Turisti hrane morske pse bez čeličnog kaveza, ali i bez straha

Foto: Ilustracija, Unsplash / Marcelo Cidrack

Turisti malo dubljeg džepa već dobar niz godina mogu ispuniti svoju želju za ronjenjem bez straha da im se nešto dogodi.

U vodama oko južnoafričkog grada Durbana uz pomoć vodiča imaju priliku hraniti morske pse, i to lišeni zaštite čeličnim kavezom.

U obilju hrane oko njih predatori ih gotovo i ne primjećuju…

MSC Virtuosa isplovit će u Kinu 2022. godine

Foto: Marine Traffic

Po prvi puta 2022. godine kompanija MSC Cruises upravljat će s dva broda na kineskom tržištu.

MSC Virtuosa pridružit će se svom sestrinskom brodu MSC Bellissima na plovidbi Kinom; piše Cruise Industry News.

„Naša dva najbolja broda plovit će u Kini što svjedoči o našoj predanosti i želji da se razvijamo, ruku pod ruku s kineskom kruzing industrijom“ – rekla je Helen Huang, MSC Cruises.

“Za MSC krstarenja Kina je ključno strateško tržište. Iako smo kao industrija suočeni s izazovima pandemije, naše povjerenje u potencijal kineskog tržišta ostaje nepokolebljivo. Vjerujemo da je Kina i dalje perspektivno tržište za rast kruzing industrije.”

MSC je prvi puta počeo sa krstarenjima Kinom 2016. godine.

 

ETF pomaže žrtvama potresa

Kinezi grade prvi trajekt na pogon ukapljenim plinom za povezivanje Engleske i Španjolske

Foto: Brittany Ferris

„Salamanca“ je drugi po redu od tri broda identičnih gabarita naručen u kineskom brodogradilištu. Prvi „Galicia“ je već u službi od prosinca 2020., ali je na pogon dizelskim gorivom preko motora Caterpillar Marine. Motori su spremni za metanol ili LNG, ali bit će potrebna nadogradnja za dualno korištenje različitih goriva, piše Novi list.

Novi brod tvrtke Brittany Ferries pod nazivom „Salamanca“ nedavno porinut u brodogradilištu CMJL u kineskom Weihaiju prvi je naručeni trajekt za tržište Velike Britanije s LNG pogonom, odnosno na ukapljeni plin umjesto dizela.

„Salamanca“ je drugi po redu od tri broda identičnih gabarita naručen u kineskom brodogradilištu. Prvi „Galicia“ je već u službi od prosinca 2020., ali je na pogon dizelskim gorivom preko motora Caterpillar Marine. Motori su spremni za metanol ili LNG, ali bit će potrebna nadogradnja za dualno korištenje različitih goriva. No i na „Galiciji“ su već sad su podignuti ekološki standardi jer brod ima sustav za pročišćavanje ispušnih plinova ugrađen na ispuh svakog glavnog motora.

Prema informacijama The Maritime Executive, trajekt na LNG „Salamanca“ u službi bi trebao biti 2022. godine, a treći „sestrinski“ brod „Santona“, također pogonjen ukapljenim plinom 2023. godine. „Salamanca“ i „Santona“ opremljena su s dva motora Wartsila 12V46DF koji generiraju po 13.740 kW (18.500 konjskih snaga po motoru).

Sva tri broda, kako im i imena sugeriraju, služe i služit će za direktno povezivanje Velike Britanije i Španjolske, preciznije „Galicia“ plovi na ruti između Portsmoutha i Santadera. Brodovi iz ove flote mogu primiti 1680 putnika i imaju 343 kabine, a kapacitet vozila im je 550. Kako navodi kompanija na svojim stranicama, izgradnja „Galicije“ u kineskom brodogradilištu koštala je 195 milijuna eura.

 

 

 

Filipini dodali na popis još zemalja kojima je zabranjena smjena posade

Koje su nadležnosti komunalnih redara na pomorskom dobru?

Foto: Morski.hr, Čitatelj / Ilustracija

Građani su često zbunjeni u situacijama kad bi željeli saznati konkretnu informaciju o nadležnostima institucija pri očuvanju pomorskog dobra. Treba li kontaktirati policiju, lučku kapetaniju, komunalno redarstvo, koju od inspekcija, neko od ministarstava ili neku treću instituciju i koje su zapravo njihove nadležnosti?

Upravljanje pomorskim dobrom regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vodi brigu jedinica lokalne samouprave te u tom smislu donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom; piše Morski.hr. Takav plan sadrži plan redovnog upravljanja, kojim se planiraju sanacije nastalih manjih oštećenja na pomorskom dobru te održavanje komunalnog reda na pomorskom dobru sukladno odlukama o komunalnom redu tijela jedinice lokalne samouprave kojoj je pomorsko dobro povjereno na brigu, zaštitu i redovno upravljanje, a koje ta tijela donose u skladu s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

Zakonski okvir i propisi koji reguliraju poslove i ovlasti komunalnog redara

Komunalni redar ima ovlast nadzora nad provedbom odredbi odluka o komunalnom redu i na pomorskom dobru u općoj upotrebi (npr. uređenim plažama), koje u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu donose tijela jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro koje joj je povjereno na upravljanje, brigu i zaštitu. To se odnosi na Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom koji je usklađen s Uredbom o postupku izdavanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru i Jedinstvenim popisom djelatnosti na pomorskom dobru među kojima se navode kiosci, prikolice te montažni objekti do 12 m2 kao dopuštena sredstva za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine na pomorskom dobru, za koje koncesijsko odobrenje izdaje Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja jedinice lokalne samouprave.

Komunalni redar jedinice lokalne samouprave kada postupa u skladu s odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji, ima ovlast donositi i prisilno izvršavati rješenja o uklanjanju građevina na pomorskom dobru čijem se građenju, prema posebnom propisu, može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o građevinskoj inspekciji. Jednako tako, ima pravo donositi i prisilno izvršavati rješenja kojima se fizičkim i pravnim osobama naređuju radnje u svrhu održavanja komunalnog reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Smjernice za djelovanje komunalnih redara

Kako bi se ovlasti komunalnih redara što preciznije definirale, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja još je 2014. godine izdalo komunalnim redarima Smjernice za primjenu Zakona o građevinskoj inspekciji prema kojima komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno investitoru uklanjanje građevine temeljem ovlasti koju za to ima u skladu sa Zakonom o građevinskoj inspekciji kojim je propisano:

– u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno redarstvo, odnosno njezina dijela ako se gradi bez ili protivno tom rješenju, – u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenjem prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu.

Pomoć policije u provedbi nadzora i izvršenja rješenja

U skladu s Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika i Zakona o građevinskoj inspekciji, kada komunalni redar očekuje da bi tijekom obavljanja nadzora ili tijekom provedbe izvršenja rješenja komunalnog redara moglo doći do pružanja otpora, nadležnoj Policijskoj upravi treba dostaviti pisani zahtjev za pomoć koji kao podnositelj zahtjeva upućuje upravno tijelo.

Što komunalni redar ne može

Komunalni redar nema zakonsku ovlast obavljati nadzor nad primjenom odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer je to u nadležnosti inspektora pomorskog dobra Ministarstva i inspektora lučke kapetanije, a u određenim slučajevima poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra mogu obavljati i ovlašteni službenici Ministarstva, što ne isključuje ovlast komunalnog redara da nadležno postupa na pomorskom dobru u skladu s drugim propisima kojima je za to ovlašten.

 

 

 

Video: Pokušaj pristajanja pri jakom vjetru

Ministar Butković: “Novom cestom i marinom Rijeka će se vratiti moru!”

Foto: Vladimir Jurić / HRT - Radio Rijeka

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obišao je radove na rekonstrukciji državne ceste 501 od čvora Oštrovica do Meje, glavnoj prometnici za turiste koji dolaze na kvarnerske otoke i crikveničko-vinodolsku rivijeru. Ekipa HRT-a je sa ministrom razgovarala vezano i za gradnju riječke ceste D 403 i marine Porto Baroš.

Radovi na dionici državne ceste 501, dugoj 7,2 kilometra, započeli su u listopadu prošle godine, a ukupna vrijednost radova iznosi 37,8 milijuna kuna (bez PDV-a). Radi se o jednoj od najopasnijih dionica na području Primorsko-goranske županije, a rekonstrukcija će uvelike utjecati na poboljšanje sigurnosti prometa.

Naime, riječ je o najkraćem pravcu koji iz unutrašnjosti vodi prema Crikvenici i Krku, kojim prosječno dnevno prođe tri tisuće vozila, dok se ljeti ta brojka poveća na čak sedam tisuća vozila.

Ministar je radilište obišao zajedno s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem i gradonačelnikom Bakra Tomislavom Klarićem.

Na novinarska pitanja o gradnji ceste D 403 prema novome kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali, ministar je rekao da su krenuli radovi na toj trenutno najvećoj investiciji u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Cesta je uvjet da Zagrebačka obala profunkcionira jer je to jedini pristup s kontejnerskog terminala riječkoj zaobilaznici, odnosno autocesti, rekao je Butković.

Europska unija je iz fondova osigurala 85 posto bespovratnih sredstava, a hrvatska država preostalih 15 posto od 80 milijuna eura vrijednosti projekta, naglasio je ministar i dodao kako završetak izuzetno složene izgradnje 3,5 kilometara ceste s mnoštvom tunela i vijadukata, koja dobrim dijelom prolazi ispod grada, očekuje krajem 2022. godine.

U Rijeci je i trenutno najveća investicija u nautički turizam – izgradnja marine Porto Baroš s pet stotina vezova, za što će Ministarstvo mora, prometa i veza sljedećega tjedna raspisati natječaj, kaže ministar. “To će potpuno promijeniti filozofiju življenja u Rijeci, grad se vraća moru”, poručuje Oleg Butković.

Izjavu ministra o radovima koje je obišao, i detaljne novosti vezane uz izgradnju ceste D 403 i buduće marine u Porto Barošu u Rijeci – poslušajte ovdje.

 

 

 

Video: Ronioci na dnu mora pronašli tajni nacistički stroj za dešifriranje