Budućnost hrvatskih pomoraca

Marinko Glavan

1538
Foto: Vedran Karuza / Novilist.hr

Doba je godine kada pomorci obilježavaju blagdan svog sveca zaštitnika, Svetog Nikole, što je ujedno i prilika za osvrt na godinu na izmaku. Kako je u Hrvatskoj od pomorstva malo toga preostalo, osim pomoraca koji su i dalje u samom svjetskom vrhu u svojoj branši, o pomorcima i njihovoj svakodnevici razgovarali smo s Mariom Zorovićem, direktorom “Zorovic Maritime Services”, jedne od najvećih tvrtki u regiji za posredovanje u zapošljavanju i izobrazbi pomoraca koju je osnovao zajedno sa svojom suprugom Vojkom 2005. godine, piše Novi list.

Danas izravno zapošljavaju 28 ljudi u uredima smještenima na 10. i 11. katu riječkog nebodera, a njihovim posredstvom zaposleno je oko 1.300 pomoraca na brodovima diljem svijeta.

Uz posredovanje u zapošljavanju, “Zorovic” pruža pomorcima i mogućnost pohađanja više od četrdeset STCW i ostalih tečajeva, a sam Mario Zorović dugogodišnji je predsjednik CROSMA-e (Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca), putem koje aktivno sudjeluje u kreiranju zakonskih i drugih odredbi koje se tiču pomoraca, za što je dobio i priznanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Zorović je i član vijeća EUROCREW-a, Europskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca, kao i sudionik i predavač na međunarodnim pomorskim skupovima i seminarima.

Pioniri na LNG-u

Kraj je godine, vrijeme za “inventuru”, pa za početak pitamo koliko je uopće aktivnih pomoraca u Hrvatskoj?

– Prema službenim podacima, imamo petnaest i pol tisuća pomoraca u međunarodnoj plovidbi, uz još dvije i pol tisuće u nacionalnoj plovidbi. Ukupno, dakle, osamnaest tisuća pomoraca, od čega su čak sedamdeset posto časnici. Prema podacima EMSA-e po broju časnika šesta smo zemlja u Europskoj Uniji, ispred Hrvatske su samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Poljska, Francuska i Italija, s time da je riječ o zemljama s daleko većim brojem stanovnika, a dobar dio njih ima i vrlo, vrlo snažno domaće brodarstvo. Hrvatska po broju pomoraca prema ukupnom broju stanovnika nadmašuje sve te zemlje, ali ne samo njih nego čak i Filipine koji daju industriji oko 400.000 pomoraca. Pomorci čine čak 1,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, godišnje u zemlju donesu više od milijardu eura, što samo za sebe potvrđuje njihov značaj, a na njihov rad posredno je vezan cijeli niz institucija i privrednih subjekata od kojih cijela naša mala zemlja ima izuzetne koristi.

Pomorskih časnika imamo sve više, no s druge strane konstantno opada broj mornara, timunjera i pomoraca u nižim brodskim zvanjima, takozvane basaforce?

– To je točno. Naši kadrovi u tom segmentu naprosto više ne mogu konkurirati kadrovima s Dalekog istoka. Plaće za nižu posadu su sve manje, a s njima je i sve manje naših ljudi zainteresirano za takve poslove, jer se naprosto više ne isplate. Čak i domaći brodari, čiji brodovi plove pod hrvatskom zastavom muku muče s pronalaskom dovoljnog broja ljudi za niža zvanja na brodu te će se uskoro vjerojatno morati mijenjati zakonske odredbe koje ne dopuštaju zapošljavanje stranaca, u čemu im mi i kroz udrugu dajemo punu podršku jer naprosto nedostaje domaće radne snage.

Mladi ljudi koji danas žele ploviti u velikoj većini se odlučuju za časnička zanimanja, odnosno završavaju pomorske srednje škole i fakultete, jer to donosi neusporedivo veća primanja.

Na kojim vrstama brodova i na kojim kompanijama najčešće plove naši časnici?

– Prema službenim podacima programa Ministarstva mora najviše ih je na tankerima, oko 30 posto i tu je trend stabilan već duže vrijeme. Na brodovima za prijevoz suhog tereta, uglavnom kontejnerašima i brodovima za prijevoz rasutog tereta ih je još uvijek oko 20 posto, s tim da u tom segmentu broj opada. Postotak na putničkim brodovima zabilježava najveći rast i on iznosi već preko 15 posto, kao i na brodovima za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). U oba ta segmenta broj naših pomoraca konstantno raste, kako raste i broj brodova tog tipa. Naši su časnici, moram to istaknuti, bili pioniri na LNG-u, u jednom trenutku su činili čak 25 posto od ukupnog broja svih časnika na LNG brodovima u svijetu.

Putnički brodovi su također u ekspanziji. Na off-shoreu ih je sada ispod deset posto s trendom smanjenja zbog krize koja već dugo pogađa taj sektor uslijed relativno niskih cijena nafte i neisplativosti bušenja novih nalazišta. Što se kompanija tiče, naši časnici su uglavnom na dobro poznatim, uglednim brodarskim tvrtkama. Tako su među tankerskim kompanijama po broju naših pomoraca vodeće kompanije poput Shell-a, Stene, Almija, Chevrona, Scorpia, kod LNG brodova to su Hoegh, Golar, Shell, Mitsui, NYK i ostali, a od kontejnerskih i brodova za rasute terete tu su u prvom redu CMA CGM, MSC, Transocean, dok je na putničkim brodovima najviše zaposlenih na Royal Carribean, Norwegian Cruise Line, Carnival i Disney-u.

Problem beneficiranog staža

Primanja su oduvijek bila glavni motiv za odabir karijere u pomorstvu. Koliko danas zarađuju naši časnici?

– Hrvatski su časnici i dalje među najboljima na svijetu, a s kvalitetom idu i primanja. Prema našoj statistici, prosječne plaće najviše su na LNG brodovima, gdje su mjesečna primanja doista velika, slijede ih tankeri za prijevoz kemikalija, zatim veliki tankeri za prijevoz sirove nafte i ostali tankeri. Zatim dolaze na red primanja na poznatim putničkim kompanijama, te brodovima za prijevoz kontejnera i rasutog tereta. To je naravno generalna slika, no sve ovisi o brodaru, odnosno poslodavcu i nije neuobičajeno da zapovjednik na kontejneru ima veća primanja od onog na putničkom brodu ili da npr. kompanija isto vrednuje zapovjednika na tankeru i LNG brodu.

Offshore industrija i platforme su u velikoj recesiji zadnjih godina gdje je jako puno ljudi ostalo bez posla. Govori se o laganom oporavku tog segmenta tržišta, ali primanja nikad više neće dostići onaj nivo koja su imala. Moram reći i to da naši pomorci ne traže isključivo najveća primanja već im je draži puni paket koji uključuje brodara koji ima dobru kvalitetu brodova, socijalne uvjete, hranu i internet, kratke ugovore, redovne smjene, te dodatna životna ili zdravstvena osiguranja za njih i obitelji.

Ostatak intervjua možete pročitati ovdje.

IZVORNovi list
Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.