Beneficirani sta?ž mo?že u matrikuli
Autor Darko PAJIĆ, Marinko GLAVAN 2 hours 31 minutes ago
Mo?žda je to mali korak za hrvatsku birokraciju, ali je veliki za hrvatskog pomorca. Rijetka je prilika započeti prigodnu rekapitulaciju godine u pomorstvu s primjerom nečeg pozitivnog kao ??to je slučaj sa uvođenjem beneficiranog sta?ža. I tu priliku na Dan pomoraca, kojeg je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) proglasila za 25. lipanj, ne treba propustiti, jer tko zna hoće li se i kada ne??to slično ponoviti.
Činjenica radi ne smije se zaboraviti da se trakavica o sta?žu s produ?ženim trajanjem za pomorce razvlačila gotovo 20 godina tijekom kojih su postojali apsolutno svi preduvjeti (uključujući i zakonske) da pomorci u?živaju beneficirani sta?ž. Međutim, niti jedna hrvatska Vlada nije znala ili mogla ponuditi suvisli odgovor na pitanje za??to beneficiranog sta?ža nema, a jo?? manje su ?željeli stanje promijeniti.
Otpor
Zadnji za??titnik dr?žavnog proračuna od najezde Â?pohlepnihÂ? pomoraca bio je ministar gospodarstva, rada i socijalne skrbi Đuro Popijač, koji je skoro godinu dana pru?žao otpor prijedlogu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika u kojem je Ministarstvo mora predvidjelo i beneficirani sta?ž. Popijač se borio koliko je mogao, ??tovi??e dugo je izgledao kao apsolutni pobjednik, iako nije imao niti jedan ozbiljan argument. Prijedlog da svaki pomorac za 12 mjeseci boravka na brodu ima 15 mjeseci sta?ža postao je upitan pro??le jeseni kada je ministar gospodarstva konstatirao kako bi sta?ž s produ?ženim trajanjem za pomorce ugrozio program gospodarskog oporavka hrvatske Vlade. Iako malo tko u Hrvatskoj zna bilo koji segment u kojem je program gospodarskog oporavka bio uspje??an izgledalo je kako će ba?? taj apsurdni argument na kraju sru??iti ono ??to pomorci čekaju već nekoliko desetljeća. ? tovi??e, Popijač nije pokazivao nikakvu namjeru odustajanja ili ubla?žavanja svojih stavova.
Sabor
Stvar se činila beznadnom sve dok sredinom travnja predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor iznenada nije odlučila sve okrenuti naglavačke i iznenada najaviti kako će prijedlog o beneficiranom sta?žu biti prihvaćen. Kome je bilo potrebno mučenje pomorske javnosti nije poznato, ali se cinično svakako mo?že zaključiti kako je program gospodarskog oporavka i slu?žbeno propao, a ministar gospodarstva Đuro Popijač na?žalost zaboravio ponuditi ostavku tvrdo braneći principe Vladine gospodarske politike. Umjesto toga 21. svibnja Hrvatski sabor je jednoglasno prihvatio Vladin amandman o onome istom prijedlogu da se pomorcima svakih 12 mjeseci provedenih na brodu računa kao 15 mjeseci sta?ža. Po tome bi oko 13.000 hrvatskih pomoraca u slu?žbenoj evidenciji u starosnu mirovinu odlazilo s navr??enih 60 godina ?života i 15 godina sta?ža na brodu. Primjena je slu?žbeno započela od 11. lipnja ove godine, pa se od tog datuma automatski obračunava i dodatni doprinos za beneficirani sta?ž, kojeg su pomorci u međunarodnoj plovidbi sami du?žni plaćati, dok su za pomorce u nacionalnoj plovidbi poslodavci obvezni prijaviti i plaćati dodatni doprinos za beneficirani sta?ž (za razdoblje od ukrcaja do iskrcaja pomorca). Taj 11. lipanj s pravom se mo?že tretirati kao dan konačne pobjede hrvatskih pomoraca.
Porez po tona?ži
To naravno nije i jedina izmjena Pomorskog zakonika, ali svakako jest najva?žnija. Uz to vrijedi spomenuti i uvođenje poreza po tona?ži broda od 1. siječnja 2013. godine nakon čega brodari vi??e neće biti oslobođeni poreza na dobit, već ulaze u porezni sustav identičan onome u Europskoj uniji. Porezni ključ određuje se kroz ukupno pet kategorija brodova svrstanih po nosivosti, te se procjenjuje da će godi??nji porez za brod nosivosti oko 20.000 tona iznositi oko 35.000 kuna. Od samog oporezivanja va?žniji bi trebali biti ciljevi i popratne zakonske odredbe. Prije svega se to odnosi na uvjet da će svi brodovi morati zadovoljavati rigoroznije standarde sigurnosti. Konkretno za svaki brod ne smije biti izrečena zabrana isplovljenja vi??e od dva puta u razdoblju od tri godine na temelju manjkavih standarda ?životnih i radnih uvjeta pomoraca, sigurnosti plovidbe, sigurnosne za??tite i za??tite mora od oneči??ćenja. Ta odredba trebala bi direktno utjecati da brodari pomlade flotu, bolje odr?žavaju brodove i povećaju razinu sigurnosti u okviru Pari??kog memoranduma. Druga va?žna odredba odnosi se na povećanje broja brodova pod hrvatskom zastavom, jer će svaki brodar najmanje 40 posto od ukupne tona?že u floti morati staviti pod zastavu RH ili neke od dr?žava članica Europske unije. Na kraju bi se cijeli sustav morao pozitivno odraziti i na ??kolovanje pomoraca kojima je jedan od većih problema obavljanje vje?žbeničkog sta?ža. Pomorskim zakonikom propisuje se da će brodovi u novom poreznom sustavu morati ukrcavati barem minimalni broj vje?žbenika palube ili stroja, dr?žavljana RH ili neke od dr?žava članica Europske unije, shodno godi??njem planu broja vje?žbenika.
Cijena kapetana
Od o?žujka ove godine uveden je alternativni i ubrzani sustav ??kolovanja pomoraca. Ta je tema izazvala i brojne kontroverze i različita mi??ljenja u struci, ali i među samim pomorcima. Dok jedni smatraju kako se na ovaj način srozava ugled i kvalitete hrvatskog pomorca drugi su zadovoljni, jer će sada moći ??kolovati se i raditi u isto vrijeme. Uvođenjem alternativnog modela ??kolovanja hrvatski pomorci sa srednjom stručnom spremom napokon dobili priliku ravnopravno konkurirati svojim kolegama iz većine svjetskih zemalja na pomorskom tr?ži??tu rada. Pomorski fakulteti i učili??ta u Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku usuglasili su cijenu od 65.000 kuna za ??estomjesečni tečaj nakon kojeg pomorci mogu pristupiti ispitu za kapetana i upravitelja stroja bez ograničenja. Skupo ili ne, alternativno obrazovanje za najvi??a zvanja omogućuje svakom pomorcu sa zavr??enom pomorskom ??kolom i najmanje 36 mjeseci plovidbe u svojstvu časnika napredovanje prema najvi??im (i najbolje plaćenim) brodskim zanimanjima, u čemu su do sad bili onemogućeni, ali i da nastave ??kolovanje na visoko??kolskim ustanovama.
Pogođeni mornari
Nitko ne razumije funkcioniranje sustava oporezivanja pomoraca, iako bi, barem na papiru sve trebalo biti jasno, transparentno i jednostavno. No papir je jedno, a praksa ne??to sasvim drugo, pa su pomorci i u proteklih godinu dana po povratku kući s broda, umjesto u odmoru i dru?ženju s obitelji i prijateljima, vrijeme redovito tratili obilazeći ??altere mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, porezne uprave i lučkih kapetanija. Najče??će uzaludno poku??avajući dokazati da im je porez pogre??no obračunat ili barem saznati ??to im se i za??to poku??ava naplatiti. Jo?? su ozbiljniji oni globalni problemi, koji se tiču nedostatka posla, barem onog solidnije plaćenog s pristojnim uvjetima rada i ?života. Najpogođeniji je ni?že ??kolovani kadar kao ??to su mornari, timunjeri, mehaničari, itd, koji doista te??ko mogu pronaći pristojan posao. Ako ga i nađu zarade su sve skromnije, boravak na brodu sve du?ži, a svaki odmor sve kraći. Treba se tek nadati kako će se globalni trendovi nastaviti kretati u pozitivnom smjeru. O tome najdirektnije ovisi radni ?život pomoraca, jer su oni oduvijek izlo?ženi konkurenciji i uvjetima rada na svjetskom tr?ži??tu.
Moguća uplata sta?ža unatrag
Svi pomorci nakon 11. lipnja 2011. godine imaju pravo na starosnu mirovinu pomoraca ako su napunili 60 godina ?života i mogu dokazati ostvarenih 15 godina sta?ža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda.
Za dokazivanje prvenstveno se koristi pomorska knji?žica i radna knji?žica, a eventualno i drugi dokumenti kojima se dokazuje plovidba (npr. ugovori o radu, potvrde poslodavca, iskrcajne liste i slično). Pomorci koji su u pojedinim razdobljima ostvarili plovidbeni sta?ž za koji nisu uplaćivali doprinose, a nisu bili osigurani ni po drugoj osnovi, moći će (ali samo za sva takva razdoblja) platiti doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje unazad i to po osnovici koja u trenutku podno??enja takve retroaktivne prijave vrijedi za to svojstvo ukrcaja. Pitanja o proceduri mogu se poslati Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na e-mail adresu:
pomorci@pomorstvo.hr.
Online kampanja
Dan Pomoraca ustanovljen je dogovorom dr?žava članica International Maritime Organisation (IMO) 2010. godine, kao svojevrsno priznanje jedinstvenom doprinosu ??to ga pomorci daju diljem svijeta u međunarodnoj trgovini, svjetskoj ekonomiji i civilnom dru??tvu. Kao datum obilje?žavanja izabran je 25. Lipanj, dan kada su usvojene izmjene Međunarodne konvencija o standardima treninga, certificiranja i odr?žavanja stra?že za pomorce (STWC konvencija) i pridru?ženih zakona na pro??logodi??njoj konferenciji u Manili. Ovogodi??nje obilje?žavanje ima formu online kampanje, pa se na Dan pomoraca od ljudi diljem zemaljske kugle tra?ži da izraze zahvalnost prema 1,5 milijuna pomoraca u svijetu na Facebooku, preko tweetsa, stavljanjem videa na YouTube-u, raspravama na Linkedln-u, ili otvaranjem nadahnutog bloga.
Novilist.hr
_________________________________________________________________
Ovdje sam na forum prenio ovaj članak iz
riječkog Novog Lista, za kojeg vjerujem da ste ga već svi pročitali.., pa ako ćemo malo pro-komentarisat, mo?žemo!!? Ovako treba pisati
pravi novinar. Znači, treba pisati situaciju onako ka' ??ta i jest i ne smije dosađivati čitaocima!
(A ne ka' neki, alla tamo neka piskarala Tanja Torbarina i Bradzzaduro, pisat o nečemu o čemu se nema blage veze, ili pisati budala??tine zbog osobnih promid?žbi i materijalnih interesa).
Eo, pročitao sam ovi članak, svaki paragraf po dva puta.., s gu??tom!
). 
) 
