Jedna od najotrovnijih životinja na svijetu sve je bliže hrvatskoj strani Jadrana

Foto: Pixabay CC0 Creative Commons licenca

Portugalska galija, odnosno portugalska lađica koja spada u skupinu žarnjaka, ali zapravo nije meduza, jedna je od najotrovnijih životinja na svijetu. Živi na površini mora, doseže veličinu od 28 do 30 centimetara, čovjeku može dodirom nanositi strašnu bol, a može dovesti i do srčanog udara i posljedično smrti

Nedavno je u talijanskim medijima odjeknula vijest da je na obalama regije Puglia, između gradova Pescare i Barija, pronađena portugalska galija, odnosno portugalska lađica koja spada u skupinu žarnjaka, ali zapravo nije meduza. No, zato je jedna od najotrovnijih životinja na svijetu. Živi na površini mora, doseže veličinu od 28 do 30 centimetara, a čovjeku može dodirom nanositi strašnu bol, točnije ubodom izaziva jaku bol, a može dovesti i do srčanog udara i posljedično smrti.

Kako prenose talijanski mediji, opasna portugalska lađica, znanstvenog imena Physalia physalis, je tropska morska vrsta, koja, dakle, može biti i smrtonosna, zbog čega su stručnjaci odmah upozorili ljude da se udalje čim je vide. Problem je što je izuzetno atraktivna te odmah privlači ljude, pogotovo najmlađe kupače. Unatrag nekoliko godina u Italiji je zabilježen i smrtni slučaj žene koja je dirala portugalsku galiju.

Dosad ta je životinja uočena i duž španjolske obale, na poznatoj Costa del Sol, u vodama grada Malage, u Francuskoj, a sada, eto, i na istočnim obalama Italije. Iako je riječ o još uvijek premalo poznatoj vrsti, činjenica je da je unijela određen nemir i među žitelje, turiste, ali i među stručnjake koji ističu da se u zadnjem desetljeću njeno pojavljivanje udeseterostručilo. Pripisuje se to globalnom zatopljenju, pa shodno tome i zagrijavanju mora zbog čega se tropske vrste pomiču prema sjeveru, ali i balastnim vodama koje izbacuju veliki brodovi, a s kojima dolaze i te razne tropske i uglavnom invazivne vrste.

Prije 27 godina osnovan je Odred naoružanih brodova

Foto: Dubrovniknet.hr

Na jučerašnji dan 1991. prvi put je u ratnu misiju isplovio gliser Odreda naoružanih brodova, sv. Vlaho, koji je za tu svrhu prenamijenjen u Atlasovu brodogradilištu u Mokošici.

Prethodno je za ratne potrebe bio preuređen i jedan švicarski gliser zaplijenjen od Carinarnice Dubrovnik. Preko noći u naoružani engleskim strojnicama, minobacačima i minama usmjerenog djelovanja.

U sastavu ONB bile su ukupno 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca.  Zadaća odreda bila je probijanje pomorske blokade i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja, streljiva. Pripadni Odreda prevozili su gliserima ranjenike te branitelje koji su dolazili braniti Dubrovnik.

Tijekom izvršenja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, procjenjuje se da tijekom svog djelovanja od rujna 1991., pa do prosinca 1992 gliseri odreda prešli preko 40 nautičkih milja, prevezi više od 5 tisuća civila, ranjenika i vojnika te prebacili više od 4 tisuće tona raznog tereta.  Najvažnije uporište Odreda bio je otok Jakljan.

Odred naoružanih brodova odlikovana je 2006., Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu. Unatoč zaslugama niti jedan pripadnik Odreda nije dobio ni časnički ni vojno-pomorski čin.

Master, SP Jack-Up Barge


RANK: Master
VESSEL TYPE: SP Jack-Up Barge
SALARY: 750-800$ per day / DOE
EMPLOYMENT: ASAP / Travel as soon as Aramco approval obtains
EXPERIENCE: Previous experience in rank on SP Jack-Up Barge or Lift Boat
REQUIREMENTS: Preferable with previous Aramco approval

Aplicirati možete na način da pošaljete CV na info@azara.hr te u subject email-a napišite MASTER/Jack-Up.

ETO, Chemical/oil products tanker


RANK: ETO
VESSEL TYPE: Chemical/oil products tanker
SALARY: 6,010 $
TOUR OF DUTY: 3 months on / 3 months off
EMPLOYMENT: ASAP
REQUIREMENTS: Previous experience in rank

Aplicirati možete na način da pošaljete CV na info@azara.hr te u subject email-a napišite ETO – tanker fleet.

Institut Plavi svijet na Mediteranskom danu obale predstavlja svoje aktivnosti

Foto: Blue World Institute / Facebook

Jeste li znali da je u Hrvatskoj zabranjeno plivati s dupinima i hraniti ih? Osim toga, ne smije im se prilaziti sa stražnje strane, kao ni doći na udaljenost manju od pedeset metara. Pravila ponašanja prilikom promatranja dupina objavljena su na dvojezičnom letku u izdanju Instituta Plavi svijet – udruge čiji aktivisti provode istraživanje populacije dobrih dupina u Sredozemlju. Radi se o najdužem kontinuiranom znanstvenom istraživanju koje traje od 1987. godine i postalo je primjer dobre prakse u svijetu. Uz bazu na Lošinju, koja je aktivna tijekom čitave godine, djeluje i istraživački centar u Visu, koji je ove godine nešto produžio sezonu. Višku bazu za istraživanje dupina vodi mlada biologinja Maša Frleta Valić. Ona u Strossmayerovu perivoju (Đardin) u sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale predstavlja rad Instituta Plavi svijet te otkrila kako izgleda jedan dan na terenu.

– Isplovljavamo ovisno o vremenskim prilikama. Izlaskom na pučinu tražimo dupine, a kad ih ugledamo, pokušamo ih fotografirati. Najvažnije su nam leđne peraje s lijeve i desne strane, jer se dupini tako međusobno razlikuju – opisala je Maša Frleta Valić.

Na pitanje prilaze li im te divne životinje, odgovara kako to ovisi o njihovu raspoloženju i okolnostima. U skupini ih u prosjeku pliva šest-sedam, a svi koji se bave proučavanjem dupina, morali bi znati da posebno treba biti oprezan s mladuncima, kao i paziti da ih se ne uznemiri. Posjetiteljima Mediteranskog dana obale prikazan je desetominutni film o tim prekrasnim životinjama, a predstavljen je i projekt usvajanja dupina.

Kako nam je kazala voditeljica centra za istraživanje dupina na Visu, trenutno se može usvojiti četiri dupina: Duju, Elmara, Elsu i Nolu. Postoji nekoliko paketa, a svi zainteresirani mogu se upoznati s detaljima te plemenite akcije danas u Đardinu od 16 sati te u utorak od 14 sati na štandu udruge. Za one koji ne stignu, više informacija o ovoj akciji potražite na internetskim stranicama Instituta Plavi svijet www.plavi-svijet.org .

U rad Instituta Plavi svijet mogu se uključiti i volonteri, kojima se pruža jedinstvena prilika: neovisno o svom zanimanju i struci, mogu na nekoliko dana postati istraživači i promatrati dupine!