Nezaboravni brodolomi

U knjizi Gradimira Radivojevića "Brodolomci" izdanja 1989. godine postoji i članak o događajima u Khorramshahru u vrijeme početka Iračko-iranskog sukoba 1980. U Khorramshahru su se tada zatekla tri broda Jugolinije - Uljanik, tramper iz 1957.; Trepča, također tramper iz 1958. i Krasica tada stara nepunih 2 godine. Sva tri broda su napu??tena a Uljanik je zavr??io na dnu zaljeva.

DSCF3923.png

DSCF3924.png

DSCF3925.png

DSCF3926.png

DSCF3927.png

DSCF3928.png
 
To je guardian a kako sam cuja ovaj sta se potopija je bija Uskok,ali izgleda da je eksplodira sa stranom posadom.Preuzimanje je trebalo bit u Kobeu.Upravo mi jutros reka jedan friend koji je tamo u njih.
 
TOČNO JE 40 GODINA OD NAJTEŽE NESREĆE U POVIJESTI SPLITSKOGA BRODARSTVA
Mali teretnjak splitske Jadroslobodne za mnoge je znamen stradanja na moru i pamtit će ga kao što Dubrovčani i nakon sedam desetljeća pamte “Daksu”. ........grobnici pred Kretom...

Izvor: Slobodna Dalmacija 14.10.2005.
Autor: Marijan Žuvić

Prije nekoliko godina, slučajno sam se našla u društvu starijih pomoraca i krenila je priča o brodolomima. Jedan od njih je spomenija Tisu i reka je kako već godinama među pomorcima kruži priča da je Tisa bila u čarteru i da je prevozila oružje i da je zato potopljena, a da je kormilar dobio odštetu (pričali su i o nekom stanu kojeg mu je firma dala) da ne progovori. Da li je to istina vjerojatno nikad nećemo doznat ali čovik koji mi je to ispriča (kapo sa dugogodišnjim iskustvom u dugoj plovidbi) tvrdi da nema šanse da je Tisa mogla tek tako potonit zbog oluje. Argumentira je on to meni nekim činjenicama koje nisam zapamtila, ipak je to bilo prije malo manje od deset godina ali sam se čitajući ove postove toga sitila.
 
Last edited by a moderator:
Potonuli brodovi u jadranu-sudbine brodova i ljudi, Gradimir Radivojevic
Dozivljaji hrvatskih pomoraca, Bara Poparic
Nezaboravni brodolomi-tragedije hrvatskih brodova i pomoraca od 1850 do 2007, Gradimir Radivojevic

Modra grobnica Jadrana ,isto jedna od odlicnih knjiga samo sam zaboravia ko je napisa :udriglavom
 
Jo?  pone? to o strada(va)nju parobroda â??daksaâ?

Jo?  pone? to o strada(va)nju parobroda â??daksaâ?

JO?  PONE? TO O STRADA(VA)NJU PAROBRODA â??DAKSAâ?
â??Daksa" (vlasni??tvo Dubrovačke parobrodarske plovidbe, izgrađen u brodogradili??tu John Readhead & Sons. Ltd., West Docks, South Shields, 1911.), koji je nepovratno izgubljen 26. siječnja 1930. i ostatci su mu poslije pronađeni na ??panjolskoj i portugalskoj obali, već se dosta pisalo.Iako se često spominje stradavanje p/b â??Daksa" u Biskajskom zaljevu, taj brod te za njega kobne 1930. g. tamo nije nikada stigao, a ime â??Dakse" ne nalazi se na popisu netragom nestalih (u Lloyd'sovoj rubrici â??izgubljen bez traga" - lost without trace) upravo zbog nađenih ostataka na obali.
Moguće je da se radi o zamjeni za onu havariju koju je isti brod pre?živio 1929. godine. U jednom londonskom muzeju nalaze se makete svih brodova ??to su tragično skončali na dnu Atlantika, pa tako i maketa parobroda â??Daksa".Za onda??nje doba â??Daksa" je bila dobre konstukcije i prilično čvrsta, te ga je Dubrovačka parobrodarska plovidba iz Dubrovnika smatrala jednim od najboljih, ??to se očitovalo u odabiru prijevoza najva?žnijih tereta.Uz vjerojatnu mogućnost da je brod nastradao ponajvi??e zbog nevremena koje je nakon saniranja (i opoziva SOS-a) uzrokovalo ponovljeni prodor vode u ??tive, kao posljedicu znatnije o??tećenih palube i nadgrađa, pritom je bio uzrokom ili nepravilni raspored količine ukupnog tereta u skladi??tima (??tivama), ili o??tećenje samog brodskog trupa nailaskom na hridi. A mogući su razlozi i u načinu tada??nje gradnje brodova (otvorene za??titne palube) pa prodiranje mora u skladi??ta pramca i krme, uz problem dubokog tanka (deep tank) i izlo?ženost valovima transmisije (mehaničkog) kormila koje mo?že blokirati i(li) puknuti.
Zapovjednik broda â??Ivo Račićâ?? (koji je pre?živo isto nevrijeme) zapisao je za nedjelju 26. siječnja 1930. u brodski dnevnik: â??Za vrijeme jedne jake vijavice u 18,10 sati, jedan jaki val udario je u kormilo i odmah je pukla uzda u predjelu elastičnog pera. Brod je odmah izgubio vladanje i dok je bio pobočno vjetru, otvorilo je more skladi??te br. 4 i nalilo ga vodom. Odmah se uglobio ručni mehanizam kormila, ali je i ovaj puknuo. Videći se u pogibelji i za opći spas, stavlja se stroj svom snagom naprijed, da bi se povratio pravac na more, ??to je i uspjelo. Utoliko se radi na osiguranju kormila i popravljanju uzde, ali ovi radovi su ote??čani i zavlačuju se uslijed mrkle noći, vijavice i jakih valova, koji se prelijevaju preko krme.â??
Brodove koji su se na??li u području tog nevremena o??tetilo je pobje??njelo more: slomljeni jarboli, razbijeni dijelovi paluba i sl. Vi??e od deset brodova je gotovo istodobno tra?žilo pomoć,a brodovi â??Barcelonaâ??, â??Orangemo(o)r(e)â?? i â??Cangelliâ?? javljali su o slomljenim palubama, krmama i odnesenim ili uni??tenim čamcima.U najnovije vrijeme čamci za spa??avanje (lajboti) izdr?žljiviji su (čak su i zatvoreni - vi??e nalikuju na â??podmorniceâ??), i čvrsto pričvr??ćeni (neki koso pri krmi, spremni za â??porinućeâ??). Na p/b â??Daksiâ?? su bili smje??teni uzdignuto na sredi??njem dijelu (iza dimnjaka), te manji čamac uz nadgrađe komandnog mosta. Pomorci na nekada??njim brodovima, ako bi izgubili te čamce, bili su prepu??teni na milost moru i nevremenu. U Gospi od Milosrđa u Dubrovniku postoji zavjetna slika parobroda â??Daksaâ??, izvedena u tehnici akvarela (na papiru; dim. 59,5 x 39 cm) na kojoj stoji datum 1. studenog 19.., gdje se slabo raspoznaju dvije zadnje brojke 1929. godine.Naime, zanimljiv je zapis kap. Iva ? i??evića gdje ka?že: â??Čuli ste za brod â??Daksuâ??? Bio sam 1929. godine na njoj kadet. U Biskaju nas je uhvatila strahovita oluja. Brod je posrtao, nestajao bi u valovima i opet se pokazivao. Ogromni valovi nagonili su nas u pro?ždrljivo ?ždrijelo po zlu poznatog Biskaja. Ipak smo odoljeli stihiji, ali brod je prilično stradao; ?željezne oplate su se mjestimično svinule. Nakon popravka, na drugom putovanju Biskaj ga je progutao. Srećom, ja sam prije toga bio iskrcan.â??Ipak, kap. Ivo ? i??ević je, tijekom povratka iz Egipta, u noći između 12. i 13. prosinca 1958. do?živio jednu od najsna?žnijih oluja upravo blizu Dubrovnika. Zbog nemogućnosti nastavka putovanja, sklonili su se između Koločepa, Grebena, ? ipana i Lopuda. â??Svjetioničaru na Grebenu valovi su sru??ili kuću i polomili prozore, a juri??ali su čak i preko visokih dubrovačkih zidina. Od tada svjetioničar vi??e ne ?živi na Grebenu i svijetla svjetionika se automatski pale i gaseâ??.U Glavnom odboru Zaklade â??Daksaâ?? bio je nekada??nji ministar (vanjskih poslova) dr. Josip Smodlaka, tada u mirovini (1940. g.), koji je imenovan članom Glavnog odbora 1934., a 1937. g. predsjednikom.Ljudski gledano, nestanak parobroda â??Daksaâ?? najveća je tragedija dubrovačkog i ujedno hrvatskog pomorstva uopće između dva svjetska rata.

također zanimljiv članak na http://ns1.vjesnik.com/Pdf/2000%5C01%5C30%5C25A25.PDF
my.php
[/URL]
 
Last edited:
Imam ih par od Gradimira Radivojevića ovo je " Nezaboravni brodolomi " -tragedije hrvatskih brodova i pomoraca od 1850 do 2007 godine.
izdavač Otokar Ker??ovani Rijeka inače kupljena u Algoritma i cijena je tričavih 150 kuna..........

lani kad sam bio na brodu,Atlantska Plovidba je poslala po knjigu na brod,kad sam počeo čitat nisam mogao stat.Pročito sam je,i ima puno materijala u njoj,pone??to slika,preporučam svakome da je pročita ako mo?že,obuhvaća čak i stradanja pomaraca u Domovinskom ratu.
 
Da li se tu može i dodati havarija -Jugolinije-Croatija Line

http:// vlakovi-ri-hr.4rumer/jugolinija-croatia line dobro je sjetiti se
 
Tomislavgrad

Tomislavgrad

Tomislavgrad eksplodirao u Solinu
Tridest i četiri godine stari tanker "Tomislavgrad"(1920 DWT) u vlasni??tvu kontroverznog riječkog brodara Čede Bla??kovića Ćasića,lagano je u srijedu 8.listopada 1997. uplovljavao u solinsku luku.Malobrojna posada pripremala je privezati ga i započeti lučke manipulacije.Bilo je točno 10.45 sati i grad je več ?živio punim ?životom.U tom trenutku,dok je "Tomislavgrad"pristajao u naftnoj luci,na njemu se razlegla sna?žna ekplozija.Sredi??te joj je bilo u skladi??tu brodskih konopaca,alata i maziva.Ljudi su na ulicama i radnim mjestima ostali zbunjeni.Nitko nije maogao objasniti ??to se dogodilo.Tekkada je iz luke prokuljao crni dim,mnogi su shvatili da je do??lodo neke katastrofe.Ekplozija je u trenu raznijela pramac "Tomislavgrada".Plamen koji se potom javio bio je visok 10-tak metara,prijeteči ??irenjem i na objekte u blizini.Posada je znala da je u tankovima broda,koji nisu u tom času o??tečeni oko 969 tona 98 oktanskog benzina i 658 tona dizela D2.Strahovali su da če plamen dospijeti do njih,a onda bi katastrofa bila neizbje?žna za cijeligrad Solin,ekolo??ka za daleko ??ire područje.
U eksploziji je poginuo prvi časnik palube ??arko Radović,a mornar ??arko Gverin je ozlijeđen.Dvojica pomoraca nisu imali sreče,ali grad Solin jest.Po?žar je ipak brzo lokaliziran.Spriječena je katastrofa ??irih razmjera.Pokazat če se da se Bla??kovičev tanker već nalazio na "crnoj listi"(iako je bio anga?žiran od INE dr?žavne kompanije).Nije imao certifikate za prijevoz 98 oktanskog benzina a pretpostavljalo se da su benzinske pare nakupljene u pramcu eksplodirale zbog iskrenja vitla za privez broda.Bilo kako bilo ta jedna od najte?žih pomorskih nesreča u hrvatskom dijelu Jadrana pokrenula je čitavu lavinu protesta protiv starih tankera koji "??eću" Jadranom natovareni opasnim teretima.Eksplozija na Bla??kovićevu brodu samo je zorno pokazala ??to se mo?že dogoditi u bilo kojoj naftnoj luci du?ž Jadana ili plovidbi brodova poput "Tomislavgrada" Jadranom.
Tada??nji ministar pomorstava mr.??eljko Lu?žavec iskoristio je prigodu te potporu javnog mnijenja da donese odluku kojom se stalo na put plovidbi (par)straih tankera Jadranom.Već od 1.siječnja 1998. zabranjena je plovidba starcima sa opasnim teretima koji su pre??li dva desetlječa starosti.
Sudski procesi protiv brodara otegli su se u nedogled.Jedan od optu?ženih,zajedno sa Bla??kovičem iznosio je čak nebulozne pretpostavke da se radilo o podmetanjueksploziva sa njegovim daljinskim aktiviranjem.Supruga poginulog pomorskog časnika rekla je da joj je suprug, pričao o nedopustivim nedostatcima na tankeru .Zapovjednik tankera drugooptu?ženi u sudskom procesu za pogibiju časnika Radovića,nije imao dodatno ovla??tenje za zapovijedanje tankerom!!!.
Oko podrtine "Tomislavgrada" jo?? se dugo pričalo i pisalo.Vlasnik ga je doveo iz Solina u Bakar a potom u brodogradili??te u Kraljevica u kojem ga je trebalo popraviti ali tanker nije v??e zaplovio u istom svojstvu.
 
Last edited:
Iz vlastitog iskustva

Iz vlastitog iskustva

16.12.2001. slavim kao drugi rodjendan. Nakon sto je engleski zapovjednik odlucio prihvatiti priliku i zaposliti se kao pilot, kompanija je odlucila na njegov nagovor unaprijediti mene za Zapovjednika m/b "Dina"-e. To je bio mali coaster, izgradjen u Nizozemskoj, 27 godina star, 90-tak metara, 11,5 sirine, 2 stive, single hull sa samo double bottom balastnim tankovima, single screw, start-stop "Brons" engine, stari "lopata" timun, 2400 dwt ako me sjecanje dobro sluzi. 11 clanova posade, 9 nacionalnosti. Vlasnici i operatori engleska firma "Carisbrooke Shipping".
13.12.2001. kasno navecer isplovili smo iz Amsterdama za Elesmere Port u Manchester Ship Channel-u sa teretom "flourspar"-a ukrcanog sa import bulker-a. U Amsterdamu sam imao smjenu 1 kormilara i 1 oilera, dosla su mi 2 Indonezana prvi put na brodu uopce . Nakon oko 3,5 dana navigacije kroz vjetroviti English Channel (oko 6-7 Bft vjetra iz N smjera) i oko Land's Enda, 16.12.2001. u 0600 ujutro bili smo na 30-tak milja SW od Milford Haven-a u Wallesu. Cekalo nas je jos oko 14 sati navigacije do Liverpool pilota prema vremenskim prilikama. Brod je super podnosio more ali novi clanovi posade nisu, obadva su svaki moguci slobodni moment provodili u horizontali ili sa glavom u WC skoljci.
Chief Mate, umirovljeni Poljski mornaricki casnik (sa brevetom zapovjednika sa neogranicenom tonazom) mi je predao gvardiju i otisao spavati. Ja sam bacio oko na situaciju oko nas i provjerio poziciju na karti, pristavio vodu za Nescafe, i zavalio se u stolicu obut carape. Mora je bilo u desnu stranu prove oko 3-4 metra visine valovi, vise ko od mrtvog mora. Na moment mi se ucinilo da je vitar ucinio malo jaci reful i brod ko da je napravio neki cudan skerac u livu bandu. Mislio sam to je malo vitar promijenio smjer, ali se brod nastavio i dalje lagano naginjati. Nakon neke 2 minute promatranja vidio sam da je brod dobio stalni list od nekih 3 stupnja. Kapo (frisko avancani sa Cabo Verde-a sa engleskim brevetom bez ikakve formalne skole) je doletio na most jer je, dok je prao zube, primjetio da mu mlaz vode iz spine "bizi u bandu". S obzirom da mu je novi oiler bio u gvardiji do 0600 rekao sam mu da ode vidit da nije ovaj kakav ventil pogresno otvorio. On je rekao da je vec jednom prosao makinu ali da ide jos jednom. Brod je vec ulovio oko 5 stupnjeva lista u livo. Nisam vise smio cekati i oglasio sam generalni alarm nakon 7 minuta od onog "skerca".
Prvi na most je dotrcao jedan kormilar Rumunj (jako dobar kormilar i covik), njemu sam nalozio da nadje jos jednog kormilara i da odu pogledat sto se desava u stivi. Dok su se njih 2 obukli za vanka i dosli do ulaza u stivu brod se jos vise nagnuo i more je vec dohvatilo kuvertu na livoj strani pa su se vratili od straha da ce ostat zarobljeni u stivi. To je bilo oko 0615 i tada sam dao prvi alarm preko VHF i HF/MF DSC-a i Inmarsata C "Listing with danger of capsizing" i "otpjevao" glasovnu May-Day poruku. Tada sam dao naredbu posadi da se spreme za napustanje i da spuste splavi i ako budu mogli rescue boat. Zbog prevelikog nagiba dizalica rescue boat-a nije vise radila, brod je prosao 20 stupnjeva nagiba. Sreca i Bog pa sam inzistirao na realisticnim drill-ovima tako da je posada znala sto treba raditi iako su neki ostali u soku. Kogo Poljak, iskusni pomorac, je po muster listi bio zaduzen za kontrolu life-raft painter-a pa ga je svezao za pasaman i onda se i sam nalaktio na pasaman i gledao u daljinu kao da na putnickom brodu promatra najlipsu zoru u svom zivotu - poslije mi je priznao da je razmisljao da li da ide u kabinu po solde koje je stedio da bi kupio polovni auto iiznenadio kcer za 18 rodjendan. Ona 2 nova Indonezana su se izgubila potpuno, nisu znali kako obuc immersion suits i naopako su stavili lifejacket-e. S obzirom na njihovo stanje i lose vrijeme nismo odrzali drill a njihove STCW obuke izgleda bas i nisu nesto tako da su 2 clana posade morala pomagati njima. Oko 0625 poslao sam i drugi poziv u pomoc, ovaj put samo preko VHF DSC-a blizu izlaznih vrata jer je nagib vec bio oko 30 stupnjeva (svi ostali su se nalazili predaleko od vrata za moj ukus u tom momentu, pogadjate ja nisam od onih koji vjeruje da kapetan treba ic fondo s brodom) i aktivirao "abandon" alarm. Rekao sam posadi da se ukrcaju u splav i da ponesu i moj immersion suit u splav a da cu ja doc cim dobijem odgovor preko VHF-a. Kad sam vidio da su oni nestali niz bandu po buskajini i ja sam se spustio preko pasamana na donju kuvertu i pokusao sam nekako painter od splavi ulovit na buskajinu tako da ga mogu odmolat odozdola. U ciloj toj frci san izgubio sandale, carape nisam ni obuo, maja mi je ostala u chartroomu jedino sam stavio lifejacket a vanka je bilo +4, ma mi nije bilo ledeno u tom momentu.
Kad sam dosao do nekih 2-3 metra iznad mora vidio sam da se splav udaljila od broda jedno 2-3 metra i da necu moc uci direktno u splav nego cu morati skociti u more. Nije bilo puno razmisljanja. Kad sam upao u more prisiklo me. Uspio sam skocit blizu splavi pa sam se uspio ulovit konop. Zbog svog viska kila, zbog valova a i zbog toga sto nisam imao dobrog oslonca na mekanoj splavi nikako se nisam mogao izdici iz mora i ubaciti na splav. Nakon nekoliko bezuspjesnih pokusaja i nekih 2-3 minute u moru, vec su mi se pocele kocit noge i ruke od hipotermije i vec mi je pocelo padat na pamet da mozda vise nikad necu vidit moje cure doma. Kad su moji decki u splavi vidili sto se desava brze bolje su se nasli njih 3 uz rub i zgrabili me i potegli preko sebe u splav. Izvan vode mi je bilo jos ledenije i poceo sam se tresti kao da me je ustekalo na struju, noge ispod kolina i sake su mi bile skroz zamrle od hladnoce. Moji decki su vidili sto se desava i napola mi navukli a napola me zamotali u immersion suit i stisli se uz mene i puhali mi topli zrak u lice i ruke. Onako nikakav sam ipak uspio zadrzati prisebnost i rekao im da presijeku painter, te Chief-u da razdjeli tablete protiv morske bolesti. Po mojoj racunici tada je bilo oko 0635. Vitar i kurenat su nas odmakli od broda. Isli smo napravit inventar sto smo od opreme uspili ponest sa sobom. Imali smo jedan SART i 2 talkie-walkiea sa samo jednom baterijom. Ostalo je ostalo u rescue boatu kojeg nismo uspili lansirat, dok su pomagali dvojici novih.
Nakon nekih 20-tak minuta, na scenu je stigao ratni brod britanske ratne mornarice "HMS Bligh" , koji je bio nekoliko 10-tak milja iza nas kad sam poslao prvi poziv u pomoc, pa su "nalozili", stigli, spustili FRC i pokupili mene, kuhara i 2 Indonezana u prvoj turi, a dok su se vratili po ostale vec je stigao i helikopter sluzbe spasavanja njihovog coastguarda, koji je izvincao ostatak posade iz splavi, a onda i nas sa palube HMS Bligh-a nakon sto su nas presvukli u suho i utoplili. Iz helikoptera sam zadnji puta vidio "moju" Dinu, skoro potpuno okrenutu "keel up". Poslije su mi rekli da je nedugo nakon toga nestala u valovima, potonula je na 80 metara dubine. U bolnici u Milford Havenu su nas pregledali i meni i kapu pruzili tretman protiv hipotermije a ostatak posade udobno smjestili dok smo uspjeli obavjestiti vlasnike.
Bili su i jako ljubazni pa nas pustili da se javimo kratko familijama. I dan danas se moja supruga s jezom sjeti tog poziva. Nekoliko dana ranije smo se culi i rekao sam joj da najvjerovatnije necu bit doma za Bozic jer nisu uspjeli naci smjenu. Iznenadilo ju je sto sam se uopce javio taj dan, a poziv je poceo ovako: "Ej ljubavi, imam jednu dobru i jednu losu vijest. Dobra je da cu za Bozic ipak vjerovatno bit doma, a losa je da se "Dina" potopila. Ne brini se ja sam dobro i ostatak posade je dobro. javljam ti se na brzinu iz bolnice i poslije cu te opet nazvati". Ona od soka jedva da je uspjela pitati zasto smo u bolnici.
Iza toga su nas u bolnici dosli posjetiti 2 predstavnika britanskog MCA kojima sam dao kratku izjavu o tome sto se desilo i koliko i kakvog je goriva bilo na brodu. Oni su nam i donijeli 3-4 kutije cigareta te rekli da ce organizirati nekoga iz "Mission to Seaman" da nam dodje u posjet. Odmah nakon toga se pojavio agent vlasnika koji nas je odveo u hotel i poslije u shopping po odjecu, nakon vecere u hotelu sjeo nas u mini-bus pa za London gdje smo proveli 4 dana u "Hilton" hotelu negdje u istocnom prigradu dok su predstavnici vlasnika, charterera, Barbadosa kao zemlje zastave i MCA intervjuirali posadu i mene ne bi li ustanovili uzrok i dok su nam privremeni putni dokumenti bili izdani.
Ni dan danas nisam siguran sto je tocno uzrokovalo prevrtanje i potapanje. Stabilitet je bio dobar po svim mogucim racunima. Poslije je predstavnik zemlje zastave rekonstruirao racun stabiliteta pomocu tablica koje su imali u arhivi Lloyd-a. Po jednoj teoriji flourspar ima svojstvo da upija vlagu u velikoj kolicini iz okoline te da ju moze otpustiti uslijed vibracija, te da se gormji sloj tereta pretvorio u muljevitu masu koja se pokrenula i stvorila slobodne povrsine. Ukrcaj je trajao kratko, po suhom vremenu, uzorci uzeti od strane krcateljevog surveyor-a nisu otkrili velike kolicine vlage. Postoji mogucnost da je negdje popustila vanjska oplata zbog strukturalnih promjena koje su napravili bivsi vlasnici prethodne godine kad su ugradili dizalicu tesku 80 tona izmedju 2 stive po sredini broda. Nazalost nevjerujem da cemo ikad znati pravi razlog.
Od tada ja svoju posadu drillam jos vise nego prije i u gvardiju vise ne idem s carapama u dzepu i nazuvenim sandalama. Panika je svakoga bila malo uhvatila ali drill-ovi su ostavili traga, stara posada je posao obavila dobro uz par manjih propusta tako da smo se svi izvukli citavi iz te avanture.
Ja i dan danas, kad imam priliku, 16.12. popijem jednu i sjetim se ljudi koji su me izvukli iz mora i s kojima sam bio igracka u rukama sudbine tog dana. Nisam bio siguran dali cu moci nastaviti raditi ovaj posao dok nakon 2 mjeseca ponovno nisam nogom stupio na drugi brod istog brodovlasnika.
Di je sad Hebrang da pricamo o stresnosti posla.
 
drago mi je da si to podijelio s nama i da si još uvjek tu da ti pravo kažem da sam se naježio,na sreču nisam imao takvih iskustava ali ostalih je bilo koliko hočeš.mislim da rijetki poslovi na svijetu donose toliko stresa,i momenata za izgubit guzicu kao ovaj naš,ništa se ne prašta naplačuju se i najmanje greške........

In the open sea the Mv Dina capsized and sank 40 nautical miles south-west of St. Ann’s Head on 16 December. A small oil slick was observed above the wreck site and was quickly dispersed by wave action (Lloyd’s List, December 18 & 19).

type of wreck: cargo
propulsion: motor vessel
weight (tons): 1655 grt
dimensions (m): 78,7x12,5x5
cause lost: cargo shift
date lost: 16/12/2001 [dd/mm/yyyy]
date built: 1974
builder: Bodewes, Gruno Bv, Foxhol
owner: Carisbrook Shipping Management Ltd., Bridgetown, Barbados
engine: 16 Cylinder oil engine
power: 1018 b.h.p.
speed:
depth (m): 88 max. / 60 min.

izvor:http://www.northseadiving.com/wreck.aspx?120000
 
Last edited:
Ma da rekao sam da je vjerovatno doslo do pomicanja tereta (slobodne povrsine) ali otkud vlaga? Na to sam mislio kad sam rekao da nikad necemo znat razlog.
 
neka ste vi ?živi ostali to je najva?žnije da ste nestali pisale bi novine dva dana i adio..........
 
Meni je muž iste te 2001. iskrca se s broda, kemikal tanker BALU, negdi u Španjolskoj, doša doma i nakon dva dana otvori Slobodnu i vidi svoj brod u novine, potopija se u Biskaju.Ne da je doživija šok nego...ostali su mu tamo prijatelji, bilo ih je 12 naših svi ukrcani preko Globtika, ali fala Bogu svi su se spasili.Posli su mu ovi pričali da su 6 sati bili na brodu koji se nageja prije nego što je barba naredija sa se spašavaju.Niko ništa nije uzeja sa sobom jer kapetan Korejac nije da...
 
Meni je mu?ž iste te 2001. iskrca se s broda, kemikal tanker BALU, negdi u ? panjolskoj, do??a doma i nakon dva dana otvori Slobodnu i vidi svoj brod u novine, potopija se u Biskaju.Ne da je do?živija ??ok nego...ostali su mu tamo prijatelji, bilo ih je 12 na??ih svi ukrcani preko Globtika, ali fala Bogu svi su se spasili.Posli su mu ovi pričali da su 6 sati bili na brodu koji se nageja prije nego ??to je barba naredija sa se spa??avaju.Niko ni??ta nije uzeja sa sobom jer kapetan Korejac nije da...

Ova tvoja prica mi je poznata i mislim da je na User Edvin bio na tom brodu takoder kad se to desilo. Brodj e potonia polako a oni kad su abandon ship bila je bonaca ka uje.
 
zna ko nesto o bulkcarrieru tankerske plovidbe(nisam siguran kako se zove ali mislim da je idrija)koji se zapalio na putu U ili IZ Kanade tamo negdje 70-ih
 
MV Idrija
12847 grt 8792 n 19192 dwt blt Brodogradiliste Uljanik, Pula C 1.1962
569.5 x 72.9 x 30.8 ft
bulk carrier
Oil 2 SA 6 cyl 740 x 1600 mm by builders B & W 7500 HP 15 kn
homeport: Zadar
IDRIJA 12847 grt blt 1961 mv owned by Jugoslavenska Tankerska Plovidba OOUR, Yugoslavia, was gutted aft by fire which broke out 10.10.1976 when she was off Comeau Bay when inward bound from Split. Arrived Quebec14.10.1976 in tow.
Abandoned to insurance underwriters as a CTL and sold to Eckhardt & C° GmbH. Resold to Spanish shipbreakers and left Quebec 12.5.1977 in tow, arriving Lisbon 1.6.1977.
It seems possible that she had been resold for further trading as she left Lisbon 16.6.1977 in tow for Piraeus where she arrived 25.6.1977
1978 by former Yugoslavian owner to Alta Vista Nav SA, Greece and renamed MARATHON
1986 sold toOporto Shipping C° Ltd, Malta. Renamed COIBRA
1987 sold to Chinese shipbreakers and arrived at Fuzhou 10.1.1987

 
]



@Belboy

KAd san jucer vidija tvoj tekst bija mi je dug pa san ga isprinta i odnija u kabinu i citao u miru. Prijatelju i kolega svaka ti cast na onome tsa si napravia i mogu ti reci da san se najezia sinoc kao da san to s tebom prozivljava . Prika jos jednom naklon do poda jer si pokazao da si tip koji je spreman na sve pa makar i bosi nogu.

Lip pozdrav i jos jednom :uzdravlje
 
Meni je muž iste te 2001. iskrca se s broda, kemikal tanker BALU, negdi u Španjolskoj, doša doma i nakon dva dana otvori Slobodnu i vidi svoj brod u novine, potopija se u Biskaju.Ne da je doživija šok nego...ostali su mu tamo prijatelji, bilo ih je 12 naših svi ukrcani preko Globtika, ali fala Bogu svi su se spasili.Posli su mu ovi pričali da su 6 sati bili na brodu koji se nageja prije nego što je barba naredija sa se spašavaju.Niko ništa nije uzeja sa sobom jer kapetan Korejac nije da...

Ja sam bio tada na toj firmi na sister shipu (Chime di mare) i kasnije sam bio sa tim barbom, a bila su ih dvojica na firmi, koji su to ludjaci, samo za piketavat i pituravat, nista drugo, ....cak se pricalo da je barbina krivica, da je navodno brod bio prekrcan.......ne ponovilo se.....sva sreca bankrotirali...
 
Last edited:
Back
Top