U Srbiji proteklih 30 godina nije napravljen nijedan novi brod

    BIF.rs

    231
    Foto: Wikipedia

    Po riječima predsjednika Udruženja profesionalnih lađara Srbije Branislava Vajde u srpskim brodogradilištima posljednjih 30 godina nije napravljen nijedan novi brod, te je najmlađi iz 1991. godine.

    Nedavno potonuće samohodnog teretnog broda Titel natovarenog glinom, u bazenu Luke Beograd, otvorilo je pitanje u kakvom su stanju srpski brodovi, budući da je u protekle četiri godine na rijekama potonulo čak 10 brodova pa su po toj statistici na neslavnom prvom mjestu u Europi, prenosi BIF.rs.

    Nažalost, o brodogradnji i brodarstvu kao privrednoj grani se slabo vodi računa, pošto se o brodovima čuje, kao sada, u crnim kronikama, premda su srpske luke po obimu pretovara druge na Dunavu, poslije Rumunjske.

    “Pod srpskom zastavom na rijekama i kanalima sada plovi oko stotinu brodova. Imamo tri aktivna brodogradilišta: u Mačvanskoj Mitrovici, Zrenjaninu i Kladovu, i gotovo 200 firmi koje se bave transportom robe i plovidbom na rijekama, od kojih su još dvije u državnom vlasništvu. To su Jugoslovensko riječno brodarstvo i “Ivan Milutinović” u Beogradu. Međutim, ni u jednom brodogradilištu se ne prave brodovi za potrebe domaćeg brodarstva jer je to skupa investicija, iza koje mora postojati ozbiljan kapital”, kaže Vajda za portal Dnevnik.

    On dodaje da brod ne može biti star, već samo ispravan i neispravan. Ima brodova koji su napravljeni prije sto godina i još plove jer se na njima svakih deset do 15 godina radi kompletna revitalizacija, što također može biti skupa investicija.

    Prema njegovim riječima, u srpskim brodogradilištima dugo nije napravljen nijedan brod, pa se kao najmlađi smatra jedan iz 1991. godine

    “Pošto ne pravimo nove brodove, uvozimo ih iz Nizozemske ili Njemačke, a uvoznici su raznorazne firme. Ali, nije bitno tko je vlasnik, odnosno uvoznik broda, već kako se pregleda njegova ispravnost i daje dozvola da je ispravan. Zapravo, do tragedija na rijekama dolazi baš zbog toga što se pregled ne obavlja adekvatno, olako se daje dozvola za plovidbu i što nedostaje odgovarajuća inspekcijska kontrola” – govori Vajda.

    “Nemamo ni dovoljno inspektora, svega šest za kontrolu riječnog prometa i brodova i jednog za kanale” – naglašava on.

    Izlaz iz te situacije je, navodi, da se riječno brodarstvo obnovi stručnim kadrom, poveća broj prometnih inspektora i da nekadašnji Jugoregistar, a sada Uprava za utvrđivanje sposobnosti za plovidbu pristupi drugačije kontroli ispravnosti i izdavanju dozvola za plovidbu.

    “Potrebno je preispitati čitav sistem i u suradnji s Privrednom komorom Srbije, nadležnim ministarstvima i predstavnicima struke pronaći i ukloniti nedostatke”, zaključuje Branislav Vajda.

     

     

     

     

    Jedriličarke s broda Maiden: 12 žena koje su zauvijek promijenile svijet jedrenja

    Komentiraj

    Please enter your comment!
    Please enter your name here

    This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.