RIZIK I POMORSTVO – 3. dio

Petar Zuanović

252
Foto: Pixabay

Kada se život osobe ili život nekoga bliskoga njoj nađe u opasnosti, tijelo reagira lučenjem kemijskih spojeva, te situacija rezultira velikom dozom stresa. Dio praktične nastave na pomorskim učilištima je baziran striktno na takve situacije, pa bi one, u teoriji, pomorcima trebale biti „normalne“, no i pomorci su, ipak, samo ljudi, pa takve nepredviđene i negativne pojave dovode do kraćih ili trajnijih posljedica. Netko se od incidenata oporavi u vrlo kratkom roku, a netko se s njim bori kroz dulji period. Stoga smo treći dio ankete o riziku posvetili upravo potencijalnim i stvarnim životnim opasnostima.
Prema istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku, čak 45% pomoraca se našlo u životnoj opasnosti. Na prvu i ne zvuči kao mnogo jer se ne radi o većinskom postotku, ali ako kažemo da se svaki drugi pomorac našao u životnoj opasnosti, onda je to i više nego dovoljno da se zabrinemo za naše pomorce, zapitamo se je li sve u redu i imamo razumijevanja za ljude koji idu po kruh sa sedam kora. Četrdeset i pet posto je brojka kakva se u današnjim vremenima ne bi mogla pronaći niti u vojsci, koja slovi kao životno najriskantnija.

Graf 1 Za vrijeme plovidbenog pothvata, našao sam se u životnoj opasnosti

Da bi stvar bila još više zabranjujuća, čak sedamdeset i četiri posto pomoraca je potvrdilo da se netko od njihovih kolega našao u životnoj opasnosti tijekom zajedničkog plovidbenog pothvata. Takva statistika ukazuje na nužnost prevencije i zaštite, kako od unutarnjih faktora destabilizacije zdravstvenoga pitanja, tako i na zaštitu od vanjskih faktora rizika. Iako brodska postrojenja izgledaju kao zatvorena i lako upravljana, u stvarnosti nije baš sve tako divno. Pomorci rade naporan posao i susreću se s mnogim nedaćama koje su, nerijetko, i opasne po život.

Graf 2 Za vrijeme plovidbenog pothvata, netko od mojih kolega se našao u životnoj opasnosti

Jedan izraziti stresor za vrijeme plovidbenog pothvata, ali i boravka u lučkim središtima za vrijeme mirovanja, jest pojava slijepoga putnika unutar brodskoga postrojenja. Prema provedenom istraživanju, 35% pomoraca se susrelo sa slijepim putnikom na brodu. Slijepi putnik nije samo osoba više, on je za ustaljene obrasce ponašanja i rada izrazito iritantan faktor i svakako nepoželjan. Pojavom slijepoga putnika narušava se, u prvom načelu, psihički integritet pomoraca, a u drugom, potencijalnom načelu, i fizički integritet. Takav razvoj događaja može dovesti do sukoba sa slijepim putnikom, a ponekad i do međusobnog sukoba posade.

Graf 3 za vrijeme plovidbenoga pothvata, susreo sam se sa slijepim putnikom

Provedena anketa pokazuje da su slijepi putnici veća prijetnja, kao pojedinci, nego li su to ilegalni migranti. Zapravo su slijepi putnici većinom i ilegalni migranti, a tek češće putuju unutar granica svoje države, no ustanovljeno je da veću opasnost za brod predstavljaju kao pojedinci, nego li u grupi. Tako se s ilegalnim migrantima susrelo gotovo deset posto pomoraca manje, nego li sa slijepim putnikom. Prema anketi, 26% pomoraca imalo je kontakt s ilegalnim migrantima, odnosno, figurativno rečeno, svaki četvrti pomorac susreo se s grupama koje pokušavaju ilegalno prijeći granice morskim putem. S obzirom na migrantske valove i povećanje trenda ilegalnih migracija, brojka i nije toliko poražavajuća koliko bi mogla biti, s obzirom na to da tri četvrtine ispitanika nikada nisu imale susret s ilegalcima.

Graf 4 Za vrijeme plovidbenoga pothvata, susreo sam se sa ilegalnim migrantima

Zbog nerijetkih pojava zaraznih bolesti u zemljama trećega svijeta, odakle je većina prethodno spomenutih ljubitelja ilegalnih i avanturističkih putovanja, oni su u očima mnogih viđeni kao osobe koje nose određeni zdravstveni rizik. Stavovi pomoraca po tom pitanju su podijeljeni na dvije, gotovo jednake, polutke. Pedeset i jedan posto pomoraca strahuje od prenosivih bolesti kada se nađe u kontaktu sa slijepim putnicima i ilegalnim migrantima, dok njih četrdeset i devet posto ne posjeduje strah rođen iz takvih zbivanja.

Graf 5 Plašim se prenosivih bolesti kada sam u kontaktu sa slijepim putnicima i ilegalnim migrantima

Da bi susreti s prethodno navedenim faktorima destabilizacije radne tekovine na brodskom postrojenju bili tim manji, trebale bi se pobrinuti međunarodne organizacije za sprječavanje ilegalnih migracija. Prema anketi, pomorci i nisu baš najzadovoljniji viđenim u tom pogledu, pa tako čak 29% ispitanika međunarodnim organizacijama daje ocjenu nedovoljan. Petina ih je ocijenila ocjenom dovoljan, a najviše je glasova otišlo na ocjenu dobar – čak 42%. Sedam posto smatra da je rad međunarodnih organizacija vrlo dobar, a tek 2% da je odličan.

Graf 6 ocjena međunarodnim organizacijama za sprječavanje ilegalnih migracija i pojavu slijepih putnika

Da bi brodska posada, kao kolektiv, prevladala neplanirane događaje negativnoga karaktera, važno je da ona bude psihički spremna na iznenadne bolesti, ozljede i pojavu trećih osoba na brodu. Nakon ankete, može se reći da se mišljenje pomoraca o psihičkoj spremnosti preljeva u blago nepravilni oblik Gaussove krivulje na grafu. Najviše je onih koji psihičkoj spremnosti posade daju ocjenu dobar, a broj pomoraca opada ka lijevom i desnom ekstremu, uz veći pad prema gorim ocjenama.

Graf 7 Ocjena psihičke spremnosti posade na izvanredne situacije

Prema odgovorima na pitanje o tome pada li im rad na brodu teže psihički nego fizički, dalo bi se naslutiti da je pomorcima rad na brodu veći psihički napor no što li je fizički. Petina pomoraca smatra da im rad na brodu rijetko teže pada psihički nego fizički, petini je ponekad teže psihički nego fizički, a preostale tri petine posao pomorca vide kao znatno veći psihički napor, no što li je napor na fizičkoj bazi. Rezultati istraživanja upućuju na to da pomorstvo stvarno jest jedno breme s kojim se svi oni koji su dio njega moraju nositi. Ne zaboravimo i da je stres među glavnim izvorima zdravstvenih problema, a da je depresija među najzastupljenijim bolestima na globalnoj razini. Stoga je važno napomenuti da su plaće pomoraca krvavo stečen novac, a posebice uzimajući u obzir udaljenost od obitelji i sve rizike s kojima se susreću tijekom plovidbenih pothvata.

Graf 8 Rad na brodu mi teže pada psihički nego fizički

Iako su pred njima brojni izazovi, nešto više od 40% ispitanika smatra da se uvijek i svugdje spremna nositi sa svim izazovima i neprilikama. Polovica njih smatra da se u većini slučajeva može postaviti čvrsto spram nedaća, dok neki ipak sumnjaju u sebe, a takvih je deset posto.

Graf 9 Spreman sam na sve izazove i neprilike
Graf 9 Spreman sam na sve izazove i neprilike

Iz rezultata trećega dijela ankete o riziku još jednom zaključujemo da je pomorstvo izrazito opasan, pa samim time i stresan posao, no da su pomorci, usprkos brojnim nedaćama i nepovoljnim situacijama, spremni pravilno reagirati na većinu rizika koji do njih dospijevaju, te tako, s nostalgijom u srcu i pribranim umom, sanjati o povratnu doma.

Sljedeći tjedan donosimo zaključak. Pratite nas.

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.