Dubrovački kapetan Ivo Mašković Iz Kine

Foto: Privatni album / DuList

Panike nema, raspoloženje je dobro uz uobičajenu zezanciju. Brodska profesionalnost i ozbiljnost su na najvišem stupnju odgovornosti i ozbiljnosti situacije. Informacija imamo jako puno, a kodeks ponašanja nam je jasan i siguran i toga se drže svi članovi posade, piše DuList.hr.

Čuvamo se, budite sigurni – maksimalno – a je li to dovoljno vidjet ćemo ako Bog da koncem ožujka jer do tad bi trebali partit iz Kine i proći onih magičnih 14 dana karantene – započeo je priču Ivo Mašković, zapovjednik M.V. Anti Topić kojeg smo kontaktirali u petak nakon što je na društvenim mrežama objavio fotografije kojima je dao do znanja da se nalazi u središtu epidemije koronovirusa, u Kini.

Omiljeni dubrovački kapetan 20. siječnja uplovio je u luku Ningbo – Zhoushan u provinciji Zhejiang na istočnoj obali Kineskog mora. Na brodu je uz dubrovačkog zapovjednika još 20 članova posade i svi su Hrvati. Osam ih je iz Dubrovnika, petoro iz Zadra, četvoro iz Rijeke, dva su pomorca s Pelješca te jedan iz BiH. S teretom – ječmom, doplovili su u Kinu iz australske luke Melbourne.

Napetost pred dolazak u Ningbo

– Na putu od 20 dana iz Melbournea do Ningboa sam s posadom u detalje razradio naš dolazak u koronovirusom zaraženu Kinu. U Australiji smo se opskrbili sa svim potrebnim zaštitnim materijalom, od maski, skafandera, zaštitnih očala, dezinfekcijskog gela za pranje ruku za svakog člana posade.

Najvažnije je bilo da svi skupa shvatimo ozbiljno situaciju u kojoj smo se našli. Što smo se više približavali Ningbou napetost iščekivanja je jačala. De facto čekali smo da što prije dođemo i da, što je moguće prije pođemo – istaknuo je kapetan Mašković, koji se u svom 47 godina dugom pomorskom stažu susreo s ebolom na obalama zapadne Afrike, pripremao se za napade pirata, a sad se na brodu nosi s opasnosti koja se krije iza virusa Covid-19. Mašković nam je opisao u kakvim uvjetima žive, kako teče uobičajeni dan na brodu, ali i kakav je svakodnevni kontakt s Kinezima.

Izmjerili su nam temperaturu, ali i mi njima

– Piloti su bili vrlo profesionalni i zaštićeni kako je predviđeno za ovakve situacije. Brod smo u potpunosti zaštitili. Zatvorili smo sve osim jedne, prostorije koju smo odredili da ćemo u nju primati ljude koji nam moraju doći na brod. Odmah pri pristajanju ušli su agenti karantene (Quarantine Officers). Prvo su izmjerili temperaturu svakom članu posade, a bogami i mi njima! Zatim su pregledali dokumentaciju kako bi utvrdili gdje se svaki član posade ukrcao i naše Health deklaracije – priča nam kapetan Mašković. Procedura pregleda broda nastavila se u kuhinji. Zanimalo ih je gdje su nabavili meso, ribu, vodu za piće, što je agentima, objašnjava, uobičajeni dio posla, bez obzira na novonastalo stanje s koronavirusom.

– Svi skupa su super, smanjili su maksimalno broj ljudi koji nam dolaze na brod zbog svakodnevnog posla. Profesionalni su u svakom pogledu i svi su obučeni po propisu, sa zaštitnim maskama, očalama i rukavicama. Nikakva se panika kod njih ne osjeća, rade svoj posao, a ne vjerujem da ima panike i među njima. Što se događa na kopnu mi ne možemo ni znati, ni vidjeti. Gledamo televiziju, tamo puno govore o virusu doduše mi ‘razumijemo’ samo ono što prikažu ‘slikovno’. Ostalo ne razumijemo, pogotovo jer im je svako slovo ili konj ili drvo – našalio se dubrovački zapovjednik. Iz onoga što je uspio zaključiti iz kontakta s ljudima koji dolaze na brod, život u Ningbou funkcionira prilično normalno.

Minimalni doticaji s vanjskim svijetom

– Kinezi su radišan i discipliniran narod, prijateljski su raspoloženi i žele posao obaviti što je prije moguće. Ono što mogu reći iz iskustva, u ovoj je situaciji papirnati dio posla sveden na minimum kako bi smanjili dolaske na brod.

A kakva je situacija među posadom, kako oni proživljavaju pritisak i prijetnju koja se možda, s kopna, može uvući na brod?

– Ne krećemo se u nikakvoj gužvi medu Kinezima! Posadi je najvažnije da nemaju gotovo nikakvog doticaja s vanjskim svijetom ili da su ti kontakti svedeni na nužni minimum. S njima su u kontaktu samo pojedini članovi posade uključujući mene kao zapovjednika. To je i normalno jer svi traže kapetanov potpis i pečat na svakom papiru – priča dubrovački zapovjednik broda te naglašava kako sigurno polovica od svih članova posade neće uopće biti u kontaktu s ljudima iz vanjskog svijeta. Ujedno, Mašković, ističe kako su u stalnoj vezi s kompanijom od kojih primaju najnovije informacije i upozorenja što se događa u lukama koje su im u planu plovidbe. Informacije dobivaju, također, i od agenata u portima kao i upute od WHO (World Health Organization).

– Informacije imamo, protokole znamo i samo se treba uspješno obraniti, a to možemo samo poštivanjem svih pravila ponašanja i higijene iznad svega. Prvenstveno mislim na obavezno pranje ruku kad god se nešto dira što je bilo u doticaju s vanjskim svijetom. Dokumente koje dobivam iz vanka i ostaju na brodu odlažem u plastične futrole. Hrane i vode imamo dovoljno za tri mjeseca, opskrbili smo se dobro u Australiji da izbjegnemo Kinu za bilo koju nabavku. Mislim da će se mnogi brodovi naći u škripcu u novonastaloj situaciji što se nabavke tiče pa će jednostavno će morati uzet namirnice iz vanka – govori kapetan Mašković. Kina je i njemu zbog povoljnih cijena, prije ovog, bila dobro odredište za nabavu svih potrepština i opskrbu broda. Danas to više nije opcija. A kad će doma, u Grad, zanimalo nas je?

Sve je blokirano, smjene posade su veliki problem

– Doma ćemo se vratiti kad nam završi ugovor, radi ovoga se neću iskrcat’! Bio sam i u zapadnoj Africi u najgorem jeku ebole. Tri mjeseca ponavljam – ako su posade dobro educirane i paze strogo na režim ponašanja, ne smije biti problema. Što se organizacije luka tiče za sada imam same pohvale. Savjesni su i paze na brod da nas maksimalno zaštite. Smanjili su broj ljudi koji dolaze na brod, nisu arogantni i frustrirani kad im mjerimo temperaturu i vodimo evidenciju tko nam sve dolazi i kad odlazi s broda. Ma i inače je praksa i regula da se vodi računa tko ulazi i kad napušta brod. I ovo je moje iskustvo, a ne znam kako je mojim drugim dragim kolegama na ostalim brodovima. Smjene posada su priča za sebe. Tu je pak sve blokirano, nastale su gužve u mnogim kompanijama i ne samo u Kini nego i u mnogim zemljama u okruženju. Koliko imam informaciju kompanije su zabranile smjenu za posade koje dolaze iz kineskih luka.

I nisu iskrcaji i smjene jedini problem. Mašković priznaje kako su sada puno više na oprezu u nekim normalnim i uobičajenim situacijama koje prate pomorce.

– Ne daj Bože da kome zatreba doktor ili zubar. To je sve blokirano, jedino se postupa u hitnim situacijama. Jedan od mojih apela posadi bio je da paze na sebe koliko god mogu da se kome što nepredviđeno ne dogodi. Samo da napomenem da smo mi u osam dana s + 35 došli na temperaturu od 5 stupnjeva Celzijusa. Kod tako naglih promjena moguće su prehlade, gripa, febra tako da prostora za brigu ima koliko hoćeš – priča nam zapovjednik Mašković koji nakon Ningbo – Zhoushana mora još iskrcavati i u Qingdaou, nakon čega s ‘Antom Topićem’ napuštaju Kinu.

Molimo Boga i svetog Vlaha

– Nadamo se i molimo Boga i svetom Vlahu i svim svecima božjim da ćemo se izvući iz Kine bezbolno. Koliko sam ja uspio vidjeti brod je dosta dobro zaštićen. I sami Kinezi ga štite jer mu prilaze samo oni kojima je to poslom neophodno. Nemamo informaciju da je bilo slučajeva da su se članovi posade nekog brodova zarazili, a ako je i bilo čega onda je to rijetkost. Morate znati da se jedan ogroman broj brodova nalazi u Kini i naših je ljudi puno na tim brodovima. Možda ne kao na M.V. Anti Topiću gdje smo svi Hrvati. Zato, šaljem lijepi pozdrav svima doma, a doma je tamo gdje se netko sjeti da te nema – našalio se kapetan Mašković te za kraj još jednom poručio:

– Dobro smo, a ne trebam napominjati svi se čujemo s našima doma svaki dan po više puta, internet je tu, komunikacija ide. Idemo dalje, navegat se mora, kroz bunace, fortunale i nevolje barjak svetog Vlaha se vije, Dubrovnik plovi!

Požar na RoRo brodu „Volcan De Teneguia“

Foto: Fleetmon.com

Na RoRo teretnom brodu „Volcan De Teneguia“ izbio je požar neposredno nakon isplovljavanja iz luke Santa Cruz de Tenerife, na kanarskim otocima.

Incident se dogodio jučer poslijepodne, 22. veljače. Odredišna luka broda trebao je biti Cadiz u Španjolskoj. Po obavijesti o požaru, do broda ubrzo je doplovio tegljač „Punta Salinas“ s vatrogascima koji su požar ugasili oko devet sati navečer po lokalnom vremenu. Brod je otegljen nazad u luku Santa Cruz, gdje se još uvijek nalazi. Nije poznato ima li ozlijeđenih, kao niti uzrok i moguća šteta od požara.

COVID-19 virus: Što brodovlasnici mogu učiniti u trenutnoj situaciji?

Foto: Ilustracija / Safety4sea

Širenje COVID-19 virusa nije utjecalo samo na pomorce koji putuju u područja gdje je došlo do pojave virusa, nego i na brodarsku industriju i trgovinu u cijelosti, što, u slučaju najma brodova, može imati i pravne posljedice po ugovore.

Kad brojke govore

Nedavno istraživanje koje je proveo kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti otkrilo je kako se stopa smrtnosti onih koji su pozitivno testirani na COVID-19 virus postupno povećava s godinama.

Konkretno, nije zabilježen smrtni slučaj kod djece u dobi od devet godina ili mlađih, dok kod ljudi u dobi od 10 do 39 godina smrtnost iznosi 0,2%. Ipak, stopa je porasla na 3,6% u dobnoj skupini 60-69 godina, a u dobi od 70 do 79 stopa smrtnosti iznosi 8%, dok su najugroženiji oni od 80-te i stariji, kojih umire 14,8% zaraženih.

Pozivajući se na gornju studiju, japansko ministarstvo zdravlja 20. veljače obavijestilo je da su od COVID-19 virusa s kruzera „Diamond Princess“ umrla dva putnika, oba u 80-ima. Među članovima posade istog broda također ima zaraženih pomoraca.

Postavlja se pitanje kako će se brodovlasnici nositi sa situacijom i koje su pravne prepreke?

Kako COVID-19 utječe na pomorce?

Posve je jasno, zbog poremećaja na tržištu i ograničavanja prometa brodova u pojedinim lukama, pomorska je industrija pojavom i širenjem ovog virusa itekako pogođena. Sve u svemu, vlasnici broda odgovorni su za sigurnost i zdravlje pomoraca, trebali bih ih savjetovati o riziku od infekcije i načinima zaštite, poput održavanja iznimne higijene brodskih kuhinja kako bi se poboljšala zaštita zdravlja članova posade.

Brodarske kompanije i lučki operateri moraju pružiti svojim djelatnicima najnovije informacije u vezi sa širenjem virusa, slijediti najbolju praksu u pogledu zdravstvenih i sigurnosnih protokola i nabavu osobne zaštitne opreme, provesti postupke za identifikaciju simptomatskih putnika, posade i / ili djelatnika i postaviti jasne smjernice za one koji upravljaju sumnjivim slučajevima zaraze.

Zapravo, prije nego brodovi uopće uplove u luke u državama u kojima je došlo do epidemije COVID- 19 virusom, ili nau brod postoji član posade za kojeg se smatra da je zaražen, ili je već zaražen virusom, savjetnici za osiguranje smatraju da se vlasnici broda moraju pomorce informirati o situaciji kako bi se znali nositi s mogućim problemima.

Također, širenje virusa uzrokovalo je zabranjivanje smjena posade u mnogim, posebno azijskim lukama. Međunarodnom sindikatu Nautilus Internaltional je prijavljeno da su mnogi pomorci, radi zabrane iskrcavanja i ukrcavanja članova posade, prisiljeni na brodovima biti dulje nego što je to bilo predviđeno njihovim ugovorima.

U međuvremenu, kompanija Danica, specijalizirana za zapošljavanje pomoraca, izvijestila je da su su primili veliki broj upita od strane brodarskih kompanija koje žele zaposliti istočnoeuropsku posadu, jer se mnogi njihovi članovi posade kineske nacionalnosti, zbog zabrane putovanja u druge zemlje, ne mogu ukrcati na brodove kako je predviđeno.

Savjeti za članove posade

  • Na brodovima mogu boraviti samo osobe koje su za ukrcaj ili posjetu dobile dozvole od strane lučkih vlasti, lokalnih vlasti i kapetana broda, uključujući i lučke pilote, kontraktore, brodske agente i druge osobe.
  • Posjete brodovima treba ograničiti što je više moguće.
  • Smanjite kontakte s osobama s kopna, izbjegavajući kontakt s osobama koje pokazuju simptome gripe ili visoke temperature.
  • Ograničite pristup unutarnjim prostorima plovila osobama koje nisu članovi posade.
  • Ako je moguće, odredite središnju lokaciju / prostoriju s izravnim pristupom izvana i zatvorenim toaletom kako biste primili ovlaštene osobe s kopna, a kako bi se izbjegli nepotrebni fizički kontakt i moguća kontaminacija unutar plovila.
  • Kapetani brodova trebaju poduzeti mjere opreza kako bi umanjili potencijalno širenje virusa među pomorcima ako se pojave simptomi. Osobu treba odmah izolirati na mjesto koje, ako uopće postoji, ima odvojeni sustav ventilacije te se nalazi van zajedničkih prostorija koje pomorci koriste, poput salona, bara, restorana, teretane i slično.
  • Ako se ovlaštene osobe trebaju ukrcati na plovilo, pobrinite se da nose ili, ako je moguće, dostavite im jednokratne maske za lice i rukavice.
  • Izbjegavajte rukovanje.
  • Obrišite područja i predmete koje su posjetitelji dotakli ili su ih mogli dodirnuti dezinfekcijskim maramicama i / ili sprejevima.
  • Pranje ruku je najbolji način da se smanji rizik od prenošenja infekcije s jedne osobe na drugu.

Pravna pitanja

Kad je riječ o pravnim stvarima, savjetnici za osiguranje napominju kako u slučaju kada brod čeka izvan luke zbog kašnjenja isporuke tereta uslijed COVID-19, ključno je da vlasnici brodova uvijek pogledaju detalje svakog ugovora kako bi znali tko će snositi troškove kašnjenja.

Konkretno, kod čarter ugovora glavno je pitanje da li je i tko izdao dokument nazvan Notice of Readiness. Tada brodovlasnik morati razmotriti sve odredbe čarter ugovora. Ako je brod stigao u luku i nije mu dostavljena obavijest o spremnosti, rizik će biti na vlasniku. Ako je plovilo stiglo u luku i Notice of Readiness je primljen, a istovar/utovar tereta kasni, rizik će biti na strani čarter kompanije.

Gledano s pravne strane, najvažnije je pitanje „da li je luka sigurna?“ jer najveći broj, ali ne i svi, čarter ugovori sadrže jamstvo čarter kompanije da će ugovorena luka biti sigurna za brod i posadu, u zakazano vrijeme uplovljavanja. Ako sigurnost neke luke bude dovedena u pitanje nakon što se brod u čarteru ondje već uputio, klauzula omogućava da, zbog sigurnosti broda i članova posade, brodovlasnik odbije uplovljavanje.

Sigurna se luka može definirati kao „ona u koju u relevantnom vremenskom razdoblju, određeni brod može doći do nje, ondje obaviti što treba i isploviti iz luke, a da pri tome ne postoje neke izvanredne pojave zbog kojih bi brod bio izložen opasnosti koja se ne može izbjeći manovrima i stručnim pomorskim vještinama … “

Štoviše, u mogućnosti da posade odbiju ući u pristanište u strahu od virusa, stručnjaci primjećuju da će posade morati djelovati u skladu s uputama vlasnika, jer postoji mogućnost kršenja uvjeta zaposlenja. Ipak, da bismo shvatili postoje li neke posljedice u charteru putovanja / vremena, uvijek treba promotriti kada se odbijanje izvršenja ugovorenog posla i usluge dogodilo.

Prema pravnim stručnjacima, ako teret vezan za Kinu zbog nemogućnosti iskrcaja u odredišnoj luci zbog COVID19 ne može biti iskrcan, to će utjecati na lučke operacije, što će dovesti do poremećaja trgovinskih tokova i rezultirati nakupljanjem i povećanjem zaliha. Očito je da će se u ovom slučaju pojaviti problem s pohranom, ali kako analitičari podržavaju, ne zbog samog virusa i opasnosti od istog, već zbog poremećaja rada luka.

Još jedno pitanje koje je izašlo na svijetlo dana klauzula više sile. Raspravljalo se i o tome da virus može utjecati na izgradnju brodova uzrokujući kašnjenja i brodogradilištima i brodovlasnicima.

Analitičari primjećuju da se viša sila tretira kao “dopušteno kašnjenje”, koje brodogradilištima daje pravo na produljenje vremena isporuke. Sada se raspravlja oko mogućnosti da brodogradilišta izdaju upozorenje na „višu silu“ kako bi se objasnilo bilo kakvo kašnjenje zbog epidemije. Ipak, teret dokaza razloga će biti na brodogradilištu.

Zaključno, brodograditelji imaju poteškoće, jer s jedne strane moraju isporučiti brodske narudžbe u skladu s međunarodnim IMO standardima gradnje brodova, ali moraju smisliti kako to učiniti unatoč problemima uzrokovanih širenjem COVID-19 virusa.

Da podsjetimo, IMO je primijenio međunarodne standarde gradnje brodova temeljene na ciljevima, koji zahtijevaju da svi novoizgrađeni brodovi budu inovativni, ali istovremeno osiguraju da brodovi budu izgrađeni na takav način da, ako se pravilno održavaju, mogu ostati sigurni za cijeli njihov ekonomski život.

Nadzor sustava komunikacije na brodovima krši pravo na privatnost pomoraca

Foto: Ilustracija / Shutterstock / Safety4sea

Uvođenje nove tehnologije koja ima za cilj uštedu ograničenjem pristupa članova posade e pošti i Internetu, ima „zabrinjavajuće implikacije“, tvrde u organizaciji Nautilus International. Sustavi koji to omogućuju, brodskim menadžerima pomažu smanjiti troškove, nadzirući potrošnju i kontrolirajući time korištenje interneta od strane članova posade.

Na taj način operateri i brodovlasnici posve kontroliraju i ograničavaju komunikaciju članova posade.

Debbie Cavaldoro iz međunarodnog sindikata pomoraca Nautilus International napominje kako je ograničavanje i nadziranje komunikacije pomoraca za njihovu organizaciju zabrinjavajuće: „Pomorcima je brod mjesto boravka i njihovo pravo na privatnost bi trebalo biti poštovano. U našoj anketi iz 2017. o dostupnosti i korištenju modernih sredstava komunikacije na moru, pronašli smo i slučajeve kada je osobna e-pošta poslana prvo kapetanima brodova pa tek onda onima kojima je pošta bila namijenjena. Isto tako, mnogi su pomorci istakli kako im je internetska veza dostupna samo u zajedničkim prostorijama, a ne i u njihovim kabinama. Time je pomorcima isto tako onemogućeno da sa svojim obiteljima komuniciraju u privatnosti“.

Cavaldoro je istakla kako brodovlasnici, operateri i poslužitelji telekomunikacijskih veza moraju omogućiti članovima posade internetsku vezu za osobnu uporabu, kao i pravila korištenja u kojima je priznata činjenica da su brodovi mjesta na kojima članovi posade i žive, a ne samo rade.

Zbog nedostupnosti dokumentacije, u luci Chennai gomilaju se kineski kontejneri

Foto: Ilustracija / Pixabay under CC0 Creative Commons license / Worldmaritimenews.com

Zbog činjenice da većina kineskih tvrtki uslijed širenja COVID-19 virusa ne radi, u indijskim lukama se nalaze tisuće kontejnera čija se dokumentacija o sadržaju kontejnera nalazi u zatvorenim kineskim uredima. Bez tih dokumenata, indijski carinici ne mogu izdati BoE odnosno dopustiti uvoz robe u kontejnerima. Ti dokumenti se, prema indijskim zakonima, carini trebaju dostaviti u roku od 24 sata od dolaska broda u luku. Pošiljatelji svu dokumentaciju pripremaju i šalju carini u za to predviđeno vrijeme.

U slučaju da dokumentacija nije poslana, plaća se kazna koja iznosi 70 dolara dnevno po danu za prva tri dana, a nakon toga 140 dolara dnevno.

„Najveći dio dokumentacije kontejnera koji se trenutno nalaze u luci Chennai zaključano je u uredima pošiljatelja u Kini, stoga je Carini ne možemo niti predati“, izjavio je S. Nataraja, predsjednik udruženja carinskih posrednika luke Chennai.

Stoga je S Nataraja zamolio indijskog ministra financija, NIrmala Sitharamana, da donese odluku o izuzeću od plaćanja kazni za nedostavljanje dokumentacije, s popratnim dokazima kojima će se opravdati izuzeće.