25.04.2017.

dalmatinac v0001Nakon sudara trajekata Sis i Juraj Dalmatinac u trajektnoj luci Gaženica u subotu poslijepodne, jučer - novi hladan tuš za otočane. Bez prethodne
25.04.2017.

Cromaris5U prvom tromjesečju 2017. godine ukupni prihodi Adris grupe iznosili su 1,1 milijardu kuna, što je za 14 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Ostvareni poslovni prihodi iznose 918 milijuna kuna i veći su za tri posto. Neto dobit je, unatoč izraženoj sezonalnosti turističkog dijela poslovanja, pozitivna i iznosi 9 milijuna kuna što, u usporedbi s prošlom godinom kada je ostvaren negativan rezultat od 90 milijuna kuna, predstavlja snažan rast.

U turističkom dijelu Grupe trenutni booking je, u usporedbi s prošlogodišnjim, bolji za osam posto. Turistički dio Grupe intenzivno investira u obnovu i povećanje kvalitete postojećih proizvoda.

Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. ostvario prodaju od 1.353 tone, što je za osam posto manje nego u prva tri mjeseca prošle godine. Na dinamiku prodaje u prvom tromjesečju znatnije je utjecao raspored uskrsnih blagdana. Trendovi pak u travnju i prognoze za prvi dio godine ukazuju na daljnji rast prodaje i prihoda. Cromaris je u Italiji pozicioniran za 25-50 posto iznad prosječne tržišne cijene. Proizvodi visoke dodane vrijednosti, prije svega svježa očišćena i pakirana riba, dostigli su gotovo četvrtinu udjela u ukupnoj prodaji. To je dio strategije tvrtke usmjerene na proizvode veće dodane vrijednosti.

Cromaris je u prvom tromjesečju 2017. godine ostvario neto dobit od 1,8 milijuna kuna, što je 1,5 milijun kuna više u usporedbi s istim prošlogodišnjim izvještajnim razdobljem. Cromaris 80 posto svojih proizvoda izvozi na zahtjevna europska tržišta.

Croatia osiguranje i nadalje ima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu s ukupnim udjelom od 34,5 posto. Zadržava vodstvo u segmentima životnih i neživotnih osiguranja. Ostvarena je ukupna bruto zaračunata premija Croatia osiguranje grupe u Hrvatskoj u iznosu od 905 milijuna kuna, što je na prošlogodišnjoj razini i unatoč ciljanoj optimalizaciji te smanjenju dijela portfelja. Bruto zaračunata premija na razini Grupe iznosi 1.019 milijuna kuna i jedan posto je veća od prošlogodišnje.

www.zadarskilist.hr
25.04.2017.

gladusa v0001Stotine jedriličara, većinom onih koji su već nekoliko puta jedrili na Gladuši, okupilo se već u petak popodne u Salima, dugootočkom mjestu sa sada već čvrstom tradicijom jedrenja, odnosno regatavanja. Osmo izdanje Gladuše svi su, dojma smo, dočekali s puno očekivanja, a organizatori, sada već iskusni u onom čime se bave, s puno opuštenijim stavom i detaljima koje su osigurali bez puno muke, a na zadovoljstvo svih ljubitelja kretanja po moru samo uz pomoć vjetra.
Tri dana druženja
Upravo to zadnje, vjetar, nije obećavao prema vremenskim prognozama, ali ni po sunčanom jutru i bonaci koja je u subotu osvanula u Salima. Nakon sastanka skipera u 9 sati, već pola sata kasnije sve jedrilice su bile na moru dignutih jedara u potrazi za malo bave, za refulom koji će ih pogurati naprijed. Ranije spomenuto dobro raspoloženje i atmosfera s motom „lako ćemo" i „pomalo" učinili su svoje i nervoze nije bilo, ali jedrenje bez vjetra jednostavno ne ide. Ipak, oko pola sata nakon starta vjetar se odnekud pojavio i krstaši su, svaki na svoj način, pokazali najbolje što od sebe mogu dati.

Na regati je sudjelovalo ukupno 55 brodova, manje u odnosu na lanjskih 73, što je ujedno bio i rekord u svih osam godina održavanja Gladuše. Isti vikend bila je i Zlarinska regata, zadnjih nekoliko dana osjetno je zahladilo i prognoza nije obećavala...

Regata je u konačnici sasvim uspjela. Sali tri dana žive s jedrenjem i za jedrenje, terasa popularnog kafića šareni se od jedriličarskih jakni, prepričavaju se neke nove i neke svima već dobro znane priče, susreću se, ponekad i u rivalitetu, neka poznata lica i onda se u subotu ujutro svi oni zapute na more kako bi na njemu pokazali što znaju.
Lucija Tracy Šišeta
Već u petak navečer, uz prijave brodova, druženje se nastavilo u starom kinu uz bendove Fish Factory, Možda i The Rascals, a Lucija Šišeta, predsjednica Jedriličarskog kluba GUC, ohrabrena svojim odličnim nastupom i podrškom publike na Dugi otok trailu u ožujku, ponovno se popela na pozornicu te izvela uspješnicu Tracy Chapman Give Me One Reason.

U subotu su prvi mudante s brojem brodu u ciljnoj ravnini pokazali članovi posade broda Gringo 2 sa skiperom Robertom Sandalićem. Nakon odmora uslijedio je ručak za sve sudionike i dodjela nagrada, a s prvim mrakom i puštanje lampiona, od čije će prodaje prihod ići u humanitarne svrhe. Kroz dan na rivi, koja je trenutačno cijela u građevinskim radovima koji će joj dati novi izgled, trajao je Sajam otočnih proizvoda, a nijedan događaj na Salima, pa ni ovaj, ne može proći bez Tovareće mužike, pa su i oni na rivi izveli svoj performans. Nakon toga - naravno, zabava! Staro kino bilo je puno, prostor za šankom također, a tulumarilo se uz Dr. Vinka i Miliciju i Surka Beat Box.

U konačnici, svi su se pozdravili uz obećanje - vidimo se dogodine. I već jedva čekamo!

www.zadarskilist.hr
25.04.2017.

jorl3392165Tijekom pregleda motornog broda «Prince of Venice» koji je došao sa svoje redovne plovne rute u ponedjeljak, nakon iskrcavanja putnika, u brodu je uočen ostavljeni sumnjivi i neidentificirani predmet. Zapovjednik broda odmah je primijenio mjere predviđene Planom sigurnosne zaštite plovila, dok su na lučkome području primijenjene one druge, predviđene Planom sigurnosne zaštite luke. Alarmirane se sve nadležne službe koje su poduzele sve mjere sukladno svojim zadaćama i ovlastima. U kratkom roku na carinski gat pristiglo je navalno vatrogasno vozilo, pripadnici temeljne i pomorske policije, pripadnici specijalnog tima za minsko eksplozivna sredstva. Uslijedila je strašna detonacija...
Pirotehničari na djelu
Srećom ovo nije bila realna situacija, već opća vježba sigurnosne zaštite «Poreč 2017». U toj su vježbi aktivno sudjelovala četrdesetak djelatnika Lučke kapetanije Pula, Operativno komunikacijskog centra Policijske uprave Istarske, pomorske policije Pula, ali i one temeljne iz Poreča, vatrogasci Javne vatrogasne postaje, djelatnici broda i Nacionalne središnjice za usklađivanje, traganje i spašavanje na moru. Scenarij vježbe bio je osmišljen u najsitnije detalje, a cijeli događaj izazvao veliku pozornost prolaznika na rivi.

Nakon uočena predmeta i izdanog upozorenja te dolaska svih službi, onu najtežu zadaću obavili su profesionalci specijalna tima za minsko eksplozivna sredstva, koji su preliminarnim pregledom utvrdili da se zaista radi o eksplozivnoj napravi. Pod teškom opremom od koje samo kaciga teži više od osam kilograma, posebnim rendgenskim uređajem skeniran je nepoznat predmet. Obzirom da se radilo o elektroničkoj napravi, odlučeno je da se ona neutralizira na krmenome dijelu samoga broda posebnim topom. Uslijedila je eksplozija od koje su se mnogi trgnuli na mjestu. Nakon sanacije štete, pristupilo se i detaljnom pregledu s posebno obučenim psom, jer nije na odmet još jednom prekontrolirati svaki, pa i najmanji djelić broda nije li možda još negdje postavljeno neko eksplozivno sredstvo.

I dok se obavljala još jedna zadaća, pomorska policija osiguravala je akvatorij kako bi sve službe mogle nesmetano djelovati. Svi su svoje uspješno obavili, a nakon toga se na samome brodu prikazo i kratkometražni film kojim su mnogi upoznati kako izgledaju one prave i improvizirane eksplozivne naprave kojima se djelatnici MUP-a svakodnevno susreću.

Foto: Ivan Grgat

www.glasistre.hr
25.04.2017.

Costina shipKemijski tanker „Costina" napali su pirati na 6 nautičkih milja istočno od obale Somalije, priopćio je IMB Piracy. Brod je bio na putu za Mogadishu kada mu se približio motorni čamac sa šest naoružanih muškaraca. Pirati su gotovo dva sata pucali na tanker. Zapovjednik je poslao signal za pomoć, a posada se povukla u citadelu. Španjolski amfibijski brod „Galicia" odgovorio je na signal i promijenio kurs do mjesta napada. Ratni brod je angažirao svoj helikopter SH-3D Morsa i nekoliko brodova ratne mornarice u pokušaju da pronađu brzi motorni čamac, ali pirati su uspjeli pobjeći.

Nakon što je potvrđeno da su napadači napustili područje, snage su se ukrcale na kemijski tanker kako bi provjerili da li je posada dobro i prikupile izravne informacije o tome što se dogodilo. Procjenjuje se da su pirati napustili napad nakon dolaska španjolske mornarice, koji je plovila prema somalijskoj obali.

Jedan član posade je prijavio manje ozljede tijekom incidenta. Lokalne vlasti su informirane o piratskom napadu, ali nije priopćeno više informacija o piratskom napadu.

Kemijski tanker „Costina" ima ukupnu duljinu od 105 metara, širinu 17 metara i maksimalni gaz 4,5 metra. Nosivost broda je 7.018 DWT, a bruto tonaža 4.462 BRT. Tanker je 1984. godine izgradilo brodogradilište Asakawa Zosen u Japanu.

www.maritimeherald.com
25.04.2017.

cala palmaKolumbijska mornarica i policija zaplijenile su 400 kilograma kokaina na kontejnerskom brodu „Cala Palme" pod talijanskom zastavom, priopćila je mornarica te zemlje. Neovlašteni teret pronađen je tijekom operacija pretrage 18. travnja u luci Turbo u Kolumbiji u jednom od kontejnera na brodu, izgrađenom 2000. godine.

Kokain, koji je bio pakiran u 400 pravokutnih paketa u 16 omota, procjenjuje se da vrijedi oko 13 milijuna dolara.

Kolumbijska mornarica nije otkrila da li je podignuta optužnica protiv posade broda.

Brodu „Cala Palma", nosivosti 16.024 dwt, uskoro je dopušteno da nastavi putovanje u luku Río Haina u Dominikanskoj Republici.

Prema AIS podacima krajnje odredište broda je portugalska luka Lisabon.

www.worldmaritimenews.com
25.04.2017.

Panagia Parou 1Trajekt „Panagia Parou", dugačak 102 metra, potonuo je u zaljevu Algeciras u luci Algeciras (Cádiz) u Španjolskoj. Trajekt je pretrpio štete nakon jakih vjetrova, što je uzrokovalo da se konopci za vezivanje broda pokidaju. Trajekt je udario u pristanište i pretrpio oštećenje trupa na krmi. Bez posade na brodu, trajekt je počeo plaviti i vrlo brzo počeo tonuti.

Lučke vlasti su alarmirane te su pokušale održati trajekt na površini, no brod se potopio s krme dok mu je pramac ostao u zraku. Oko broda postavljene su zaštitne brane kao mjera predostrožnosti. Nekoliko sati kasnije „Panagia Parou" se prevrnuo na lijevu stranu.

Trajekt je bio usidren u luci od ožujka 2013. godine, a kasnije su ga napustili vlasnici. U izvješćima se navodi da vlasnici nisu platili popravke, a brod je bio uhićen. Vlasti su kasnije ispraznile spremnike i uklonile sva goriva i ulja. Nema izvještaja o ozljedama ili zagađenju.

www.shipwrecklog.com
25.04.2017.

g e shipping to buy secondhand mr tanker2Tvrtka Great Eastern Shipping Company (G E Shipping) sa sjedištem u Mumbaiju potpisala je ugovor o kupnji MR tankera, nosivosti oko 51.000 dwt. Brod, koji je izgrađen 2008. godine, planiran je za isporuku tvrtki u prvom tromjesečju 2018. godine.

MR tanker će se pridružiti trenutnoj floti tvrtke G E Shipping od 44 plovila, koja se sastoji od 29 tankera i 15 brodova za suhe rasute terete.

Sredinom ožujka, tvrtka G E Shipping odlučila je proširiti svoju flotu bulkera nakon ugovora o kupnji Supramax broda za suhe rasute terete. Brod, nosivosti 52.450 dwt i izgrađen 2006., očekuje se da će biti predan novom vlasniku 2018. godine.

Flota G E Shipping s prosječnom dobi od 9,53 godina, trenutno ima ukupni kapacitet od oko 3,69 milijuna dwt.

Osim toga, tvrtka ima naručen jedan rabljeni Supramax. Nakon isporuke ovih dvaju brodova tvrtka će imati flotu od 46 plovila.

www.worldmaritimenews.com
Trajekt udario u pristanište u Las Palmasu

Šetnja ultra deepwater drillshipom

Ljuljanje na valovima Durbana

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

2509mostNakon još jedne odgode u razgovorima s Europskom komisijom, vrijeme je da hrvatska Vlada razmotri mogućnost gradnje plutajućeg mosta prema poluotoku Pelješcu.
2509mostNakon još jedne odgode u razgovorima s Europskom komisijom, vrijeme je da hrvatska Vlada razmotri mogućnost gradnje plutajućeg mosta prema poluotoku Pelješcu.
Riječ je o najbržem i financijski najpovoljnijem načinu povezivanja dubrovačkog područja i južnodalmatinskih otoka s ostatkom Hrvatske: njegova gradnja ne bi koštala više od 60 milijuna eura, most bi bio gotov za samo devet mjeseci, svi njegovi dijelovi izrađivali bi se u Hrvatskoj, a on ne bi narušio ekološku ravnotežu u Malostonskom zaljevu.

Tvrdi to arhitektica Maja Bručić koja zajedno s američkim poduzetnikom Jamesom Priceom Chuckom promovira projekt izgradnje plutajućeg pontonskog mosta “Marko Polo” po uzoru na slične mostove koji postoje u Norveškoj i SAD-u.
− Geomehanički presjek morskog dna kod Pelješca pokazuje da se ispod 30 metara mora nalazi 30 do 40 metara mulja, dok se do vapnenačkog dna, nimalo idealnog za izgradnju čvrstog mosta, nailazi tek na 100 metara dubine. To iznimno poskupljuje troškove gradnje i uništava postojeći ekosustav na tom području, a konačni rezultat uvijek će biti upitan – tvrdi arhitektica Bručić, koja je uvjerena da bi čvrsti pelješki most Hrvatsku na koncu koštao pola milijarde eura.

Čelik i nosači za tako problematično dno morali bi se uvesti iz inozemstva, a u Hrvatskoj nema ni inženjera koji imaju iskustva s takvim materijalima.
S druge strane, svi dijelovi za plutajući most naručili bi se i napravili u Hrvatskoj. Šibenska tvrtka “Marinetek” izrazila je spremnost da izradi konstrukciju mosta.

− Ovdje nije riječ o pontonu kakvima smo se imali priliku voziti na Maslenici tijekom rata, nego o modernom i trajnom mostu. U američkom Seattleu takav plutajući most ima šest trakova u jednom i šest u drugom smjeru, dok na gornjem katu vozi željeznica. I sve to na plutajućoj konstrukciji – ističe Maja Bručić.
Za pelješki plutajući most “Marko Polo” izrađen je projekt koji predviđa da na svakom njegovom spoju s kopnom postoji odignuti prolaz kroz koji mogu neometano ploviti brodovi visoki 30 metara.

Za kruzere koji bi eventualno jednog dana željeli uploviti u Neum predviđen je poseban otvor u mostu, širok stotinu metara. On bi se jednostavno otvarao po potrebi – projekt je predvidio da konstrukcija ceste u tom dijelu bude na šinama – a “ploveći hoteli” mogli bi neometano prolaziti.

Arhitektica Bručić tvrdi na posljetku da gradnja mosta Hrvatsku i njezine građane ne bi koštala ni kune, jer bi se čitav projekt financirao novcem privatnih ulagača na temelju dobivene državne koncesije. U ovom je trenutku još uvijek neizvjesno u kojemu će se smjeru razvijati tripartitni razgovori između Hrvatske, BiH i Europske komisije o rješavanju pitanja prometne povezanosti s krajnjim jugom zemlje, i može li plutajući most ući u konkurenciju osam postojećih mogućnosti.

Ovoga su tjedna trebali biti objavljeni rezultati predstudije koju su radili francuski konzultanti iz tvrtke “STTE Consortium”, no objava je odgođena do 1. studenog. Upućeni u detalje razgovora tvrde da odgoda nema nikakve veze s problemima koje Hrvatska ima zbog slučaja “lex Perković”, nego da je do nje došlo na inzistiranje BiH, kojoj ne odgovara “klasični” pelješki most, koji je u predstudiji navodno tijesno pobijedio cestovni koridor oko Neuma. I Hrvatska i BiH usuglasile su se da će poštovati nalaz francuskih konzultanata i prihvatiti preporučeno rješenje, pa Sarajevo u ovom slučaju očito taktizira ne bi li dobili na vremenu.

Neslužbene informacije govore da je neumski koridor tijesno, za samo dva ili tri posto, izgubio bitku s pelješkim mostom, u prvom redu zbog pravne neizvjesnosti. Ključno je pitanje kako bi se dugoročno moglo riješiti pitanje jurisdikcije nad koridorom: tko bi imao pravo kontrolirati tu cestu i što bi bilo dovoljno jamstvo da se Hrvatska zaštiti od njezine eventualne blokade u budućnosti.

Službeno Sarajevo, tvrde naši izvori, posljednjih mjeseci uopće nije slalo francuskim konzultantima potrebne podatke koji bi možda bili u prilog neumskom koridoru, pa je pelješki most, barem kako sada stvari stoje, odnio pobjedu.

www.slobodnadalmacija.hr

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,185819
GBP
1
8,910235
USD
1
7,005566
EUR
1
7,565506
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Što ima najveći potencijal u budućnosti?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved