Pomorski rizici – koje je stvarno mišljenje o struci?

Petar Zuanović

2497
Foto: Ilustracija / Maritime Herald

Nakon tri kompletirana seta anketa o riziku u pomorstvu na portalu Pomorac.net, može se reći da je teza o plovidbi hrvatskih državljana zbog ljubavi prema moru većinski pobijena jer čak dvije trećine ispitanika izjavljuje da su pomorsko zanimanje odabrali zbog visoke plaće s obzirom na stanje financijskih naknada za rad na hrvatskom kopnu, te ih se gotovo šezdeset posto ne bi odreklo visoke plaće za manje rizičan posao. Zanimljivo je i kako većina europskih pomoraca dolazi iz postkomunističkih zemalja, država koje su teško oštećene u raljama tranzicijskih djelovanja, to jest prelascima iz komunističkog, odnosno socijalističkog tipa ekonomskog djelovanja u današnji, kapitalistički. Kao da se nisu snašle u žaru borbe za bolje sutra, te kao da je sunce socijalizma dvadesetoga stoljeća spalilo države u kojima je sijalo, umjesto da ih obasja vječnom svjetlošću. I dok se tisuće mladih iseljava iz matične države Hrvatske, pomorstvo se čini kao svojevrsna alternativa ekonomskoj migraciji dvadeset i prvoga stoljeća, te sto osamdeset i tri dana na moru ipak ne zvuče toliko duga kao tristo pedeset dana u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj.

U žaru borbe s valovima, olujama i morskim mijenama, hrvatski pomorci se u manjini susreću s piratstvom i slijepim putnicima, ali velik broj se susreće sa životnom opasnošću, kako sebe, tako i svojih kolega. Sudeći po anketama, smatraju da su brodovi kao tehničke cjeline sve sigurniji, ali da najveću prijetnju jednome brodu i njegovu putovanju predstavljaju nedovoljno educirani pomorci iz zemalja nižega standarda koji bilježe nezaustavljiv rast na grafu zastupljenosti u pomorskim zanimanjima, pa je tako sve veći broj onih koji dolaze s međunarodnim potvrdnicama o osposobljenosti, s upitnim znanjem i još upitnijim vještinama. Lučki terminali su, prema pomorcima, postigli zavidne razine sigurnosti, a problem vide u nedovoljnom angažmanu međunarodnih institucija za suzbijanje ilegalnih aktivnosti, te u šturoj hrvatskoj politici spram pomoraca, kako na internacionalnom nivou, tako i u granicama Republike Hrvatske.

Pomorstvo je znano u puku kao izrazito fizički težak posao, no tri četvrtine pomoraca tvrdi kako im pomorsko zanimanje teže pada psihički nego fizički. Jedna od glavnih komponenti tog kompleksnog stanja je odvajanje od doma. Dom je nešto u narodu, među čovjekom, sveto. Dom pruža ljubav, osjećaj pripadnosti i veliku sigurnost. Čovjekov dom je garantiran i međunarodnim pravom, te upravo to pravo spada među ona nepovrediva. Dom je sinonim zaštite, usklađenosti i topline. Dom je ono za što svaki čovjek živi, a pomorci su od njega odvojeni.

Zbog velike količine stresa, pomorci su izloženi mnogim bolestima i upravo to je najveći rizik kojem oni podliježu. Tijekom stresnih situacija luče se hormoni adrenalin i kortizol, a veća koncentracija ovih hormona kroz dulje vremensko razdoblje rezultira smanjenjem sposobnosti pamćenja i depresivnim raspoloženjima. Pomorci su zbog stresa, također, izloženi i riziku od kardiovaskularnih bolesti, a ponajprije se to odnosi na srčane i moždane udare. Stres ima utjecaj i na probavni sustav, kao i imunitet. Ispitanici anketa o pomorskom riziku su većinski pri mišljenju da su spremni na sve nedaće i neprilike, no da rad na brodu ipak ponekad utječe negativno na njihovo zdravlje u vidu manjih ozljeda i lakših, prolaznih oboljenja.

Zbog svih neprilika na koje nailaze i vremena kojega provode na radnom mjestu, sedamdeset posto pristupnika anketama je nezadovoljno svojom mjesečnom plaćom. Uzevši u obzir i sve veći broj pomoraca iz zemalja jeftine radne snage, cijena radnog sata na brodu je dodatno oborena. Ipak, vrhunski stručnjaci su uvijek prepoznati i cijenjeni. Pitanje je samo koliko košta vrijeme i može li se nadoknaditi. Pomorci provedu polovicu radnoga vijeka odvojeni od obitelji i doma, te su kao takvi prvi na ljestvici poslova odvojenoga života, ispred vojnika, rudara i istraživača.

U modernom svijetu svi riskiramo, ali može se reći da je upravo pomorski rizik stvorio ovakav, moderan svijet. Da nije bilo odvažnih moreplovaca koji su se kroz prošlost upuštali u riskantna i zahtjevna morska putovanja sa znatno slabijim plovilima no što ih danas poznajemo, svijet današnjice bi se uvelike razlikovao od onoga kakvoga trenutno poznajemo. Zahvaljujući hrabrim pomorcima, otkrivena su nova prostranstva, a takve prilike dovele su do širenja stanovništva na zapadnu polutku i stvaranje pretpostavke za razvitak pomorstva – najsnažnije grane transporta s udjelom od devet desetina u globalnom prijevozu roba. Pomorski rizici neizbježan dio pomorskih pothvata, ali se iz godine u godinu sve više smanjuju, pa je redukcijom destrukcijskih faktora pomorskih putovanja plovidba učinjena znatno sigurnijom no što je to bila tijekom prethodnih razdoblja.

Kada se podvuče crta nakon tri seta anketa, da se zaključiti da pomorci ne strahuju u velikoj mjeri od ozljeda i bolesti jer se drže mjera zaštita na radu, baš kao ni ilegalnih migranata i slijepih putnika. Spremni su podnijeti veće rizike za bolju plaću, a određeni broj pomoraca nakon osnutka obitelji radije plovi na manje opasnim rutama za manje novca. Najsigurnijim tipom broda vide brodove za kružna putovanja, a najviše ih muči nostalgija za domom, obitelji i prijateljima, ili što bi se jednostavno reklo – nostalgija za ljubavlju.

Podijeli objavu

1 KOMENTAR

  1. Onima koji su vec pomorci u srednjim godinama se isplati odselit sa zenom i djecom u inozemstvo – omoguciti djeci bolje skolovanje, zena pomorca ce isto lakse pronaci posao u sredini di se ne postavljaju pitanja “koliko imas godina?” , Taj isti pomorac nakon 55.te godine moze odradit jos 5 ili 10 godina u toj novoj zemlji i ostvarit inozemnu mirovinu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.