Pomorac.net koristi kolačiće (cookies) kako bi pružio bolje korisničko iskustvo, funkcionalnost i prilagodio sustav prikaza informacija.

Prihvati

8627443Hoće li sutra u Jadranskom moru biti pravo čudo ako vidite ili pak ulovite autohtone vrste ribe, kao što su recimo salpe?

I to ne zbog njihovih prirodnih neprijatelja u morskom okruženju, već zbog – čovjeka! Preciznije, zbog globalnog zatopljenja koje smo svojim načinom života potaknuli, pa se sada temperatura u morima diže i time uvjetuje promjenu u sastavu flore i faune, te odnosima u morskom ekosustavu.
Realna opasnost
A zašto bi iz našeg mora moglo nestati ili se smanjiti brojnost salpi, upitali smo stručnjaka prof. dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo:

- Prije svega, u našem moru je sve prisutnija nova vrsta ribe imena tamna mramornica Siganus luridus. Radi se o ribi koja je sve češća u južnom dijelu Jadranskoga mora, poglavito oko Molunta te području Elafita, samim tim i u lovinama ribara.

Postoje i podvodne snimke i fotografije gdje se može vidjeti i na desetine, pa i stotine primjeraka u plovama ove ribe u južnom Jadranu, uključivši i obale Albanije i Crne Gore. No budući da je tamna mramornica izrazito invazivna vrsta, postoji realna opasnost da potisne naše domicilne vrste ribe, poglavito salpu, u potrazi za biljnom hranom, algama i morskim cvjetnicama.

Naime, u cijelom istočnom dijelu Mediterana potisnula je salpu, zajedno sa svojom srodnom vrstom bodljikavom mramornicom Siganus rivulatus. Smanjila je brojnost salpe, kao i njezinu vertikalnu distribuciju. Moguće je, odnosno postoji opasnost da se isto dogodi i u južnom dijelu Jadrana, jer je tamna mramornica itekako prisutna u našem moru uzduž obale, dok je za sada bodljikava mramornica samo jednom utvrđena u području Jadrana.

O kakvoj vrsti ribe se radi i od kada je, uopće, prisutna u Jadranskom moru?

- Ona inače obitava u zapadnom dijelu Indijskog oceana, uzduž istočne obale Afrike do Mauricijusa i otoka Reunion te Arapskog zaljeva. Prvi je put ulovljena u Jadranu kod Mljeta, a jedan je primjerak ove vrste snimljen i podvodnom videokamerom u Tršćanskom zaljevu u ljeto 2010. godine. Lesepsijski je migrant, odnosno ušla je u Sredozemlje kroz Sueski kanal.
Otrovne bodlje
Je li već utvrđeno kako se ta nova vrsta i mrijesti kod nas, ako se već sedam godina udomaćila u našim vodama?

- Prema sadašnjim podacima, izgleda da je ova vrsta uspostavila svoju populaciju u Jadranskom moru, jer su, pored svega navedenog, utvrđeni i juvenilni stadiji, odnosno mlađ, što ukazuje na veliku mogućnost da se vrsta i mrijesti u Jadranu.

Kada nam stigne nepoznata riba, uvijek se pitamo je li otrovna i je li konzumna?

- Od manjeg je ribarstvenog značaja, i to iz dva razloga - ima otrovne bodlje, no srećom otrov nije opasan za ljudski život već je samo ubod bolan, a meso joj baš i nije previše ukusno. Zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja u istočnom Sredozemlju, kao i u afričkim zemljama (Libija, Tunis i Egipat), i to prilikom korištenja mesa ove vrste u prehrani, no nekih težih posljedica nije bilo.

www.slobodnadalamcija.hr
8627443Hoće li sutra u Jadranskom moru biti pravo čudo ako vidite ili pak ulovite autohtone vrste ribe, kao što su recimo salpe?

I to ne zbog njihovih prirodnih neprijatelja u morskom okruženju, već zbog – čovjeka! Preciznije, zbog globalnog zatopljenja koje smo svojim načinom života potaknuli, pa se sada temperatura u morima diže i time uvjetuje promjenu u sastavu flore i faune, te odnosima u morskom ekosustavu.
Realna opasnost
A zašto bi iz našeg mora moglo nestati ili se smanjiti brojnost salpi, upitali smo stručnjaka prof. dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo:

- Prije svega, u našem moru je sve prisutnija nova vrsta ribe imena tamna mramornica Siganus luridus. Radi se o ribi koja je sve češća u južnom dijelu Jadranskoga mora, poglavito oko Molunta te području Elafita, samim tim i u lovinama ribara.

Postoje i podvodne snimke i fotografije gdje se može vidjeti i na desetine, pa i stotine primjeraka u plovama ove ribe u južnom Jadranu, uključivši i obale Albanije i Crne Gore. No budući da je tamna mramornica izrazito invazivna vrsta, postoji realna opasnost da potisne naše domicilne vrste ribe, poglavito salpu, u potrazi za biljnom hranom, algama i morskim cvjetnicama.

Naime, u cijelom istočnom dijelu Mediterana potisnula je salpu, zajedno sa svojom srodnom vrstom bodljikavom mramornicom Siganus rivulatus. Smanjila je brojnost salpe, kao i njezinu vertikalnu distribuciju. Moguće je, odnosno postoji opasnost da se isto dogodi i u južnom dijelu Jadrana, jer je tamna mramornica itekako prisutna u našem moru uzduž obale, dok je za sada bodljikava mramornica samo jednom utvrđena u području Jadrana.

O kakvoj vrsti ribe se radi i od kada je, uopće, prisutna u Jadranskom moru?

- Ona inače obitava u zapadnom dijelu Indijskog oceana, uzduž istočne obale Afrike do Mauricijusa i otoka Reunion te Arapskog zaljeva. Prvi je put ulovljena u Jadranu kod Mljeta, a jedan je primjerak ove vrste snimljen i podvodnom videokamerom u Tršćanskom zaljevu u ljeto 2010. godine. Lesepsijski je migrant, odnosno ušla je u Sredozemlje kroz Sueski kanal.
Otrovne bodlje
Je li već utvrđeno kako se ta nova vrsta i mrijesti kod nas, ako se već sedam godina udomaćila u našim vodama?

- Prema sadašnjim podacima, izgleda da je ova vrsta uspostavila svoju populaciju u Jadranskom moru, jer su, pored svega navedenog, utvrđeni i juvenilni stadiji, odnosno mlađ, što ukazuje na veliku mogućnost da se vrsta i mrijesti u Jadranu.

Kada nam stigne nepoznata riba, uvijek se pitamo je li otrovna i je li konzumna?

- Od manjeg je ribarstvenog značaja, i to iz dva razloga - ima otrovne bodlje, no srećom otrov nije opasan za ljudski život već je samo ubod bolan, a meso joj baš i nije previše ukusno. Zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja u istočnom Sredozemlju, kao i u afričkim zemljama (Libija, Tunis i Egipat), i to prilikom korištenja mesa ove vrste u prehrani, no nekih težih posljedica nije bilo.

www.slobodnadalamcija.hr
Copyright © 2015 Pomorac.net All rights reserved