26.05.2017.

sanduleSve dok se ne otvore bijeli šatori na rivama grada Vannesa čini nam se sve to kao daleki san jer tisuće kilometara dijeli Jadran od Atlantika i, uopće, tko može poduzeti jednu takvu plovidbu od mora do mora... A sve na snagu motora zaboravljenog imena - entuzijazam.

E pa mogu, i to malene komiške sandule i gondule i još manje njihove makete u mjerilu jedan prema deset ili prema pet, koje na licu mjesta izrađuje Nenad Zlodre iz Splita. Ili brodice Branimira Kelana, isto iz Splita, ispečene u keramičkim pećima na iljadu gradi...

Pače, Zlodre je priredio i pakete za druge entuzijaste koji žele izgraditi gondulu pa to mogu sami, doma, u Vannesu!

Sve je to dio ovogodišnjeg hrvatskog sudioništva u festivalu mora u zaljevu Morbihan u Francuskoj. U šatorima nad kojima vije hrvatska bandira Velimir Lojpur, maketar iz Splita, izložio je svoje brodove, a cijelu je izložbu posvetio Anti Milašiću, najstarijem kalafatu, a danas i modelaru iz Staroga Grada:

- Evo ga i na slici, posjetitelji se zanimaju za njega i traže da im pričam o šjor Anti... A ja, ja isto radim makete naših tradicijskih brodova, ali ne po nacrtima nego iz glave, izmišljam ih...

Šjor Velimir Lojpur pokazuje nam i fotografiju slike iz starograjskog Muzeja na kojoj je brod u oluji. A odmah do slike originalna pulena s toga broda...

Na rivi Vannesa, ruku pod ruku, hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu ovaj put predstavljaju Komiža i Stari Grad. Već drugoga dana o pomorskoj tradiciji Starog Grada pred francuskom publikom, koja s pomnjom i osobitim zanimanjem razgleda šator po šator, govorio je ravnatelj Muzeja Aldo Čavić. I da se ne zaboravi reći: upravo cjelodnevno, pred našim šatorom Mike Vlahovich demonstrira kako se nabija stupa među brodska rebra, što Francuzi sa zanimanjem gledaju pa i - pokušavaju... Komižu predstavljaju brodograditelj i pjesnik Ante Božanić Pepe i njegov asistent Šimun Mardešić Palagruža, naravno, tu je i Berigoj Stanojević Maltez, a očekuje se dolazak Mira Cvitkovića, predsjednika Udruge Palagruža...

Sve to skupa prati naša mala Francuzica Stephanie Mages iz Hrvatske turističke zajednice u Parizu. Čim je otvoren Festival, otišao je dobar plik promidžbenih materijala a Stephanie je još dodala more usmenih informacija... Tako će onaj puni zrakoplov koji već neko vrijeme navigaje od Vannesu obližnjeg Nantesa do Splita i natrag svake nedjelje dopodne biti još puniji.

Ovo je izvještaj sa samog početka Tjedna zaljeva Morbihan, koji u svojoj organizaciji evidentno raste i dobra je škola za Starograđane i Dane u vali koji su lani startali u Starom Gradu.

www.slobodnadalmacija.hr
26.05.2017.

policija pomorskaPrekjučer popodne oko 16:30 sati u uvali Čemprijesi na sjeveroistočnom dijelu otoka Šipana pronađeno je tijelo još uvijek neidentificirane osobe. Nažalost, u ovoj fazi nije moguće utvrditi je li riječ o muškoj ili ženskoj osobi. Tijelo je prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Dubrovnik gdje će uslijediti obdukcija. Kako je riječ o tijelu koje je u moru provelo više vremena, bit će nužno obaviti DNA analizu nakon čega će se s većom sigurnosti moći utvrditi identitet.

Tijelo su našli otočani koji su nalazak dojavili policiji i Centru 112, a nadležni ne isključuju mogućnost kako je riječ o jednoj od tri osobe koje se nakon pomorske havarije u Koločepskom kanalu još uvijek vode kao nestale.

Podsjetimo, prije točno mjesec dana, u noći 25. travnja, došlo je do sudara između broda dubrovačke Lučke kapetanije Danče i gumenjaka kojim je upravljao Alen Perišić. U gumenjaku je bilo devet osoba od kojih su tijekom opsežno provedene akcije pronađena sva tijela osim spomenute tri nestale osobe. Jedini preživjeli u havariji su Velimir Šetka iz Kule Norinske i Viktor Markota iz Rogotina.

Kao nestali još se vode Marina Vuletić (23), Tomislav Belak (27) i Bojan Stoiljković (37).

www.dubrovacki.slobodnadalmacija.hr
26.05.2017.

ZeljkaPrije 13 godina Šibenčanki Željki Štokić prvi put je dijagnosticiran karcinom debelog crijeva. Nakon toga prošla je, ni manje ni više, nego deset operacija. Operirao ju je prvi put dr. Vinko Alfier na šibenskoj kirurgiji i ne znajući tada da će njihovih "susreta" u operacijskoj dvorani biti još... ukupno šest od 10 operacija! Prva operacija 2005. godine prošla je uspješno, druga, ginekološka, uslijedila je zbog metastaze 2006., liječenje je prošlo čak i bez kemoterapije i - desetak je godina Željka Štokić bila mirno. Onda su zaredali novi metastatski problemi: prvo je dobila rak na jajniku, a s njim je počela i serija operativnih zahvata jer se maligna bolest nije dala i stalno je nalazila neko novo sijelo u Željkinu tijelu... Tri plus još tri operacije, a onda kemoterapija, kako ona kaže, bez učinka, a s teškim nuspojavama, iscrpljujuća fizički i psihički, jednom riječju strašna! Propala joj je koža lica, tijela, nokti, pratili su je stalni proljevi, završavala je na hitnoj...

-... sjedite, tako, u čekaonici, čekajući na kemoterapiju, a osjećate se kao u vlaku smrti - tako je na mene djelovala ta vrsta terapije koju moj organizam, jednostavno, nije podnosio. Sama sam odlučila to prekinuti s dobokom sviješću da će me prije usmrtiti kemoterapija nego karcinom.

Počela je s posebnom prehranom, tečajevima makrobiotike u Zagrebu, zaokupljale su je misli i, naravno, uvijek ono prvo pitanje "zašto baš ja?". Kroz tu doboku bol čovjek nekako dođe do sebe u najdubljim dubinama bića - govori danas Željka.

Onda su je počeli boljeti leđa i noge, dvije se godine mislilo da ima išijas, ali pokazalo se da imam "novi" karcinom u predjelu zdjelice... Željki je "novi" karcinom pritiskao živce i krvne žile, imala je utrnutu nogu, teško je hodala... a kad joj je noga počela oticati, otišla je k doktoru Alfieru, napravila "magnet" i saznala da ima novi karcinom u zdjelici, teško operabilan.

- Deset mjeseci trajala je neprekidna bol. Doktor Alfier 13 godina svjedoči ovoj mojoj borbi. Da nije bilo njega, koji mi je doslovno spašavao život, ne samo kao izvrstan operater, nego i kao čovjek, ne znam kako bih sve to podnijela. Njegov mentalni sklop i njegov duh i energija, i sve to još sa strane moga supruga i djece - valjda sam uz njihovu pomoć do sada sve i izdržala...

Kad je oboljela, Željka je imala samo 31 godinu i dvoje male djece. "Moraš živiti kako god znaš!", govorila je tada sebi. Danas ima 44, djeca su odrasla i studiraju ili završavaju studij, bili su to dobri učenici koji su, naprosto, zaslužili studij. Bilo je teško i psihički i financijski, ali život te goni - priča Željka. A ona - ona je danas na početku još jednog rata s rakom!

Dr. Vinko Alfier uputio ju je nedavno na jednu sasvim novu adresu u Hrvatskoj, ali i široj regiji: u Polikliniku za dijagnostiku i liječenja karcinoma radioterapijom i radiokirurgijom u Svetoj Nedjelji kod Zagreba. Kad sam "uguglala" Radiochirurgia Zagreb, i sama sam se prvi put srela s nečim takvim.

- Bila sam tamo i strepila što će mi reći jer moglo je biti da u mom slučaju čak ni oni ne mogu pomoći i da nema smisla ni pokušavati! Na moju veliku sreću ustanovili su da se mogu boriti s mojim najnovijim karcinomom u zdjelici, dobila sam termine i sad ćemo dalje.

To "dalje" Željka, međutim, više ne može "odraditi" sama, niti to, naravno, financijski, može iznijeti njena složna i snažna familija.

Za zahvate u Radiochirurgiji i za boravak u Zagrebu tijekom liječenja potrebno joj je, kako sada vidi, oko 150 tisuća kuna.

Taj novac Željka Štokić pokušat će prikupiti donacijama onih koji će duboko razumjeti ovu njenu borbu za život, koju je u vrijeme odrastanja djece uobličila u dirljivu i hrabru, kratku rečenicu: Živi kako god znaš!

- Imam sreću da je osnovana ta nova ustanova. Da je ovo s mojim karcinomom u zdjelici bilo prije godinu dana, ne bih došla ni blizu "zraci nade" kako tu terapiju ljudi zovu. Imam krasne prijatelje, oni su mi i za ovu ideju dali potporu. Otvorila sam račune u banci pa sad očekujem pomoć i svih onih koji mogu razumjeti ovu moju priču i ovu moju borbu - jednostavno kaže Željka.

I za kraj, kaže vam ona meni:
- Mnogi bi pomislili da sam ja neka žena oronula od bolesti, ali ja vam odlično izgledam! Nikad na meni ne biste rekli da sam tako bolesna! Prije nego sam prekinula kemoterapiju, vidjela sam objavu za natjecanje za najljepšu mamu, Miss mama. Ja sam lijepo kliknula i prijavila se sve misleći - ma ajde, molim te, možda za dva mjeseca neću biti živa! Idem se maknuti iz bolničkih hodnika i osjetiti život!

Tada je prekinula kemoterapiju i oporavila se od nje. Na natjecanje Miss mama trebala se predstaviti nekom kratkom pričom - nitko nije znao da ju je pisala između dvije kemoterapije.
- Nisam dala da itko spominje moju bolest, nisam želila da me sad tu netko sažalijeva, žiri nije imao pojma, znali su samo moji prijatelji i rodbina. Naučila sam nositi problem i ne opterećivati okolinu. Naravno, imala sam i padova, ali ja sam tip koji voli život, optimistična sam i nasmijana, a onda, tu su bila i moja djeca i muž kao dodatni motiv...

Ova priča Željke Štokić zapravo je filmska priča... napose s ovom epizodom natjecanja za najljepšu mamu, usred teške bolesti!
Pa mirita li ta žena našu ruku pomoći, pitam se ja sveudilj zaprepaštena i zadivljena tolikom snagom duha, a bogme i tijela koje sve to izdurava evo 13 godina...
ŠTO JE "ZRAKA NADE"
To je nešto najmodernije to je veliki iskorak u radioterapiji i liječenju karcinoma i nešto sasvim novo na ovim prostorima. Stvar je u tome da oni tumor tretiraju zračenjem i to s većom količinom zračenja submilimetarske preciznosti, koje, međutim, ne oštećuje okolne organe kao što je to slučaj sa starom radioterapijom. Oni rade s Varian Edge linearnim akceleratorom najnovije generacije. Uz pomoć kompjutorskog proračuna po principu stereotaksije precizno odrede točku u kojoj se nalazi tumor i onda ga tretiraju. Često je to na kirurški nedostupnim mjestima, a poslije toliko operacija ovo je za Željku zaista najbolje rješenje. To je visoko precizna radiokirurgija i zapravo neinvazivna alternativa klasičnoj kirurgiji. Pa ne zovu je bez razloga "zraka nade"... Ja se zaista nadam da će ta terapija itekako pomoći Željki Štokić, ona to sa svojim stavom u cijeloj ovoj dugotrajnoj opakoj bolesti zaista zaslužuje...- objasnio je dr. Vinko Alfier novu šansu za Željkino zdravlje u Radiochirurgiji Zagreb.

Račun za pomoć
Račun za humanitarni prilog liječenju Željke Štokić otvoren je u HPB-u.
Broj deviznog računa je: HR9223900013221508089 Model: 00 Poziv na broj odobrenja: 22600955445
Broj žiroračuna: HR2623900013102276004 Model: 00 Poziv na broj odobrenja: 22600955445

26.05.2017.

HRM2U povodom svečanog obilježavanja Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske, danas će se u Puli i Splitu danas 26. svibnja održat će se Dan otvorenih vrata u gradskim lukama. Građani će tako u Puli, u povodu 26. obljetnice formiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske, u gradskoj luci, točnije na Riječkom gatu, moći razgledati brodove Hrvatske ratne mornarice. Posjetiteljima će hrvatski ratni brodovi biti otvoreni u vremenu od 8.30 do 15.30 sati.

www.glasistre.hr
26.05.2017.

boxship captain commits suicide during transatlantic voyageKapetan kontejnerskog broda očigledno je počinio samoubojstvo tijekom putovanja iz New Yorka, SAD za Tilbury u Velikoj Britaniji, priopćio je Apostleship of the Sea (AoS). Brod „Santa Bettina" od 2,824 TEU bio je tjedan dana na putovanju kada si je kapetan očito oduzeo život, ostavivši članove posade uznemirene i traumatizirane, navodi AoS.

Brod je pristao u Tilburyju 21. svibnja, gdje ih je dočekao AoS kapelan luke, fra Colum Kelly.

"Proveo sam vrijeme slušajući posadu i stres koji su osjećali tijekom putovanja. Do ovog nesretnog slučaja došlo je nakon tjedan dana plovidbe. Bio je to prvi put da je posada plovila s tim kapetanom pa su vrlo malo znali o njemu", rekao je fra Colum.

"Tijelo mu je bilo položeno u zatvorenoj kabini tijekom ostatka putovanja. Osobito uznemiren je mladi pomorac koji je otkrio tijelo. To je prvi put da je vidio leš."

www.worldmaritimenews.com
26.05.2017.

dryships12Brodovlasnik DryShips iz Atene preuzela je isporuku novogradnje Suezmax tankera, nosivosti 159.855 dwt. Brod je šesti novokupljeni brod tvrtke. Iznajmljen je natrag prodavatelju 24. svibnja 2017. u sklopu petogodišnjeg ugovora o najmu plus, a postoji i opcija za dodatni najam.

Ukupna očekivana bruto zarada, uz pretpostavku da će prosječna cijena Supramax brodova u idućih pet godina iznositi 25.000 dolara po danu, procjenjuje se na oko 43,1 milijuna dolara, istaknuo je DryShips.

Komentirajući isporuku i njegovo iznajmljivanje, predsjednik i glavni financijski direktor tvrtke Anthony Kandylidis izjavio je kako će se charterom osigurati stabilan i vidljiv dugoročni novčani tijek, zadržavajući naglasak na spot tržištu.

DryShips posjeduje flotu od 32 broda za suhe rasute terete, uz 3 Newcastlemax dry bulkera i 3 Kamsarmax dry bulkera predviđena za isporuku u drugom tromjesečju 2017. Tvrtka također ima jedan VLCC, koji bi trebao biti isporučen u drugom tromjesečju 2017., uz 2 Aframax tankera, jedan Suezmax tanker, 4 VLGC koji će biti isporučeni u lipnju, rujnu, listopadu i prosincu 2017. godine. Uz to tvrtka ima i 6 OSV brodova.

www.worldmaritimenews.com
26.05.2017.

LangelandČetiri nizozemska ribara spašena su iz mora u blizini Spodsbjerga nakon što se njihov brzi brod prevrnuo. Trojica su imala nepropusna odijela dok je četvrti imao samo prsluk za spašavanje, no svi su u dobrom stanju i bez ozljeda. Dvije je osobe spasio trajekt „Langeland" između Spodsbjerga i Tarsa. Iz nepoznatih razloga, druge je spasila brodica za spašavanje i bili su duže u moru te su pothlađeni i imaju hipotermiju te su prebačeni u Sveučilišnu bolnicu na liječenje. Nacionalni centar za koordinaciju hitnih službi kontrolirao je akciju, a u operaciji spašavanja bili su raspoređeni brodovi i helikopter.

"Skupina muškaraca isplovila je na ribu u dva brza motorna čamca u 06.00 sati, ali se jedan zbog loših uvjeta na moru vratio u 08.00 sati. Ubrzo nakon dolaska na kopno primili su poziv od prijatelja iz drugog čamca koji se potom prevrnuo i četiri su ribara završila u moru", rekao je zapovjednik, Bjarne Puggaard. "Voda nije previše hladna, ima oko 10 stupnjeva. Trojica su imala nepropusna odijela, a četvrti prsluk za spašavanje, no svi su dobro", dodao je Puggaard.

Lokalne vlasti i policija pokrenuli su istragu o uzroku nesreće.

Trajekt „Langeland" sudjelovao je u operaciji spašavanja u srijedu ujutro i skrenuo je sa svoje uobičajene rute.

www.maritimeherald.com
26.05.2017.

seabird bags additional work in west africaSeaBird Exploration potpisao je Pismo nagrade (LoA) za dodatni posao u Zapadnoj Africi za neimenovanog klijenta. Projekt treba započeti krajem drugog kvartala i trajat će oko dva tjedna.

SeaBird će koristiti „Osprey Explorer" za projekt.

Ranije je tvrtka je dobila LoA za 2D seizmičko istraživanje u zapadnoj Africi u trajanju od mjesec dana.

Brod, „Osprey Explorer", pridružio se floti u kolovozu 2006. nakon što je prenamijenjen u 2D Long offset /source brod u Poljskoj.

Brod DNV-klase ima duljinu od 81,16 metara i širinu 15,96 metara.

www.subseaworldnews.com
Spašavanje izbjeglice na listu kormila

Kako su pomorci nekad plovili oceanom?

Zaplovila jahta "Sailing Yacht A"

Skok jednog luđaka s kruzera

Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

2509mostNakon još jedne odgode u razgovorima s Europskom komisijom, vrijeme je da hrvatska Vlada razmotri mogućnost gradnje plutajućeg mosta prema poluotoku Pelješcu.
2509mostNakon još jedne odgode u razgovorima s Europskom komisijom, vrijeme je da hrvatska Vlada razmotri mogućnost gradnje plutajućeg mosta prema poluotoku Pelješcu.
Riječ je o najbržem i financijski najpovoljnijem načinu povezivanja dubrovačkog područja i južnodalmatinskih otoka s ostatkom Hrvatske: njegova gradnja ne bi koštala više od 60 milijuna eura, most bi bio gotov za samo devet mjeseci, svi njegovi dijelovi izrađivali bi se u Hrvatskoj, a on ne bi narušio ekološku ravnotežu u Malostonskom zaljevu.

Tvrdi to arhitektica Maja Bručić koja zajedno s američkim poduzetnikom Jamesom Priceom Chuckom promovira projekt izgradnje plutajućeg pontonskog mosta “Marko Polo” po uzoru na slične mostove koji postoje u Norveškoj i SAD-u.
− Geomehanički presjek morskog dna kod Pelješca pokazuje da se ispod 30 metara mora nalazi 30 do 40 metara mulja, dok se do vapnenačkog dna, nimalo idealnog za izgradnju čvrstog mosta, nailazi tek na 100 metara dubine. To iznimno poskupljuje troškove gradnje i uništava postojeći ekosustav na tom području, a konačni rezultat uvijek će biti upitan – tvrdi arhitektica Bručić, koja je uvjerena da bi čvrsti pelješki most Hrvatsku na koncu koštao pola milijarde eura.

Čelik i nosači za tako problematično dno morali bi se uvesti iz inozemstva, a u Hrvatskoj nema ni inženjera koji imaju iskustva s takvim materijalima.
S druge strane, svi dijelovi za plutajući most naručili bi se i napravili u Hrvatskoj. Šibenska tvrtka “Marinetek” izrazila je spremnost da izradi konstrukciju mosta.

− Ovdje nije riječ o pontonu kakvima smo se imali priliku voziti na Maslenici tijekom rata, nego o modernom i trajnom mostu. U američkom Seattleu takav plutajući most ima šest trakova u jednom i šest u drugom smjeru, dok na gornjem katu vozi željeznica. I sve to na plutajućoj konstrukciji – ističe Maja Bručić.
Za pelješki plutajući most “Marko Polo” izrađen je projekt koji predviđa da na svakom njegovom spoju s kopnom postoji odignuti prolaz kroz koji mogu neometano ploviti brodovi visoki 30 metara.

Za kruzere koji bi eventualno jednog dana željeli uploviti u Neum predviđen je poseban otvor u mostu, širok stotinu metara. On bi se jednostavno otvarao po potrebi – projekt je predvidio da konstrukcija ceste u tom dijelu bude na šinama – a “ploveći hoteli” mogli bi neometano prolaziti.

Arhitektica Bručić tvrdi na posljetku da gradnja mosta Hrvatsku i njezine građane ne bi koštala ni kune, jer bi se čitav projekt financirao novcem privatnih ulagača na temelju dobivene državne koncesije. U ovom je trenutku još uvijek neizvjesno u kojemu će se smjeru razvijati tripartitni razgovori između Hrvatske, BiH i Europske komisije o rješavanju pitanja prometne povezanosti s krajnjim jugom zemlje, i može li plutajući most ući u konkurenciju osam postojećih mogućnosti.

Ovoga su tjedna trebali biti objavljeni rezultati predstudije koju su radili francuski konzultanti iz tvrtke “STTE Consortium”, no objava je odgođena do 1. studenog. Upućeni u detalje razgovora tvrde da odgoda nema nikakve veze s problemima koje Hrvatska ima zbog slučaja “lex Perković”, nego da je do nje došlo na inzistiranje BiH, kojoj ne odgovara “klasični” pelješki most, koji je u predstudiji navodno tijesno pobijedio cestovni koridor oko Neuma. I Hrvatska i BiH usuglasile su se da će poštovati nalaz francuskih konzultanata i prihvatiti preporučeno rješenje, pa Sarajevo u ovom slučaju očito taktizira ne bi li dobili na vremenu.

Neslužbene informacije govore da je neumski koridor tijesno, za samo dva ili tri posto, izgubio bitku s pelješkim mostom, u prvom redu zbog pravne neizvjesnosti. Ključno je pitanje kako bi se dugoročno moglo riješiti pitanje jurisdikcije nad koridorom: tko bi imao pravo kontrolirati tu cestu i što bi bilo dovoljno jamstvo da se Hrvatska zaštiti od njezine eventualne blokade u budućnosti.

Službeno Sarajevo, tvrde naši izvori, posljednjih mjeseci uopće nije slalo francuskim konzultantima potrebne podatke koji bi možda bili u prilog neumskom koridoru, pa je pelješki most, barem kako sada stvari stoje, odnio pobjedu.

www.slobodnadalmacija.hr

Tečajna lista | Kalkulator

val. jed.
srednji
CHF
1
7,094648
GBP
1
8,716176
USD
1
6,764083
EUR
1
7,538097
$
=

posalji vijest

posalji video

Anketa

Jeste li zadovoljni svojim ugovorom?

Facebook

Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved