Ningbo Marine naručuje tri nova bulk carriera

Foto: Splash247.com

Kineska kompanija Ningbo Marine najavila je planove za naručivanje tri nova 50.000 dwt bulk carriera, za ukupno 80,6 milijuna dolara.

Ugovori o novogradnji tek trebaju biti potpisani, a tvrtka nije navela koje će brodogradilište koristiti.

Ningbo Marine trenutno posjeduje flotu od 35 plovila; koja se sastoji od 24 bulk carriera, 10 kontejneraša i jednog tankera.

 

 

 

Vlada dala zeleno svjetlo: Ide se dalje i s trećim brodom koji bi se trebao završiti u 3. maju

Splićanka Ivana napravila je slavna vrata koja Veneciju štite od poplava

Foto: 24sata.hr

Na početku milenija doktori su široke ruke Veneciji davali još sto godina života, predviđajući da će biti nenaseljiva do 2100-e poslije Krista. Vodeći svjetski stručnjaci do danas nisu promijenili mišljenje. Venecijanski trg Svetog Marka u prosjeku poplavi šezdesetak puta godišnje, a daleke 1900. pod vodom bi se znao naći samo četiri puta; piše 24sata.

Grad tone zbog tla na kojem se nalazi, a istovremeno klimatske promjene čine da u njegove kanale navire sve više mora. Idejno rješenje leži duboko u mulju venecijanske lagune još od 1981. godine. To je projekt MOSE. Zamišljen je kao sklop masivnih čeličnih brana polegnutih u morsko dno. Poput vrata te brane bi se otvarale i zatvarale sprječavajući prodor slane vode.

Ali od samog početka MOSE prate havarije. Umjesto da košta predviđenih 1.6 milijardi eura, već do prošle godine potrošeno je 5.5 milijardi, a umjesto da se u spasonosna vrata lupi šampanjac 2011. godine, ona su pokrenuta tek sada. Ako ovo nije najveći građevinski projekt u povijesti Italije, onda je najkontroverzniji.

Slabije je poznato da je MOSE-u i Hrvatska dala scirocco u leđa. Od ukupno 78 brana/vrata tvrtka Brodosplit proizvela je njih 63, dimenzija 27 do 30 puta 20 metara i težine oko 350 tona. Obuhvaćaju 20.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti s radovima i logistikom od preko 70 milijuna eura.

Kolege iz 24sata su posjetili splitsko brodogradilištea i razgovarali sa Ivanom Zore, glavnom nadzornom inženjerkom na vratima Venecije.

„Venecija tone već godinama. Jednostavno je na takvom tlu da propada. Porast razine mora u kombinaciji s infrastrukturom koja tone čini da grad nestaje. Početkom sedamdesetih zamislili su projekt MOSE (Mojsije). Jedna od njegovih operacija uključuje da se na sva tri ulaza u lagunu podignu vrata koja će spriječiti prodiranje vode. Devedesetih su počeli raditi kompletan betonski koncept ispod mora gdje će kasnije biti smještene te brane, odnosno vrata. Pilot projekt je napravila talijanska firma i kad su investitori shvatili da on funkcionira krenuli su u realizaciju ostalih vrata“ – ispričala je Ivana.

Brodosplit je 2014. godine osvojio natječaj, da bi godinu kasnije počeli raditi. Brodosplitu je preostalo da se uhvati izgradnje vrata na preostalim ulazima u lagunu:

„To su bili ulazi u uvalama Malamocco, Chioggia i San Nicolo. Za svaki smo napravili po dvadesetak vrata i ona funkcioniraju prilično jednostavno – brane su konstruirane slično kao brodski tankovi, a po principu balasta se puni i prazni voda. Ako su napunjeni tekućinom, zbog težine će ostati polegnuti na dnu mora. S druge strane, upuhivanjem zraka istiskuje se voda i vrata se podižu prema površini tako zatvarajući ulaze u lagunu. Ponovnim puštanjem mora i istiskivanjem zraka, vrata se spuštaju na dno u svoj prvotni položaj. Od težine padaju i tamo leže do idućeg puta kad zatrebaju“ – objašnjava Zore.

„Dno u kojem se cijela konstrukcija nalazi mješavina je mora i rijeke. Plitko je, ima blata, mulja, ali je i zaštićena ekološka zona, specifična flora i fauna. Naravno, kao i na svaki kaić, konop ili bovu koja dugo miruje u moru, nakupi se školjkaša, tako da je to bilo neminovno. Po meni je veći problem taj mulj i pjeskovito dno koje uništava ne samo boju nego i ležišta i osovine na vratima čime su ona izložena bržem propadanju i smanjenoj funkcionalnosti“ – kaže Zore dodajući da se sami sustav bojanja u teoretskim ispitivanjima pokazao kao zadovoljavajući i neškodljiv okolišu.

„Izuzetno visoki su bili ti tehnički zahtjevi. Ali sva vrata, uključujući i rezervna, dobro su napravljena i rade. A sada, kako će ih oni dalje održavati, to zaista nije na nama“ – uvjerava Ivana. Na Splićanima je bilo da rade kako je bilo definirano tehničkom dokumentacijom.

Prisustvovala je odvoženju vrata iz Brodosplita i dovoženju vrata u Veneciju. Vrata su se transportirala baražama u serijama od po četiri komada. Nije bilo nimalo lako, ali vrijedilo je.

„Sad sam direktor tehničke službe i posao mi balansira između uredskog i proizvodnje, navikavam se na to jer preferiram proizvodnju. Obožavam rad u brodogradilištu, dinamičan je i zanimljiv, valjda zato što je svaki brod drugačiji, u svakom slučaju preferiram brodove. Kao što vidite kod nas se uvijek nešto događa, izazova ne fali“ – spremno će Zore. Ali brodogradnja nije ono čime se oduvijek htjela baviti:

„Brodogradnju sam odabrala neposredno prije upisa na fakultet. Prije toga sam dvojila između farmacije i strojarstva, a brodogradnja je bila ‘ad hoc’ odluka zbog koje se nikad nisam pokajala. Ne znam što to čovjek može raditi, a da je ljepše od ovoga. Pogotovo kad gledate kako hrpa materijala odjednom postaje brod. To je baš predivno.“

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

Vlada dala zeleno svjetlo: Ide se dalje i s trećim brodom koji bi se trebao završiti u 3. maju

Kontejneraš „izgubio“ najmanje 100 kontejnera na Tihom oceanu

Foto: Ilustracija, Pixabay

Jutros je na Tihom oceanu, u olujnim vremenskim uvjetima, kontejneraš izgubio najmanje 100 kontejnera.

Brod je navodno promijenio smjer i brzinu, kako bi smanjio nepovoljan utjecaj vremenskih prilika.

Trenutno nije dostupno ime broda niti više detalja o incidentu.

 

 

 

Požar na ruskoj koćarici, posada evakuirana

Ribarska inspekcija iz Velebitskog kanala uklonila 200 nelegalnih vrša za škampe

Foto: 057info.hr

Koordiniranom akcijom ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede i ovlaštenih osoba Obalne straže RH, prošlog je tjedna, na temelju prijave građana, na području istočnog dijela Velebitskog kanala iz mora uklonjeno oko 200 neoznačenih ili nepropisno označenih ribolovnih alata. Radi se većinom o vršama za lov škampa, koje su nakon vađenja brodom dopremljene do luke Gaženica; piše 057info.hr.

„S obzirom da inspekcijskim nadzorom nije bilo moguće utvrditi počinitelja prekršaja, odnosno vlasnika alata, ribolovni alati su privremeno oduzeti i čuvaju se u skladištu ribarske inspekcije u Zadru do okončanja prekršajnog postupka, nakon čega će se komisijski uništiti“ – odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Škampi iz vrše smatraju se najboljim škampima te su u ponudi najboljih hrvatskih restorana. Ulov u Velebitskom kanalu je dopušten, uz strogo pridržavanje pravilnika o dužini stranice, veličini oka, te obvezno označavanje i navođenje registarske oznake broda kojem pripadaju. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju lov vršama za škampe moraju ispunjavati statistički listić ulova za svaki mjesec, a sve to vlasnik ovih vrša nije poštovao.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako će Ribarska inspekcija i ovlaštene osobe nastaviti s ovakvim i sličnim akcijama, s ciljem sprječavanja ilegalnog ulova i zaštite morskih organizama.

 

 

 

 

Predstavljena Urbanistička studija povezivanja zone Gaženica s centrom Zadra

Predstavljena Urbanistička studija povezivanja zone Gaženica s centrom Zadra

Foto: Zadarski.hr

Premještanje putničke luke iz centra Zadra u Gaženicu veliki je infrastrukturni zahvat koji je nužno utjecao na mnoge druge aspekte i funkcije grada. Za početak, na interakciju grada i otočana, njihovu dnevnu migraciju koja je sada premještena na periferiju, a potom i na turističku interakciju gdje se činjenica da luka nije urbanistički integrirana s centrom grada pokazuje kao veliki nedostatak; piše Zadarski. Upravo zbog toga, u četvrtak je u gradskoj upravi javnosti predstavljena Urbanistička studija povezivanja zone Gaženica s centrom grada Zadra, dokument bi trebao odgovoriti na sve problemske točke ove velike infrastrukturne priče, pogotovo u jugoistočnom dijelu grada.

„Riječ je, zapravo, o povezivanju starog i novog Zadra koje treba odgovoriti na brojna pitanja i potrebe stanovnika tog dijela grada. Ovo je vizija kako želimo vidjeti da taj prostor izgleda u budućnosti“ – rekao je zadarski gradonačelnik Branko Dukić dodajući kako je upravo povezivanje Gaženice s Poluotokom jedan od njegovih prioriteta.

Foto: Zadarski.hr

U ovoj studiji, čiji je autor zadarski arhitekt Pero Marušić, to je povezivanje predstavljeno na dvije razine: kolno- prometnoj  te   pješačko-partnernoj. U ovoj prvoj ono uključuje širenje Ulice Vlatka Mačeka, bivše Biogradske, u četverotračnu prometnicu, izgradnju novog rotora te probijanje novog koridora prema centru grada. Kako bi se zadovoljile potrebe za parkiralištima, kojih kronično nedostaje, duž tog novog koridora u planu je 850 novih mjesta, što je jednako ukupnom broju kojim danas gospodare Obale i lučice.  Pješačko- partnero povezivanje, s druge strane, uključuje osam točaka: povijesnu jezgru, Ravnice, Trg Relja, Križanje kod Kolodvora, Željeznicu (novi park), Uvalu Bregdetti, Ribarsku luku i samu Gaženicu. Na tom je potezu nekoliko iznimno potentnih, a neiskorištenih gradskih lokacija kojima arhitekt Marušić u studiji daje novi smisao, uz nove sadržaje poput stadiona,škole, vrtića i crkve.

Foto: Zadarski.hr

„Planirano izmještanje željezničkog kolodvora, koji na svom sadašnjem mjestu više nema funkciju, prema Gaženici, taj bi neiskorišteni prostor pretvorilo u ulazni dio novog , prostranog, gradskog parka. Isto tako, jedno od najpoznatijih križanja u Zadru, ono na ulicama Franje Tuđmana i Ante Starčevića, s minimalnim intervencijama poput uređenja pothodnika i sadašnjeg parkirališta, ima potencijal postati zadarska City plaza“ – kazao je Marušić u četvrtak na predstavljanju studije, dodajući kako najveći transformacijski potencijal ima Uvala Bregdetti koja bi u budućnosti mogla postati novi centar šetnje i druženja uz minimalne urbanističke intervencije duž obale.

„Odavno je planirano da Gaženica postane središte svih prometnih čvorova, od pomorskog i cestovnog do prometnog, s direktnom poveznicom na Zračnu luku Zadar. Ovu opširnu studiju dajemo na uvid javnosti i oni njezini dijelovi koji budu u cijelosti javno prihvaćeni, bit će inkorporirani u prostorno planiranje tih dijelova grada“ – izjavio je na predstavljanju studije pročelnik gradskog ureda za prostorno planiranje Darko Kasap.

 

 

Iz podmorja splitskog Žnjana izvadili čak 400 automobilskih guma!