UMOR – GLAVNI KRIVAC NESREĆA U 2020. GODINI

Petar Zuanović

1085
Foto: ITF

Pomorske nesreće su neizostavni dio pomorskog transporta, a ljudski faktor je svojevrsna rak rana ove vrste prijevoza.

Iako se broj nesreća prekooceanskih brodova u prvih sedam mjeseci 2020. godine smanjio u odnosu na isto razdoblje lani, ljudski faktor kao uzrok nesreće rastao je sa sedamdesetak posto na čak devedeset i jedan posto, što će reći da je čovjek kriv za devet od deset nesreća koje su se ove godine dogodile u domeni pomorskoga prometa.

Čovjek, kao glavni krivac, bio je uzrokom sedam od deset nesreća u posljednjih desetak godina, a glavni uzroci takvih nemilih scena i događaja bili su neznanje, neiskustvo i nepažnja, dok su na četvrtom mjestu nesreće kojima je kumovao alkohol. U prvih sedam mjeseci tekuće godine, broj nesreća uzrokovanih prethodno navedenim stavkama značajno se smanjio, a povećao se broj nesreća uzrokovanih – umorom.

Za smanjenje broja pomorskih nesreća možemo ponajprije zahvaliti smanjenju opterećenja pomorskih putova uzrokovanom zatvaranjem granica, pa je pomorski transport osjetio blagi udar u proljeće 2020. godine. No sve to nije zaustavilo pomorski promet u očuvanju svojeg zavidnog položaja i prvoga mjesta na ljestvici sa devedeset posto prijevoza roba na globalnoj razini. Lockdown je doveo i do onemogućavanja smjena posada, pa su tako mnogi ostali, praktički, zarobljeni na svojim radnim mjestima, velikim divovima i nositeljima svjetske ekonomije – brodovima.

Slika 1: Kretanje broja pomorskih nesreća 2011-2020 (31.07.2020.)

Iz podatka provedene ankete među pomorcima diljem svijeta, polovica njih je na brodu provela šest ili više mjeseci, što je u mnogim slučajevima bilo prekoračenje radne ugovorne obveze.

Više od dvije godine na brodu je provelo čak 1,6% ispitanika! Oni, u principu, više od sedam stotina dana nisu kročili na kopno kao slobodni ljudi! Usprkos ovim šokantnim podacima, situacija se polagano popravlja, te je većina europskih posada napravila smjenu, dok su se Filipinci izborili za smjene posada u vlastitim teritorijalnim vodama.

Slika 2: Broj mjeseci provedenih na brodu u postocima (anketa srpanj 2020.)

Preko polovice nesreća s prekooceanskim brodovima u 2020. godini uzrokovali su teretni brodovi, čak 53,8%. Slijede ih tankeri sa 16% udjela, te putnički brodovi sa 14,7 postotnih poena. Zanimljivo je i da su tegljači uzrokovali gotovo deset posto nesreća, a radna plovila nešto manje od šesto posto.

Teretni brodovi su imali i najmanje smjena posada u 2020. godini, pa je i to jedan od razloga kojem mogu zahvaliti prvo mjesto na ovoj neslavnoj listi. U prosjeku, na teretnim brodovima su pomorci ostajali tri mjeseca dulje od planiranog, a najveći neposredni uzrok pomorskih nesreća s putničkim brodovima je njihovo grupiranje u lukama i na sidrištima prilikom čega je dolazilo do manjih oštećenja zbog nepravilnoga upravljanja plovilom, a većinski uzrok i ovdje je bila iscrpljenost posade.

Slika 3: Tip broda koji je uzrokovao nesreću (2020. Godina – do 31.07.2020.)

Najviše nesreća tijekom 2020. dogodilo se zbog sudara, nešto više od četvrtine od ukupnog broja nesreća. Sa nekoliko postotnih poena manje, na drugo mjesto je zasjelo nasukavanje brodova. Na trećem mjestu su pomorske nesreće uzrokovane ozljedama ili smrću članova posade.

Osim gubitka člana posade kao važnog faktora kolektiva, teške ozljede i smrti na brodu imaju dubok psihološki utjecaj na ostale članove posade, te nakon takvih nemilih događaja nerijetko dolazi i do sukoba među posadom zbog različitih stavova u svezi uzroka smrti.

Skoro sedam posto nesreća dogodilo se zbog prevrtanja broda, što je velika brojka s obzirom na veličinu prekooceanskih teretnih plovila. Vatra i voda, dva najveća čovjekova prijatelja, ali i neprijatelja, bile su glavni oblik nedaće u šest posto nesreća. Oko dva posto nesreća otpada na oštećenja postrojenja, te manje od jedan posto pomorskih nesreća tijekom prvih sedam mjeseci 2020. odnosi se na tonjenja i potonuća prekooceanskih brodova.

Slika 4: Tipovi pomorskih nesreća (01.01.2020.-31.07.2020)

Umor, koji je kao uzrok pomorskih nesreća alarmantno porastao, oslikava se kao stanje smanjene radne učinkovitosti, odnosno pomanjkanje radne sposobnosti, a rezultat je tjelesnog ili umnog napora. Također, umor se može pojaviti i kao posljedica stresnih stanja, te neprimjerenoga radnoga okruženja. Kod pomoraca koji su ostali zarobljeni na brodovima očitovao se, te se još uvijek očituje psihički umor. Do njega dolazi uslijed biokemijskih promjena u živčanom sustavu ili pak iscrpljenju neurotransmitera.

Upravljanje vozilima i strojevima je posao koji zahtjeva najvišu razinu koncentracije, pa je tako upravo brod mjesto na kojem je izuzetno važna pribranost zaposlenika, odnosno posade. Umor se kratkoročno može smanjivati poticajnim sredstvima, no dugoročno tijelo ne može podnijeti tolike psihičke napore. Ukoliko se umor ne suzbije pravilnim odmorom, postoji rizik od kroničnog umora – teška iscrpljenost, glavobolje, bolovi u mišićima i nesanica samo su neki od simptoma ove opasne pojave u ljudskom organizmu. Zbog nedostatka odmora, može doći do usporenoga rada štitnjače, anemije, dijabetesa, kliničke depresije, endokarditisa i apneje.

Iako mnogima pomorska zanimanja izgledaju kao ugodna putovanja svjetskim morima uz financijsku naknadu opuštenom putniku, ona su daleko od toga. Sav stres koji pomorci proživljavaju, posebice u vremenu pandemije koja je zahvatila svijet, može dovesti do ozbiljnih problema i bolesti koje su prethodno navedene.

U korak s time, umor kao glavni uzrok pomorskih nesreća stavlja ljudske živote na kocku, a sve to ne šteti samo izravno povezanim osobama, odnosno posadi, već i njihovim obiteljima i prijateljima koji žive u brizi i neizvjesnosti.

Stoga je ključan pronalazak rješenja za obavljanje smjene svih posada kako bi se zaštitilo zdravlje i život pomoraca koji su neposredni nositelji svjetske ekonomije i oni najhrabriji među nama koji žrtvuju sebe i svoje vrijeme da bi svojim bližnjima omogućili bolji i ljepši život, a svojim domovinama omogućili statuse država pomoraca.

ŽARIŠNE TOČKE POMORSKOG PUTA SVILE: Što SAD, Rusija i Kina imaju sa prijeporom Turske i Grčke?

5 KOMENTARI

  1. Najveca greska koju pomorac moze ucinit jest da odlaske u skolu prepusti zeni i da zena djecu vodi u doktora, u nabavku skolskog pribora i odjece.
    Pisem ovo u nadi da ce netko procitati i promijeniti ponasanje.
    Dite zeli da mu tata napravi kolac, da mu tata ode u skolu pogledat ocjene, da tata ode s njim kupit skolski pribor i da tata ga odvede samog u lunapark ili kino.
    Uzasna rupa i praznina nastaje kad imas samo mater koja sve obavlja
    i oca koji dodje na godisnji odmor u kucu i bude 80% vrimena pijan, a onih 20% kritizira, namece autoritet.
    Molim vas idite na odvikavane od alkohola u anonimne zajednice, trazite pomoc za depresiju, borite se, ali nemojte trpit u sebi niti biti samo “barbe” koji donose poklone dici… Nemojte se osvistit tek u starosti i bolesti jer tad ce bit kasno.

  2. Umor nije glavni krivac za nesrice, jer se na brodu radi 8 sati dnevno.
    Kao dokaz tome sluze i liste radnih sati i sati odmora, iz kojih je uvik vidljivo da se nikada ne radi duze od 8 sati.
    Lijep pozdrav iz Indije!

  3. “A” hvala na savjetu, ovo sve (familija) mene čeka, nadam se ne ići ovim putem..

    Možda nije umor ali je činjenica da mi je službeno radno vrijeme po MLC 10h dnevno a radim i do 14h jer se očekuje doći ranije i ostati kasnije..
    Liste se mijenjaju i sati prepravljaju iako je protuzakonito, pogotovo se sve pegla kad inspekcija dolazi.. kosturi u ormaru.

    Indija mi fali..

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.