Ograničenja u lukama zbog COVID-19

Sveučilište Johns Hopkins je objavilo mapu pomoću koje se može pratiti sve vezano uz COVID-19 – broj zaraženih, umrlih, oporavljenih i hospitaliziranih po zemljama. Karta je primarno napravljena kako bi istraživačima, zdravstvu i široj javnosti pružila korisno sredstvo za praćenje koronavirusa.

Više o samoj mapi možete pročitati ovdje.

S izbijanjem pandemije COVID-19 i sve svjetske luke su odredile različita ograničenja za brodove i smjene posada.

Možete pratiti po državama koje su točno restrikcije u lukama te pratiti najnovije vijesti o mogućnostima iskrcaja.

Kliknite niže u tekstu na “Restrikcije u lukama”, na popisu se odabere država za koju je potrebna informacija te se prikažu podaci o ograničenjima i zabranama; ili upute vezane uz dokumente koji su potrebni pri iskrcaju.

Stranica se osvježava svakih 24 sata, tako da su u svakom trenutku dostupne važeće informacije.

Restrikcije u lukama

Malta dopustila da se iskrca 50 spašenih migranata

Foto: The Maritime Executive

U utorak navečer je nosač stoke Talia konačno dobio dozvolu za iskrcavanje 50 spašenih migranata.

Brod Talia je u subotu bio na putu iz Libije, kada je promijenio smjer kako bi spasio 52 migranta. Međutim, brod nije bio u idealnom stanju za prijem putnika – upravo je istovario teret stoke u Libiji, a palube još nisu bile u potpunosti očišćene, rekao je medijima kapetan Mohammad Shaaban.

Posada je apelirala na talijanske i malteške vlasti za dozvolu iskrcavanja preživjelih migranata. Prvo su krenuli prema Lampedusi, gdje su talijanske vlasti naredile da se preusmjeri na Maltu. Brod je zatim krenuo prema Malti, ali su malteški dužnosnici zamolili da ostane izvan teritorijalnih mora otoka, prema izjavama kapetana Shaabana. Nakon žalbe posade, malteški su dužnosnici dopustili Taliji da se privremeno usidri tik uz obalu.

Foto: The Maritime Executive

Dvoje migranata evakuirano je na Maltu početkom ovog tjedna zbog medicinskih problema, no odobrenje za iskrcavanje preostalih 50 nisu dobili. Brod je čekao na moru dok nije stigao malteški patrolni brod koji je u utorak navečer prevezao ostatak migranata.

Malta traži dugoročni sporazum s drugim državama EU-a za prijem pristiglih migranata iz Libije. Mala otočna država od 500.000 ljudi jedna je od najbližih točaka EU-a libijskim obalama i jedno je od dva glavna odredišta migracija na sredozemnom putu.

 

Na trgovačkom brodu migranti kojima je odbijen ulazak u EU

Filipinski Crveni križ posjetio posadu na napuštenom tankeru

Foto: The Maritime Executive

Filipinski Crveni križ i vladini službenici nedavno su posjetili 15 članova posade španjolskog tankera Celanova koji je napušten od strane vlasnika u zaljevu Manila. Četveročlani tim Crvenog Križa ukrcao se na brod radi pružanja medicinske pomoći i distribuiranja higijenskih potrepština i prehrambenih proizvoda nemirnim pomorcima.

“Kad smo saznali za incident, odmah smo poslali tim da provjeri uvjete pomoraca i da znamo koja je pomoć potrebna”, rekao je predsjednik filipinskog Crvenog Križa Richard J. Gordon. “Filipinski Crveni križ je uvijek spremni pomoći ne samo našim kolegama Filipincima, već i drugim nacijama i međunarodnim organizacijama.”

Otkriveno je da je posada, koju čini 13 kubanskih i dva španjolska državljanina, dobrog zdravlja.

Tanker, u vlasništvu tvrtke Global Gas of Spain, se 7. prosinca 2019. pokvario i izgubio kontrolu nad kormilom kraj Filipinske obale. Obalna straža Filipina kasnije je pomagala pri izvlačenju tankera u zaljev Manila gdje je od tada „u pritvoru“.

ITF radi na situaciji, kako bi se pomorci što prije vratili u svoje matične zemlje; ali s brodskim vlasnicima koji su bankrotirali, nejasno je kada će se situacija riješiti.

Kineska ribarica ipak nije uspjela pobjeći patrolnom brodu

Foto: AFP / Slobodna Dalmacija

Kada se argentinski patrolni brod ARA Bouchard, radi pregleda i inspekcije, približio kineskom brodu Hong Pu 16 s isključenim AIS odašiljačem, ribarica se dala u bijeg prema međunarodnim vodama. S obzirom na to da su zatečeni u ilegalnom ribolovu unutar argentinske ekskluzivne gospodarske zone, Kinezi su se nadali kako će brzom plovidbom izbjeći sankcije, piše Slobodna Dalmacija.

Potjera je tako trajala oko tri sata, sve dok Argentinci nisu zapucali, nakon čega se Hong Pu 16 zaustavio. U njemu je pronađeno 700 kilograma svježe ulovljene ribe, te još 300 kilograma zamrznute, pa je ribarica ispraćena do najbliže argentinske luke, gdje se posada suočila s optužbom i kaznom za ilegalni ribolov. Nekadašnji francuski patrolni brod ARA Bouchard nedavno je ušao u sastav Argentinske ratne mornarice i baza mu se nalazi u Mar del Plati.

Kreće projekt obnove Nove rive u Zadru vrijedan 85 milijuna kuna

Foto: Wikimedia

Ministarstvo mora, prometa i prometne infrastrukture i Državna lučka uprava u Zadru prošloga su tjedna potpisali ugovor o sanaciji i uređenju obalnog zida zadarske rive – Obale kralja Petra Krešimira IV, čime počinje razdoblje praktične realizacije za Zadar vrlo važnog projekta, kojega s nestrpljenjem očekuju i u zadarskoj Gradskoj upravi, koju se godinama “prozivalo” upravo zbog stanja zapuštene i morskim djelovanjem podlokane rive, piše Zadarski.hr.

„Svi preduvjeti za dobivanje sredstava za uređenje rive su napravljeni, a radi se o projektu koji je Grad Zadar pokrenuo još dok je gradonačelnik Zadra bio Živko Kolega. Tada je bila naručena projektna dokumentacija, da bi Božidar Kalmeta na čelu Grada nastavio s izradom te dokumentacije. Postojeći projekt usklađen je sa zakonskom regulativom, te je između ostaloga naručen i projekt produljenja postojećeg gata. Za sve to je dobivena suglasnost konzervatora i zajednički, s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, taj se projekt prilagodio za dobivanje europskih sredstava. Zadarska županija i Lučka uprava Zadar također su se uključili kako bi sudjelovali u realizaciji projekta“ – kaže Darko Kasap, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra.

Ključan trenutak dogodio se kad je Grad Zadar projektno-planskom dokumentacijom promijenio namjenu tog područja i riva je kroz te promjene prešla pod upravljanje državne Lučke uprave Zadar, te je samim tim sva pripremljena dokumentacija prepuštena LUZ-u, a oni su naručili i dodatnu rekonstrukciju rive od Gradskog mosta prema svjetioniku u uvali Jazine, gdje su nekad pristajali trajekti. U obuhvatu rive našao bi se tako obalni dio od mjesta gdje je završila rekonstrukcija Morskih orgulja do Sveučilišta, uključujući gat. Projektom bi se sanirao podlokani obalni zid i izgradilo novo opločenje u postojećim gabaritima, što znači od postojećeg škalja prema moru. Ne bi se za sada zadiralo u namjenu, u građevinskom smislu, toga dijela rive.

Infrastrukturalno će se, prilikom opremanja gata koji će dobiti lučko svjetlo – lanternu na vrhu, ipak ugraditi i dva posebno dizajnirana ormarića u trupu za opskrbu vodom i strujom brodova, a još bi se eventualno ostavila mogućnost ugradnje opreme za navodnjavanje zelenila u ostatku rive i ugradnje urbane opreme: klupica, koševa za otpad i slično.

„Za namjenu i funkciju ostalog dijela rive, a što je među ostalim bila i tema portala Zadarski.hr, pri čemu je javnost raspravljala o tome, prostorno-planski postoji obveza raspisivanja arhitektonsko-urbanističkog natječaja koji bi dao odgovor što i kako dalje s tim prostorom, a što je bio i dio spomenute javne rasprave na Zadarskom.hr, odnosno u Slobodnoj Dalmaciji. U tom se smislu nismo pomakli dalje, ali nakon što se rekonstruira obalni dio rive i kad vidimo kako će uređena riva zaživjeti i kako će je građani i turisti prihvatiti, možda će i to biti jedna o odredbi budućeg razvoja tog prostora, pa možda i kroz sociološku studiju i studiju uređenja zelenila koja je već napravljena, kao i kroz uključenje ostalih dionika pozvanih za uključenje u tu tematiku“ – kazao je Kasap.

Dubina rive neće se povećavati spomenutim projektom, osim što će se očistiti naslage otpada i mulja nataloženog godinama. Gat će se produžiti za 15 metara na dužinu kakav je nekad bio. Za sva ta pitanja nadležna je Lučka uprava Zadar koja je preuzela upravljanje tim dijelom obale, ali će Grad Zadar i dalje biti na dispoziciji za suradnju, kao i do sada.

Zanimljivo je da se čak spominjala i mogućnost uvođenja posebne linije broda na električni pogon koji bi povezivao Gaženicu i gat. Bio bi to prometni spoj između te dvije točke, zadarske luke i Poluotoka. Projekt nije predvidio neko veće povećanje visine obalnog zida zbog rasta razine mora. Ta je visina određena razinom novoizgrađene rive i pratila bi niveletu sadašnjeg Pozdrava Suncu, koja je nešto viša od postojeće razine rive. Na taj bi se način uvažile nove srednje razine mora, a eventualne veće mijene mora iziskivale bi više i sveobuhvatnije nivelete obalnog pojasa jer jedan “grudobran” na rivi u tom smislu ne bi sam riješio takvu situaciju.

Radi se u svakom slučaju o velikom projektu, jednom od najznačajnijih na gradskom području, financijski vrijednom 85 milijuna kuna. Nova riva odredila bi ne samo izgled tog dijela stare jezgre Zadra, već i njegovu namjenu u budućnosti.