24.03.2017.

vatrogasna vjezba cs3 2017glavnaJučer oko 10 sati mirno cresko jutro presjekao je zvuk sirene iz pravca marine. Ipak, nije se dogodila nikakva nevolja, već samo vatrogasna vježba. Uz operativnu obalu marine, simulirana je situacija kakva se može dogoditi na takvom mjestu, požar s mogućim zahvaćanjem plovila izvučenih na obalu radi popravka ili bojanja. Sudjelovalo je jedanaest članova Dobrovoljnog vatrogasnog društva "Cres", četiri pripadnika Javne vatrogasne postrojbe iz Malog Lošinja, sedamnaest mornara creske ACI-marine, te pet radnika u servisima marine - svi u koordinaciji Nikice Tramontane, tajnika Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, a pod vodstvom zapovjednika creskog DVD-a Gorana Toića i zapovjednika lošinjske JVP Mirka Kajkare, ujedno i zapovjednika operativnog požarnog područja Cres-Lošinj.

Tijekom akcije provjereno je kako funkcionira dojavljivanje o nastalom požaru, kako i kojom brzinom radnici marine stavljaju u funkciju raspoloživa sredstva, ispravnost opreme, ali i sama mogućnost odaziva vatrogasaca-dobrovoljaca. Vježba je otkrila i određene probleme s rukovanjem opremom, na čemu će se dodatno raditi, ali i činjenicu da je dobar dio radnika marine spreman za djelovanje, pa i uključen u creski DVD.

Uz važnost uigravanja otočnih vatrogasaca, vježba pridonosi i kvaliteti usluge marine, šaljući nautičkim turistima poruku sigurnosti njihovih plovila.

Foto: Bojan Purić

www.otoci.net
24.03.2017.

regata Šibenik vikendŠibenik je domaćin veslačkog natjecanja, regate za Kup Dalmacije 2017 koja će se održati u subotu, 25. ožujka, s početkom u 9 sati. Regatu zajednički organiziraju Veslački klub Krka iz Šibenika, Veslački savez Dalmacije te Hrvatski veslački savez. Računa se da bi regata mogla okupiti oko 400 sudionika iz svih dalmatinskih klubova od tog broja 302 veslača i veslačice raspoređeni su u 24 discipline, a broji se 186 posada od najmlađih (kadeti B) do seniora.

- Kraj navedenog natjecanja, odnosno ulazak u cilj seniorskog četverca kao 36. utrke po programu, predviđamo do 13 sati istog dana. Natjecanje će se održati u akvatoriju šibenske luke - poručuju iz trofejnog šibenskog kluba.

Za što bolju atmosferi tijekom održavanja regate, organizatori se nadaju i pomoći publike koja će posade bodriti sa šibenske obale te će tako dati svoj obol popularizaciji sportskog veslanja u Krešimirovom gradu.

www.mok.hr
24.03.2017.

palagružaDanas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi uostalom bilo i vrlo teško izvedivo s obzirom na to da je morska granična crta duga čak 948 kilometara.

Zato policija odnedavno ima sofisticiranu opremu, radare i kamere postavljene mahom na pučinskim stranama otoka kojima snima doslovce cijelu plavu granicu i bilježi sve što plovi ili pluta morskom površinom, od najvećih teretnih prekooceanskih brodova i tankera do najmanjih čamaca.

U Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka (NPCPP), središnjem mjestu za nadzor morske granice, u Zadru, policijski službenici na ekranima svojih kompjutora gledaju snimke s Palagruže, najudaljenijeg hrvatskog otoka. Kamera smještena na brdu nasuprot poznatom palagruškom svjetioniku snima i to kameno zdanje izgrađeno još u doba Austro-Ugarske, predivnu šljunčanu plažu, ali i teretni brod koji plovi prema sjeveru. Dovoljan je jedan klik na kompjutorskom ekranu da se aktivira moderna tehnologija, odnosno tzv. AIS sustav koji policiji dojavljuje da je riječ o brodu "Mary Schulte" kojemu je odredište riječka luka. Riječ je o sustavu kojim moraju biti opremljeni svi veliki brodovi i on automatski otkriva osnovne podatke o plovilu, na primjer odakle dolazi, pod kojom zastavom plovi, je li prošlo graničnu kontrolu...

Brodove koji nemaju taj sustav policajci prate preko radara koji dojavljuju smjer i brzinu kretanja, a ako su u dometu kamere, mogu vidjeti i kako izgledaju i, po potrebi, dalje djelovati. Zahvaljujući kameri na Palagruži za vedrih se dana mogu vidjeti i obale Italije, a one postavljene na Mljetu i Srđu snimaju na udaljenosti od 18,5 kilometara.

S Molunta, gdje se nalazi najjužnija kamera i radar, policija sada vidi cijelu južnu granicu sve do Prevlake. Tako u Nacionalnom pomorskom centru, koji djeluje u sklopu Uprave za granicu Ravnateljstva policije, pričaju kako su radar i kamera s Palagruže nedavno u blizini tog otoka primijetili brod neke znanstvene ekspedicije koji je isplovio iz jedne hrvatske luke te napustio teritorijalne vode i ušao u međunarodne a da svoj izlazak nije prijavio policiji, što je po zakonu obvezan. Nakon povratka u luku policajci su to pitanje postavili šefu posade, uglednom znanstveniku, koji im je odgovorio da tako rade već nekoliko desetaka godina

"Što se promijenilo?" pitao je policajce. "Sada vas vidimo", glasio je njihov odgovor. A iste su palagruške kamere prošli tjedan u hrvatskim teritorijalnim vodama, oko 700 metara od granice, snimile i talijanski ribarski brod pa su iz Centra odmah obavijestili policijsku postaju u Visu, koja je na mjesto događaja poslala svoj brzi patrolni čamac.

Čim je shvatio da mu se velikom brzinom netko približava, Talijan se dao u bijeg prema međunarodnim vodama i mreže bacio u more kako bi bio brži, no policija ga je sustigla i dopratila do Visa, gdje je već sutradan priveden sucu za prekršaje. To su samo dva primjera koja su djelatnici Nacionalnog pomorskog centra prošle srijede ispričali ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću koji im je došao u posjet. Iako Centar u sklopu Uprave za granicu djeluje od 2012. godine, kada je osnovan kako bi Hrvatska implementirala europske standarde čuvanja morske granice, s prvim danima ove godine aktivirali su novu opremu – radare, kamere i termovizijske kamere – kupljenu sredstvima Europske unije.

Naime, hrvatska je plava granica većim dijelom i vanjska granica EU-a. Za implementaciju Schengenskog graničnog režima Europska je komisija tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatskoj osigurala 120 milijuna eura, od čega je 10 milijuna eura bez PDV-a utrošeno na opremanje policije za nadzor mora.

"Malo koja zemlja na Mediteranu, a i u cijeloj Europu, ima tako dobar nadzor granice na moru kao Hrvatska", ustvrdila je Mirna Kovač Bašić, voditeljica Centra čiji su policijski službenici ekskluzivno Globusu prvi put javno pokazali kako uz pomoć novih tehnologija prate što se događa na jadranskim morskim prostranstvima.

Nacionalni pomorski centar, ističe Kovač Bašić, koordinira rad svih postaja pomorske policije, a na raznim slučajevima surađuje i s krim-policijom. Svakodnevno komunicira i usklađuje aktivnosti s Obalnom stražom koja spada pod Ministarstvo obrane, Carinom i drugim državnim službama. Koristi se i radarima MORH-a i Ministarstva mora te bazom podataka o ribarima Ministarstva poljoprivrede...

Diplomirana pravnica Mirna Kovač Bašić u policiji radi 22 godine, a u Zadar je 2012. došla iz Zagreba s mjesta načelnice Pomorske i aerodromske policije. Kaže kako talijanski ribari već znaju da smo jako dobro opremljeni i sve rjeđe iz međunarodnih ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Prošle su godine zabilježena 33 slučaja talijanskih ribara u hrvatskim vodama.

Kada je riječ o ilegalnim migracijama, mediteranske su krijumčarske rute, dodaje Kovač Bašić, vrlo aktivne, posebice one kojima se ilegalni migranti s obala Libije pokušavaju dočepati Malte ili talijanske Lampeduse. No dovoljno im je da uđu u međunarodne vode u kojima se primjenjuje međunarodna obveza spašavanja na moru po kojoj je svaki brod dužan pomoći drugome koji je u nevolji...

www.slobodnadalmacija.hr
24.03.2017.

KUPDogus grupa potpisala je s Udrugom ORC jedriličara trogodišnji ugovor o generalnom sponzorstvu ORC kupa Hrvatske. Natjecanje će u sezoni 2017., 2018. i 2019. godine nositi naziv CRO ORC D-Marin Kup Hrvatske.

D-Marin Dalmacija u Sukošanu bit će domaćin prve regate pod nazivom Zadar ORC Cup, koja će se održati 25. i 26. ožujka 2017. u vodama ispred marine. D-Marin Mandalina u Šibeniku ugostit će četiri regate od travnja do kraja studenoga, a natjecanja će se održati u Šibenskom akvatoriju.

Nakon prošlogodišnjih regata u klasi Farr40, nastavljamo podizati razinu kvalitete ponude i sadržaja u našim marinama. Organiziranjem pet regata ORC Kupa Hrvatske u Zadru i Šibeniku u suradnji s lokalnim jedriličarskim klubovima, Dogus grupa želi doprinijeti profiliranju Zadra i Šibenika kao atraktivnih destinacija u pred i post sezoni, ne samo za ljubitelje jedrenja, već i za sve goste željne zanimljivih sadržaja., istaknuo je Božidar Duka, regionalni direktor D-Marin. CRO ORC D-Marin Kup okupit će desetak vrsnih posada, u prosjeku od osam članova pa naviše, koje će se natjecati u ukupno šest regata tijekom 2017. godine.

Ove godine natjecanje će prvi puta biti otvoreno i za jedrilice s ORC Club svjedodžbom, koje će imati odvojene rezultate za svoju skupinu. ORC Kup Hrvatske pokrenuli smo 2011. godine, kako bismo sezoni dali glavu i rep, i višu sportsku dimenziju nego što smo je dotad imali. Suradnja s D-Marin omogućit će nam da organizaciju naših regata dignemo na višu razinu, kako bismo privukli i nove posade.

Radujemo se natjecanju u Zadru, prva regata sezone uvijek je uzbudljiva. ORC Kup Hrvatske ove godine ima još dodatnu dimenziju u svom proljetnom dijelu. Hrvatske posade spremaju se naime za nastup na ORC Svjetskom prvenstvu početkom srpnja u Trstu, a Kup će biti temeljni dio naših priprema, izjavio je Ivo Drinković, predsjednik Udruge ORC jedriličara. Offshore racing Congress (ORC) od 1969. godine osigurava profesionalni sustav mjerenja i ocjenjivanja za utrke velikih jedrilica, omogućavajući točan konzistentan i transparentan sustav koji promiče fer i konkurentno jedrenje. ORC sustav danas je najveći svjetski sustav mjerenja koji se koristi u više od 40 zemalja svijeta i okuplja više od 10,000 jedrilica.

S obzirom da u Hrvatskoj nema mono flota koje bi bile na raspolaganju širem krugu korisnika, jedrenje po premjeru organizirano u ORC Kupu pokazalo se kao prava niša za sve jedriličare željne ravnopravnog nadmetanja.

Foto: Promo

www.zadarski.hr
24.03.2017.

msc2Norveški brodovlasnik Ocean Yield ASA preuzeo je isporuku kontejnerskog broda „MSC Leanne", nosivosti 19.500 TEU, od južnokorejskog brodograditelja Samsung Heavy Industries (SHI). Nakon isporuke 22. ožujka, kontejnerski brod nosivosti 196.000 dwt započeo je 15-godišnji najam bez posade za kompaniju Mediterranean Shipping Company (MSC) sa sjedištem u Švicarskoj.

Uz dužinu od 399,9 metara i širinu 58,8 metara, „MSC Leanne" je posljednji ultra veliki kontejnerski brod (ULCV) u nizu od šest mega kontejnerskih brodova kojeg Ocean Yield posjeduje u zajedničkom ulaganju s tvrtkom Quantum Pacific Shipping, dio Quantum Pacific Group.

Norveška tvrtka sklopila je u lipnju 2016. godine ugovor o kupnji 49,5 posto u šest novogradnji s vlasničkim ulaganjem u transakciju u iznosu od ukupno 162 milijuna dolara.

www.worldmaritimenews.com
24.03.2017.

gdanskportPoljska luka Gdanjsk očekuje rekordan broj putničkih brodova u predstojećoj sezoni krstarenja. Ukupno 67 brodova na kružnim putovanjima na rasporedu da posjete luku ove godine, što je više nego dvostruko u odnosu na sezonu 2016.

Uz to luka Gdanjsk je dodala da bi broj putnika mogao doseći brojku veću od 30.000.

Prethodni rekord je oboren 2009. godine kada je luka pozdravila 40 brodova za krstarenje koji su prevezli gotovo 17.000 putnika.

U 2017. se očekuje da će veličina putničkih brodova također premašiti rekord, navodi Luka Gdanjsk. Prosječna bruto tonaža brodova koji posjećuju luku Gdanjsk će vjerojatno premašiti 24.800 tona, a njihova prosječna dužina će se povećati na 170 metara.

Većina planiranih turističkih brodova već je prije pristajalo u luci. Brodovi koji će po prvi put posjetiti luku u sezoni 2017. su „AidaCara", koja dolazi 16. i 30. lipnja, „Thomson Celebration" čiji se dolazak očekuje 19. srpnja na rivi Westerplatte, dok je dolazak broda „National Geographic Orion" zakazan za 12. travnja i 13. svibnja.

Brodovi u vlasništvu Viking Ocean Cruises posjetit će u luku Gdanjsk 22 puta ove godine. Tri kruzera kompanije „Viking Star", „Viking Sky" i „Viking Sea" biti će najveći brodovi koji će ove godine privezati na doku u Gdanjsku. Svaki od tri sestrinska broda dugačak je više od 227 metara i može primiti 930 putnika.

Prvo ticanje broda kompanije Viking Ocean Cruises planiran je za 7. svibnja.

Sezona krstarenja 2017. u luci Gdanjsk počet će 21. travnja dolaskom broda National Geographic, a završit će 29. prosinca posjetom kruzera „MS Saga Sapphire".

www.worldmaritimenews.com
24.03.2017.

coast guard medevacPosada broda Obalne straže SAD-a obavila je u srijedu ujutro, 22. ožujka, hitan medicinski prijevoz 45-godišnjeg muškarca s offshore broda za opskrbu 14 milja od Texas Point Wildlife Refuge.

Obalna straža Sektora Houston-Galveston priopćila je da je u srijedu oko 7.45 sati, primila je izvješće sa OSV-a „Poppa John" u kojem se navodi da je član posade pao i slomio nogu i ruku te da trpi jake bolove.

Obalna straža je poslala brod s medicinskim tehničarom za hitne slučajeve da presretne brod kad bude bliže obali.

Nakon što muškarac prebačen na brod prevezen je u do obale gdje je čekala hitna medicinska služba.

Prema Obalnoj straži, čovjek je prebačen na brodu u stabilnom stanju.

Najnoviji AIS podaci pokazuju da je offshore brod napustio Cameron u utorak i trebao stići na sidrište Lake Charles. Trenutno, OSV se nalazi nekoliko milja od obale u Meksičkom zaljevu u blizini Camerona.

www.offshoreenergytoday.com
24.03.2017.

bigroll beaufortBigRoll Shipping, pružatelj usluga prijevoza teških tereta, preuzeo je isporuku svog četvrtog i posljednjeg broda MC klase „BigRoll Beaufort". Novogradnju je kompaniji BigRoll predalo brodogradilište Cosco Dalian u Leidenu u Nizozemskoj, izjavio je vlasnik broda u priopćenju.

Brod mjeri 173 metra u širinu i 42 metara u širinu.

„BigRoll Beaufort" upotpunio je seriju od četiri identična broda koji se sastoje od brodova „BigRoll Barentz", „BigRoll Bering" i „BigRoll Baffinov".

Prema vlasniku, brodovi finsko švedske 1A Ice klase MC klasa izričito su dizajnirani za morski prijevoz većih modula i opreme za velike energetske projekte i mogu se isporučiti na najudaljenija i najnepristupačnija područja u svijetu.

„BigRoll Beaufort" će ući u kratkoročni projekt sa Yamgazom, konzorcijem Technip, JGC Corporation and Chiyoda, za prijevoz modula u projektu Yamal LNG.

„Ovaj ugovor s Yamal LNG pokazuje našu pomorsku ekspertizu sa stalnim naglaskom na sigurnost, usluge i odgovornosti. Osigurat ćemo siguran i učinkovit prijevoz", rekao je Bauke van Gent, komercijalni menadžer u tvrtki BigRoll.

www.offshoreenergytoday.com
Porinuće SOV-a ˝Bibby WaveMaster 1˝

Kormilo u ruci kadetkinje Tanje

Za dlaku izbjegli nalet kruzera

SUV otklizao s trajekta u Australiji

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

2509mostNakon još jedne odgode u razgovorima s Europskom komisijom, vrijeme je da hrvatska Vlada razmotri mogućnost gradnje plutajućeg mosta prema poluotoku Pelješcu.
2509mostNakon još jedne odgode u razgovorima s Europskom komisijom, vrijeme je da hrvatska Vlada razmotri mogućnost gradnje plutajućeg mosta prema poluotoku Pelješcu.
Riječ je o najbržem i financijski najpovoljnijem načinu povezivanja dubrovačkog područja i južnodalmatinskih otoka s ostatkom Hrvatske: njegova gradnja ne bi koštala više od 60 milijuna eura, most bi bio gotov za samo devet mjeseci, svi njegovi dijelovi izrađivali bi se u Hrvatskoj, a on ne bi narušio ekološku ravnotežu u Malostonskom zaljevu.

Tvrdi to arhitektica Maja Bručić koja zajedno s američkim poduzetnikom Jamesom Priceom Chuckom promovira projekt izgradnje plutajućeg pontonskog mosta “Marko Polo” po uzoru na slične mostove koji postoje u Norveškoj i SAD-u.
− Geomehanički presjek morskog dna kod Pelješca pokazuje da se ispod 30 metara mora nalazi 30 do 40 metara mulja, dok se do vapnenačkog dna, nimalo idealnog za izgradnju čvrstog mosta, nailazi tek na 100 metara dubine. To iznimno poskupljuje troškove gradnje i uništava postojeći ekosustav na tom području, a konačni rezultat uvijek će biti upitan – tvrdi arhitektica Bručić, koja je uvjerena da bi čvrsti pelješki most Hrvatsku na koncu koštao pola milijarde eura.

Čelik i nosači za tako problematično dno morali bi se uvesti iz inozemstva, a u Hrvatskoj nema ni inženjera koji imaju iskustva s takvim materijalima.
S druge strane, svi dijelovi za plutajući most naručili bi se i napravili u Hrvatskoj. Šibenska tvrtka “Marinetek” izrazila je spremnost da izradi konstrukciju mosta.

− Ovdje nije riječ o pontonu kakvima smo se imali priliku voziti na Maslenici tijekom rata, nego o modernom i trajnom mostu. U američkom Seattleu takav plutajući most ima šest trakova u jednom i šest u drugom smjeru, dok na gornjem katu vozi željeznica. I sve to na plutajućoj konstrukciji – ističe Maja Bručić.
Za pelješki plutajući most “Marko Polo” izrađen je projekt koji predviđa da na svakom njegovom spoju s kopnom postoji odignuti prolaz kroz koji mogu neometano ploviti brodovi visoki 30 metara.

Za kruzere koji bi eventualno jednog dana željeli uploviti u Neum predviđen je poseban otvor u mostu, širok stotinu metara. On bi se jednostavno otvarao po potrebi – projekt je predvidio da konstrukcija ceste u tom dijelu bude na šinama – a “ploveći hoteli” mogli bi neometano prolaziti.

Arhitektica Bručić tvrdi na posljetku da gradnja mosta Hrvatsku i njezine građane ne bi koštala ni kune, jer bi se čitav projekt financirao novcem privatnih ulagača na temelju dobivene državne koncesije. U ovom je trenutku još uvijek neizvjesno u kojemu će se smjeru razvijati tripartitni razgovori između Hrvatske, BiH i Europske komisije o rješavanju pitanja prometne povezanosti s krajnjim jugom zemlje, i može li plutajući most ući u konkurenciju osam postojećih mogućnosti.

Ovoga su tjedna trebali biti objavljeni rezultati predstudije koju su radili francuski konzultanti iz tvrtke “STTE Consortium”, no objava je odgođena do 1. studenog. Upućeni u detalje razgovora tvrde da odgoda nema nikakve veze s problemima koje Hrvatska ima zbog slučaja “lex Perković”, nego da je do nje došlo na inzistiranje BiH, kojoj ne odgovara “klasični” pelješki most, koji je u predstudiji navodno tijesno pobijedio cestovni koridor oko Neuma. I Hrvatska i BiH usuglasile su se da će poštovati nalaz francuskih konzultanata i prihvatiti preporučeno rješenje, pa Sarajevo u ovom slučaju očito taktizira ne bi li dobili na vremenu.

Neslužbene informacije govore da je neumski koridor tijesno, za samo dva ili tri posto, izgubio bitku s pelješkim mostom, u prvom redu zbog pravne neizvjesnosti. Ključno je pitanje kako bi se dugoročno moglo riješiti pitanje jurisdikcije nad koridorom: tko bi imao pravo kontrolirati tu cestu i što bi bilo dovoljno jamstvo da se Hrvatska zaštiti od njezine eventualne blokade u budućnosti.

Službeno Sarajevo, tvrde naši izvori, posljednjih mjeseci uopće nije slalo francuskim konzultantima potrebne podatke koji bi možda bili u prilog neumskom koridoru, pa je pelješki most, barem kako sada stvari stoje, odnio pobjedu.

www.slobodnadalmacija.hr

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,212205
GBP
1
8,735547
USD
1
7,015882
EUR
1
7,520530
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Kakav je vaš životni prostor na brodu?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved