni kojimi je to jedini i zadnji izbor a kakvi su ti? i oni ce za 4 ili 6 godina ipak zavrsit tu skolu i predstavljat osim sebe tako i TEBE, to znate da nas svit gleda uvik kroz najgoreg tako mu je jeftinije, i ne kazem da se ti nes izborit za svoju placu ako vridis ali ce ti tribat puno vise vrimena i vise govana
 
Last edited:
Nema škola veze sa morem i to svatko ko naviga zna i nije uvjet da ćeš ti biti odbar pomorac ako si prolazia sa 5 u srednjoj ( iako znam i takve..).

Istina,ima san par likova u razredu u srednjom samo su napamet ucili a qurca nisu razumili.bas se sican scene u 4.srednje profesor ispitiva lika a on nije zna razliku izmedu tankera i bulk carriera,jednoga je pita sta znaci kad brod bunkeraje a ovaj odgovorija da krca bombe mrtav ozbiljan :) umira san od smija...a najjaca baza 3.srednje crtamo na karte kurseve a lik crta kurs priko sredine braca po kopnu jos dan danas nemogu virovat :P Eto skola i puste petice u njoj nisu uvjet za bit dobar pomorac
 
kad se sitin koja je bila muka upisat za strojara u Splitu..mora si imat prosjek oko 4.0.. od razreda moga nas 17 maturiralo, i interesantno nas 10 smi bili promaseni slucaj kako su nas profesori zvali, i jeduino nas 10 jos navigaje..
 
i od ovce se more napravit dobrog pomorca i pilota i doktora ali taki su opasni jer su uvik ovce. sta vridi da si ti razuman kad dodje vrime izbora i dize ti glas i onaj sa sela sta si nezna pobrojat koliko kokosi ima. pa iman babu koja je bila gladna i prihvatit ce vlast bilo koga samo da je ne tuce ili da je manje tuce. ne kazem ja da onaj sta ima 1 mora bit nesposobniji od onoga sta ima 5 i cesto nije tako, ali generalno na 1000 ljudi vidit ces razliku. da bi digli nase pomorstvo moramo privuc normalne ljude a pljuvanjem po bransi takvoga tjeramo.
 
nisam mslil na tebe laganini pisal sam post dok jos nije bilo tvoga. ne kazem pa meni se pokazalo kroz zivot da se stalno druzim i jedini mi pasu divljaci sta su u skoli imali prosjecne ocjene ali oni sta nisu bili za nis i sad su mi za nis jer su ostali ovce, nisu oni krivi ali ako cemo se lagat onda dobro
 
Pomorska skola je Tehnicka skola, sto znaci da treba malo mucnut glavom da bi se rijesio problem, a da bi se rijesio problem treba imat neko tehnicko znnje ili teoriju, a bez teorije nema ni prakse! Svi to znamo, samo jeli zelimo to sebi priznat! Ja prvi nisam bioneki odlikas, ali su me zanimale stvari oko struke, zato i je uvijek bilo problema sa povijesti, pravom,itd. Da nije bilo tako bio bi u gimnaziji ili ekonomiji ili... Zato se nesmije dopustit da se kriteriji spustaju do te mjere da se kaze: Idem u pomorsku jer nisam mogo nista drugo upisat.... Ako tako bude svima ce nam se to odbit od glavu.....ali cini se da slijedimo trend engleza, skandinavaca itd...oni koji su ih upoznali znaju o cemu pricam...vecina (posebno mladji)je tamo jer nije imalo kamo drugo.....
 
Last edited:
u pravom smjeru

u pravom smjeru

izgleda kako rasprava ide u pravom smjeru.
prije dvije godine na jednom sastanku provlačila se nekoliko puta teza kako su za brod najbolji mangupi, i tu se sla?žem, međutim, to je rečeno u pozitivnom kontekstu, znači da govorimo o ljudima koji znaju iznači rje??enja kad ih većina ljudi ne vide a takvih situacija na brodu ima mali milijun, problemi se rje??avaju na najoriginalnije načine.
znači: otpada onaj dio ljudi koji bi ionako trebao upisati gimnaziju jer su vi??e teorijski orjentirani ali i onaj, kako je jeremija dobro primijetio, "ovaca" koji nisu u stanju iskopirat crew listu a kamoli je napisati.
tehničko znanje struke je obavezno jer ili zna?? kako rije??iti problem ili ne zna??, ne mo?že se u ?životu oslanjati na to kako će neko drugi znati rije??iti ba?? to.
nekoliko godina fakulteta daje znanje koje srednja ??kola ne pokriva i to je jedan od razloga odjeljivanja operativnog od managment nivoa.
o tome kako samo ??kolstvo nije rije??ilo pohađanje i polaganje na zadovoljavajući način mo?že se razgovarati jer se ljudi u struci i u mmtpr-u sla?žu s tim, međutim, ??kolstvo je "jo?? uvijek" u rukama prosvjete, jo?? nisu rije??ili ni ustroj policije a kamoli ??kolstva.
svejedno ne vidim pravi razlog propuha u učionicama, to je za razliku od mnogih drugih jedna dinamična i zanimljiva struka gdje učenik u dana??nje vrijeme ima puno toga za vidjet i naučit.
 
kako to vide poslovni ljudi ....

kako to vide poslovni ljudi ....

Masovna prekvalifikacija; svi u pomorce

Last Updated (Tuesday, 30 November 1999 01:00) Written by Administrator Thursday, 11 September 2008 13:13

Vi??e od 40 polaznika upisalo se u Srednju pomorsku ??kolu PUO â??Akademija Libarâ? u ? ibeniku, kako bi steklo zvanja pomorskog nautičara i tehničara za brodostrojarstvo, trenutačno najtra?ženijih zanimanja na pomorskom tr?ži??tu rada.
Većina upisanih na Srednju pomorsku ??kolu, već ima zavr??enu srednju ili vi??u ??kolu, pa čak i fakultetsku diplomu ili zvanje izvan pomorske struke.
Interes za prekvalifikaciju i do??kolavanje za pomorska zanimanja iznenađujuće je velik, gotovo senzacionalan. Najveći broj polaznika dolazi iz Dubrovnika, puno je Splićana i Zadrana, ali i iz kopnenih dijelova Hrvatske, a najmanje je - ? ibenčana.
Kroz ??kolski program Akademije Libar, mo?že se steći časničko pomorsko zvanje za 24 mjeseca, a kvalifikaciju za atraktivna i dobro plaćena zanimanja, koja jamče trenutačno zaposlenje i znatno br?že.

Upisi jo?? uvijek traju, upita je jako puno, posebno za mogućnost do??kolavanja i prekvalifikacije za nova zanimanja poput elektrostrojarstva i elektronike.

Na hrvatskom i svjetskom tr?ži??tu rada, sva su ta zanimanja deficitarna, pa ne čudi ??to se osim zajamčenog zaposlenja nude i izda??ne stipendije. Stipendijske fondove za prekvalifikaciju i do??kolavanje za pomorska zanimanja nudi hrvatska dr?žava, ali i poduzeća, brodarske kompanije pa i Udruga Pro Maris, koja je osnovala Akedemiju Libar i Srednju pomorsku ??kolu u ? ibeniku.

Polaznicima Srednje pomorske ??kole Akademije Libar, osigurana je sva potrebna literatura i praktikum, pa čak i online veza s predavačima, a diploma se priznaje u svim pomorskim zemljama svijeta.

To je vijest sa news portala MIC , vi??e na Pomorski informativni servis
 
tko se sve zala?že za dobrobit pomorstva ...

tko se sve zala?že za dobrobit pomorstva ...

Je li Libar ono sto drzi gosp. Baraka.

jest. sada o onom dijelu kako dr?žava ja??i jadne pomorce a zadnja i jedina obrana je forum pomora.net
dolje je navedena odluka udruge pomorskih kapetana u splitu a znam kako je slična incijativa i??la i iz kruga drugih udruga pa i sindikata :

STAJALI? TE â??UDRUGE POMORSKIH KAPETANAâ?? - SPLIT
O NAČINU OBRAZOVANJA ČASNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Stav Izvr??nog odbora Udruge pomorskih kapetana - Split
na

â??Mi??ljenje o mogućnosti stjecanja zvanja I časnika palube i II časnika stroja odnosno zapovjednika i upravitelja stroja bez visoko ??kolske naobrazbeâ??

upućeno Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske od strane Udruge pomorskih učili??ta Republike Hrvatske dana 7. o?žujka 2007.

? to reći na dostavljeni materijal? Na?žalost, nismo iznenađeni. Ali ne mo?žemo shvatiti i prihvatiti ovakovo razmi??ljanje onih na kojima le?ži obrazovanje budućih pomoraca i kadrova koji bi sutra trebali graditi, na?žalost jo?? uvijek nepostojeću strategiju razvoja pomorstva Republike Hrvatske, posebno morskog brodarstva i voditi brodarska poduzeća ako će od njih, sa ovakvim pristupom i kadrovima koji će se na ovaj način â??osposobljavatiâ??, jo?? i??ta opstati.
Ono ??to treba shvatiti jest da brodarstvu Hrvatske nedostaju kadrovi. Posebno kvalitetni, ??kolovani i trenirani na odgovarajući, suvremeni način, kroz programe usklađene sa STCW 1978 konvencijom, u ovoj zemlji prihvaćene jo?? davne 1984. godine i dodacima iz 1995., oči??ćene od svega ??to nije najizravnije podređeno postizanju cilja pripremanja mladih za njihovo buduće pomoračko zanimanje.

Da se osvrnemo i prokomentiramo dijelove navedenog materijala:

Točka 1.

Stavak 2. među ostalim navodi: â??... da je zvanje I časnika palube odnosno II časnika stroja moguće postići na način da se provede poseban program naobrazbe, izvan uobičajenog hrvatskog visoko??kolskog sustava, a koji bi sadr?žavao najmanje odgovarajući program sukladan zahtjevima Konvencije STCW 1978.â??
Komentar: Dakle, program srednjeg obrazovanja uskladiti sa Konvencijom, isključujući ono â??najmanjeâ??. Nadalje, ne ograničiti samo na I časnika palube i II časnika stroja.

Stavak 3. navodi: â??... ovaj način zasigurno predstavlja korak unatrag u odnosu na dugogodi??nje iskustvo u obrazovanju hrvatskih pomoracaâ??.
Komentar: Sa ovakvim zaključkom se ne sla?žemo. Uz dobivene osnove, pomorac se uvijek osposobljavao i danas se osposobljava kroz rad. Konačno treba shvatiti i prihvatiti da vođenje broda nije nauka, već skup vje??tina kojima se ovladava kroz godine prakse na brodu.

Stavak 4. navodi: â??... u programima srednjih pomorskih ??kola te zatim i fakulteta osim sadr?žaja Konvencije STCW 1978 nalazi se niz sadr?žaja koji su ??iri od onih sadr?žanih u konvenciji čime na?? pomorac postaje daleko kompetentniji. Osim toga u programima postoji čitav niz opće obrazovnih sadr?žaja koji također značajno di?žu razinu znanja pa i sposobnosti na??ih pomoracaâ??.
Komentar: Ovo i jest ono ??to nas najvi??e onespokojava â?? pretrpanost programa nepotrebnim sadr?žajima. Zaboravljamo da su prolazne ocjene od 2 do 5. â??Znanjaâ?? koja se na ovaj način naturavaju često su stvar osobne kulture i zanimanja pojedinca koji će se, ako za to imaju interesa, onda i sami potruditi da ih steknu. Na koji to način na?? pomorac, sjedeći u klupi, učeći povijest, postaje â??daleko kompetentnijiâ??, dok njegov takmac na tr?ži??tu rada neophodna znanja stiče radom i napreduje u slu?žbi? Kad ka?žemo â??učeći povijestâ?? ne mislimo na povijest kao znanstvenu disciplinu, već na sadr?žaje programa osmi??ljene prije 5, 10, 50 i vi??e godina, bez natruhe onog ??to se danas događa, a da ne govorimo o onom ??to će, mo?žda, biti sutra.

Stavak 5. smatramo posebno zanimljivim pa ga prenosimo u cijelosti: â??Ono ??to uvijek treba imati na umu kada se raspravlja o sadr?žajima koji se zahtijevaju prema Konvenciji STCW 1978 je činjenica da konvencija govori o minimumima te da je ona uglavnom namijenjena zemljama koje nemaju uspostavljen redoviti sustav pomorskog ??kolstvaâ??.
Komentar: Dakle, jedni bez ikakve ??kole, a drugi sa visokom, dobiju isto, ravnopravno ovla??tenje, s tim ??to su oni bez ??kole u nenadoknadivoj prednosti, jer kroz najmanje 4 + 2 + 2 godine ??kolovanja na??ih kandidata, njihovi takmaci prikupljaju najmanje 4 + 2 + 2 godine iskustva, shodno kojima napreduju u slu?žbi!



Stavak 6. govori o niskom postotku visokoobrazovanih građana u Hrvatskoj.
Komentar: Sla?žući se sa neophodno??ću čim br?žeg eliminiranja ove nepovoljne situacije, nikako je ne mo?žemo prihvatiti kao opravdanje za nametanje obveze ??kolovanja pomorcima koji na taj način ne da ne dobivaju, već najizravnije gube u tr?ži??noj utakmici.

Stavak 7. je, opet, posebno zanimljiv, a ka?že: â??Ono ??to je također značajno istaknuti ukoliko se Ministrastvo odluči na mogućnost stjecanja najvi??ih zvanja bez pohađanja studija na visoko??kolskim ustanovama je činjenica da takvi polaznici neće dobiti sveučili??nu diplomu, ostati će na srednjoj stručnoj spremi, ??to će im uvelike smanjiti mogućnost uključivanja u tr?ži??te rada nakon ??to eventualno odluče prestati s plovidbom, a poznata je činjenica da je vrijeme boravka pomoraca na brodu sve kraćeâ??.
Komentar: Dakle, dolazimo na na??e. Neophodno je lučiti obrazovanje za brod i obrazovanje za nadgradnju u brodarstvu i druge grane vezane uz more. Diplomu danas nemaju ni studenti koji zavr??e (napominjemo zavr??e, ne diplomiraju) vi??u pomorsku ??kolu, jer nije u skladu sa Bolognom. Dobiju potvrdu o odslu??anim predavanjima i polo?ženim ispitima. Pomorac je, do sada, bio prisiljen zavr??iti vi??u ??kolu da bi, nakon odrađivanja propisane prakse i polaganja propisanih ispita, dobio ovla??tenje za obavljanje poslova. Ovako bi dobio ovla??tenje bez nametnutog ??kolovanja, a ako ?želi nastaviti karijeru na kopnu na poslu za koji mu je neophodna stručna sprema, sam će se, svojom voljom, odlučiti odgovarajuću ??kolu ili studij zavr??iti. Dakle, za brod je bitno ovla??tenje, ne diploma!

Stavak 8. citiramo djelomično: â??... Moguće je da rezultati poluče kratkoročno manji uspjeh, no dugoročno oni mogu polučiti opadanje kvalitete hrvatskog pomorca. Ova činjenica neminovno će dovesti do manje potra?žnje za hrvatskim pomorcem u budućnosti. Valja naglasiti da je danas hrvatski pomorski časnik posebno onaj s najvi??im zvanjima jedan od najznačajnijih profesionalnih profila koje Hrvatska ima u ponudi na tr?ži??tu znanja. Također, valja naglasiti da je hrvatski pomorac mo?žda jedini profesionalni profil u Hrvatskoj kojemu su ??kolske svjedod?žbe (zajedno sa svjedod?žbama o osposobljenosti) izravno priznate u Svijetuâ??.
Komentar: Ovakav stav je posve proizvoljan i kao da ?želi reći da su priznati samo oni hrvatski časnici koji su zavr??ili vi??e ili visoko obrazovanje, ??to, jednostavno, ne stoji. Imamo veliki broj zapovjednika sa ovla??tenjima do 3000 bt i upravitelja stroja do 3000 kW, kao i I časnika palube iznad 3000 bt i II časnika stroja iznad 3000 kW koji su ovla??tenje stekli po ranijim propisima, kada nisu bili obvezni diplomirati na vi??oj ??koli. A to su pomorci sa značajnim iskustvom i vrlo su priznati. Neki, na?žalost, da bi sačuvali ovla??etnje I časnika palube, odnosno II časnika stroja, odbijaju ukrcanje u svojstvu zapovjednika do 3000 bt, odnosno upravitelja do 3000 kW ili samovoljno tra?že vraćanje na ni?že zvanje.

Stavak 10. citiramo: â??No, ukoliko Udruga brodara â??Mare nostrumâ?? i Ministarstvo misle da bi uvođenje posebnog programa naobrazbe za stjecanje najvi??ih zvanja moglo pomoći u trenutnoj situaciji s kadrovima Udruga pomorskih učili??ta R. Hrvatske odnosno njene članice priključit će se ovoj inicijativi izradom i provođenjem posebnog programa naobrazbeâ??.
Komentar: Dalo bi se zaključiti da je Udruga pomorskih učili??ta spremna dr?žavi i brodarima napraviti uslugu?! Uvjerenja smo, međutim, da se programi moraju raditi zajedno, uz sudjelovanje svih udruga (uključivo i na??u) koje u izradi programa mogu dati puno vi??e nego li je to sama Udruga pomorskih učili??ta u stanju uraditi. Da nam se ne zamjeri, imamo osjećaj da bi oni, u prvom redu, u tim programima, sebi tra?žili i nalazili mjesta, u prebrođivanju, kako je oni naizvaju, â??trenutne situacije s kadrovimaâ??. A ozbiljna situacija pomanjkanja časničkog kadra, na?žalost, nije trenutna. Ona je već posve prisutna i iz dana u dan sve se vi??e zao??trava. Svjedoci smo preplavljivanja svih tr?ži??ta robama iz Kine. Zar netko misli da se to, posve izvjesno, neće dogoditi i sa ljudima?! Da ne spominjemo i časnike iz drugih zemalja, članica ranijeg Var??avskog ugovora i biv??eg SSSR-a, kao i zemalja Ju?žne Azije. Ali ??to to brine na??u Udrugu pomorskih učili??ta, kad će tada većina njih, barem rukovodećih, biti u mirovini...

nastavak slijedi .....
 
nastavak

nastavak

......
Stavak 11. citiramo djelimično: â??Međutim, valja istaknuti da se protivimo konceptu prema kojemu bi se savladavanjem ovog posebnog programa naobrazbe moglo steći i zvanje zapovjednika broda na brodu od 3000 bt ili većem odnosno upravitelja stroja... Mi??ljenja smo da bi se ovaj program... mogao primijeniti samo na mogućnost stjecanja zvanja I časnika palube... odnosno II časnika stroja... Ovo rje??enje moguće je vrlo jednostavno ugraditi u Pravilnik o zvanjima...â??.
Komentar: Dakle, opet veliki korak natrag. Ono ??to treba napraviti je korjenita izmjena obrazovnih programa usklađena, u najvećoj mogućoj mjeri, sa Konvencijom, i oslobođena svih sadr?žaja koji nisu neophodni za pripremu kadra za brod. Kako mi gledamo na problem, korjenito izmijenjeni programi srednjih pomorskih ??kola, usklađeni u najvećoj mogućoj mjeri sa Konvencijom, jesu ono ??to osposobljavanju časničkog kadra za brod treba. Nadalje, ovo â??rje??enjeâ?? već je bilo dijelom Pravilnika prije nego li je ovaj, bez ikakve opravdane potrebe, izmijenjen na ??tetu svih časnika koji nisu zavr??ili vi??u ??kolu.

Stavci 12. i 13. su srazmjerno op??irni, ali ih nema potrebe citirati.
Komentar: Sličan je onome za Stavak 11. Da dodamo na gornji komentar i pitanje â?? gdje Konvencija govori o ??koli, odnosno stupnju obrazovanja? Hoće li i mo?že li znanja spominjana u ova dva stavka ??kola uopće dati? Posebno kada se govori o â??tehničkim znanjima na vrlo visokoj raziniâ??. Konačno, po rečenome na kraju 13. stavka (citiramo: â??... povrh ovih znanja i vje??tina od zapovjednika broda se očekuje da zastupa dr?žavu zastave broda, da zastupa brodara te u tom smislu mora imati dodatna znanja iz područja pomorskog prava, ekonomike brodarstva, odr?žavanja broda, itd., a na kraju mislimo da ćemo se svi slo?žiti da to treba biti obrazovan i kulturan čovjek koji je između ostalog â??ambasadorâ?? Hrvatske u svijetu. Slično vrijedi i u slučaju upravitelja stroja...â??). Koliko idealiziranja. A prolazne ocjene su, da ponovimo, od 2 do 5. Dalo bi se zaključiti da je zapovjednik na putničkom brodu do 3000 gt, o čijoj sposobnosti u bilo kojem trenutku ovisi 1000 i vi??e ?života i 100 i vi??e vozila, neobrazovan, nekulturan, lo?? â??ambasadorâ??...?! Jo?? ne??to. Poznata je činjenica da su, posebno učenici srednjih pomorskih ??kola, odnosno većina njih, učenici sa lo??ijim ocjenama koji se u te ??kole često upisuju jer u drugima, za njih, nema mjesta. Međutim, to im ni najmanje ne smeta da postanu odlični pomorci! Iz ovog razloga i uvođenje stipendiranja, iako pozdravljamo, ne smatramo mjerom koja će imati odjeka kod regrutiranja budućih pomoraca â?? stipendije će, po određenim kriterijima, dobiti bolji đaci, odnosno studenti. A velika većina njih, ako i pođe na brod, zasigurno se u tom poslu neće dugo zadr?žati.

Stavak 14. dijelom citiran govori: â??... mo?žemo jo?? jednom istaknuti da je konvencija samo minimum i da pomorska administracija... mo?že tra?žiti vi??e od zahtjeva konvencije ??to je prema na??em mi??ljenju nu?žno i opravdano...â??.
Komentar: Opravdano za koga? Za pomorca sigurno ne, jer je svaki zahtjev iznad onoga koji postavlja Konvencija na njegovu ??tetu i hendikepira ga u utakmici na tr?ži??tu radne snage. Uostalom, mo?že se i tra?žiti ne??to vi??e, ali zar to mora biti kroz visoko??kolsko obrazovanje?!

Stavak 15. sa podstavcima 1 do 4 nema potrebe citirati.
Komentar: Sve navedeno već je sada, barem dijelom, uključeno u programe srednjih ??kola.

Stavci 16., 17. i 18. iz kojih dijelom citiramo Stavak 16.: â??... zvanje I časnika palube odnosno II časnika stroja moguće postići na način da se provede poseban program naobrazbe, izvan uobičajenog hrvatskog visoko??kolskog sustava, a koji bi sadr?žavao najmanje satnicu i odgovarajući program sukladan zahtjevima Konvencije...â?? ).
Komentar: Uz napomenu da je gornji dio teksta podcrtan od strane ovog I.O., uvjerenja smo da, po??to su programi identični (vidi Stavak 12.), navedeno se mora odnositi i na zapovjednike iznad 3000 bt i upravitelje iznad 3000 kW. Ovdje insistiramo da se programi moraju raditi u uskoj suradnji sa gospodarstvom i strukovnim udrugama, uljučivo i na??u i da, u najvećoj mogućoj mjeri, moraju biti â??oči??ćeniâ?? od svih sadr?žaja koji nisu dio Konvencije.

ZAKLJUČAK:
Da nas se ne shvati pogre??no. Nismo protiv vi??eg i visokog obrazovanja, dapače. Uostalom, svi članovi I.O. Udruge pomorskih kapetana â?? Split zavr??ili su najmanje Vi??u pomorsku ??kolu i imaju enormna iskustva u morskom brodarstvu kao zapovjednici i visoki rukovodioci u raznim brodarskim organizacijama. U svakom slučaju na??e je iskustvo u tim poslovima daleko veće nego li je to iskustvo članova Udruge pomorskih učili??ta u poslovima u kojima oni podučavaju mlade!
Mi??ljenja smo, dakle, da srednja pomorska ??kola, uz korjenito izmijenjene programe, u najvećoj mogućoj mjeri usklađene sa STCW Konvencijom, mo?že dati časnički kadar za brodove koji će se, onda, kroz praksu na brodu, osposobljavati za upravljanje brodom. Neophodno je postići da se časnički kadar za brod osposobi u ??to je moguće kraćem roku, uz maksimalno obuhvaćanje STCW Konvencije u programe obrazovanja i drastično smanjenje postojećih programa koji nisu dio Konvencije. U programe obrazovanja treba uključiti sve sadr?žaje predviđene Konvencijom za koje se sada tečajevi organiziraju u raznim centrima za obuku pomoraca, a koje pomorci plaćaju iz vlastitog d?žepa i polaze u vlastitom vremenu. Ne smije se dogoditi da ??kola ne mo?že ono ??to takvi obrazovni centri mogu!
Ono ??to svi trebamo shvatiti jest da je osnovna uloga ??kole da nas nauči učiti. A onda će tako osposobljeni polaznik bilo kojeg učili??ta, kroz stalno obrazovanje (permanent education) učiti i naučiti sve novo sa čime se u ?životu i radu sretne, a neophodno mu je za siguran i koristan rad. U tom smislu smatramo da najva?žniji kolegij, na svim nivoima obrazovanja, mora biti jezik. I to hrvatski! Jer bez korektnog vladanja hrvatskim, nema izgleda da se korektno nauči slu?žiti bilo kojim drugim jezikom. Ovdje na prvo, ako ne i jedino mjesto uz hrvatski, dolazi, posebno danas sa dramatično rastućim IT, engleski jezik, u pomorskim djelatnostima posebno nezaobilazan. Ispravno i suvereno vladanje engleskim jezikom preduvjet je za kvalitetni rad rukovodećeg kadra na brodu i u nadgradnji, kao i za naknadno permanentno obrazovanje. U komunikaciji sa vanjskim svijetom prvi utisak, stican kroz korektno vladanje jezikom, najva?žniji je.
Na vi??im, odnosno visokim učili??tima, sa programima usklađenim sa Bolonjskom deklaracijom i usugla??enima sa gospodarskim granama vezanim uz more (??to je do sada, na?žalost, bilo posve rijetka, gotovo zanemariva pojava) organiziranim kao interfakultetski studiji (za, napr., kolegije iz ekonomije, posebno problematike financija i financijski management, problematike i vje??tine investiranja, kolegije iz pravnog područja itd.) ??kolovali bi se kadrovi za nadgradnju i managemente brodarskih i drugih organizacija čija je djelatnost vezana uz more, i to po vlastitom izboru, a ne po nametnutoj obvezi.
Jer, kako sada stvari stoje, kako animirati mlade da upi??u pomorsku ??kolu? Tako da im ka?žemo istinu? A ona je â?? zavr??ite srednju ??kolu (ili vi??u, visoku...) u kojoj ćete se svega naslu??ati, ali na brod nećete moći poći. Prije toga ćete poći na tečajeve koje vam trebaju platiti roditelji pa kada to odslu??ate i jo?? vam roditelji dodatno plate Lučkoj kapetaniji za ispit, onda se nećete imati gdje ukrcati kao pripravnici, jer brodova nema...
Očekujemo da odgvorna Ministarstva i Udruga pomorskih učili??ta pozovu na??e predstavnike da bismo zajedničkim radom na ovom vrlo va?žnom i slo?ženom poslu postigli cilj odgovarajućeg obrazovanja mladih da se čim prije i čim spremniji uključe u utakmicu na tr?ži??tu rada. Iz dosada??njeg iskustva mo?žemo slobodno reći da obrazovne instutucije nisu u stanju same razrije??iti postojeće probleme obrazovanja te da je njihova zatvorenost, isključivost i pretjerana samouvjerenost prepreka postizanju ciljeva kojima bismo svi trebali stremiti, a to je, da ponovimo, neophodnost postizanja cilja da se časnički kadar za brod osposobi u ??to je moguće kraćem roku, uz maksimalno obuhvaćanje STCW Konvencije u programe obrazovanja i drastično smanjenje postojećih programa koji nisu dio Konvencije. Da nam obrazovni programi ne budu izvan vremena i potreba.


U Splitu, 11. travnja 2007. Za Izvr??ni odbor

Udruge pomorskih kapetana - Split
Kap. Miroslav Pinterić, predsjednik I.O.
 
Back
Top