Lenac s rekordnom dobiti u zadnjih pet godina, ali bez dividende

Foto: Wikimedia Roberta F. CC BY-SA 3.0

Redovna Glavna skupština dioničara Brodogradilišta Viktor Lenac za prošlogodišnje poslovanje zakazana je za 20. kolovoza, kad će prema predloženom dnevnom redu dioničari odlučivati i o prijedlogu odluke o upotrebi pozamašnog iznosa lanjske neto dobiti, piše Poslovni dnevnik.

Naime, utvrđeni pozitivni rezultat poslovanja u 2017.Lenca iznosi 37 mil. kuna, što se i navodi u sklopu prijedloga odluke za njegovu upotrebu u pozivu za skupštinu Lenca koji je objavljen danas preko Zagrebačke burze, pa time ovaj škver ostvaruje rekordnu razinu neto dobiti u razdoblju od npr. zadnjih 5 godina poslovanja.

No, kako Uprava sad predlaže da se cjelokupni iznos neto dobiti ostvarene u prošloj godini rasporedi u zadržanu dobit, kao najizglednije proizlazi da će doći do raskida s dvogodišnjom praksom isplata dividende dioničarima: naime, za 2016. po odluci skupštine dioničarima je isplaćen iznos od 1,45 mil. kuna, što daje 0,09 kn dividende po dionici, dok je iz dobiti ostvarene poslovanjem u 2015. koja je iznosila 25,92 mil. kn, za dividendu dioničarima raspoređeno čak 11,99 milijuna kuna, ili 0,75 kn po dionici.

U godinama koje su, pak, tome prethodile, odnosno za poslovanje Lenca u 2013. i u 2014., po odlukama skupština dioničara nije se isplaćivala dividenda, a razlog tome po svemu sudeći vezan je uz činjenicu da je tadašnje pozitivno poslovanje rezultiralo sa skromnim razinama dobiti poslije oporezivanja, što je u 2013. iznosilo oko 420 tisuća kuna te i u 2014. slično, tj. oko 479 tisuća kuna.

Dokapitalizirana Luka Zadar, četvorica Kineza ulaze u NO

Foto: Pomorac.net

Tvrtka Luka Zadar oglasila je Glavnu skupštinu 30. kolovoza na kojoj će se potvrditi dokapitalizacija te tvrtke te u skladu s novom vlasničkom strukturom i sastav Nadzornog odbora u koji ulaze i četvorica Kineza.

Dokapitalizacija je provedena nakon odluke prošlogodišnje skupštine te je SKDD 10. srpnja u svom informacijskom sustavu proveo upis povećanja temeljnog kapitala. Temeljni kapital je povećan s 21.2 milijuna za 44.4 milijuna kuna, na iznos od 65 711 800 kuna. Tako je Luxury Real Estate postao vlasnikom 75,02 posto udjela u Luci Zadar.

U novi Nadzorni odbor ulaze Kinezi i to Wai Leung Wong, Yuehua Qi, Jinagxiong Hu i Yongdong Wu.

U samom oglasu za skupštinu navedeno je kako „zbog uklanjanja bilo kakvih sumnji u vezi opstojnosti odluka s Izvanredne skupštine od prije godinu dana, na redovnoj skupštini potvrđuju odluke o dokapitalizaciji. Na najavljenoj skupštini opoziva se o odluka izbora člana i predsjednik NO Zvonimira Zlopaše. On je bio predložen na izvanrednoj skupštini kao vlasnik zagrebačke tvrtke Luxury Real Estate.

U Nadzorni odbor ulazi Mario Rendulić iz Zagreba koji postaje predsjednik NO-a na mandat od četiri godine. Rendulić je predsjednik Kinesko-jugoistočno europske poslovne asocijacije (CSEBA) i zaslužan je za prve kineske investicije u Hrvatskoj – u Krapinskim Toplicama, te sada u Zadru.

– Svježi kapital bit će iskorišten za modernizaciju luke – kupit će se nove dizalice, viljuškari, a uslijedit će i unapređenje skladišnih prostora, izjavio je Rendulić za SEEbiz.

Nakon toga, u najskorije vrijeme, očekuje se daljnji ciklus ulaganja u kontejnerski terminal u što će se investirati više od 215 milijuna kuna, dodaje Rendulić.

Luka Zadar u 2017. godini je ostvarila dobit od 304 tisuće kuna. Ona će se zajedno sa zadržanom dobitima od prošlih godina podijeliti kao dividenda u ukupnom iznosu od 1 062 460 kuna. Dioničari će po dionici dobiti 10 kuna.
Prema tvrdnjama, ova luka u Jadranu skratila bi put za prijevoz kineske robe za osam do 10 dana, a Gaženica se nalazi na izvrsnom strateškom položaju.

Strateški, očekuje se da će se na Luku Zadar u idućim godinama prebaciti dio prometa i tereta kineskih partnerskih kompanija koji je sada u Luci Koper te bi kineska roba preko Zadra brže stizala do europskih odredišta. Kineski partneri prepoznali su Luku Zadar kao dio važnog kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, pa je i ulazak kineskog kapitala u vlasničku strukturu zadarske luke itekako logičan potez.

Svaki tunolovac, o svom trošku, mora imati međunarodnog promatrača!

Foto: ilustracija / Pixabay

Odličan rezultat nakon dvije godine, u kojima bračka “Sardina” nije uspjela uhvatiti kvotu zbog lošeg vremena (zbog toga je pokrenuta inicijativa da sezona traje 51 dan), zahvaljuje se uranjenom ljetu. Tuna se, naime, lovi po suncu i bonaci, kada se sita digne na površinu i odmara. Često i u hladovini velikih brodova. Većina tune u Jadranu uhvati se kod otoka Jabuke.

Ovog lipnja lovilo se lako, a riba je bila kvalitetnija nego prošlih godina. Ciljaju se primjerci od 9 do 11 kilograma jer imaju najbolji prirast u godinu i pol dana uzgoja. Veći od 500 posto. Lani je prosjek bio devet, a ove godine oko 11 kilograma.

Najznačajnija za gospodarstvo

Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo, štoviše jedan je od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna na svijetu. Inače, za ovaj biznis karakteristične su snažne promjene na tržištu, što ovisi o cijeni (i snazi jena) na japanskim burzama. Sada je razdoblje povećanih kvota i velike konkurencije, što utječe na pad cijena.

Vrijednost izvoza bit će oko 38 milijuna eura, a prema podacima Ministarstva poljoprivrede, najveći izvoz ostvaren je 2011., oko 54 milijuna eura, iako su kvote izlova bile manje. Plivarice su najtradicionalniji način lova na tunu i kod nas imaju stogodišnju tradiciju, koju je započela ribarica “Napredak” napravljena u Bolu na Braču. Uzgoj tune u Hrvatskoj predstavlja vrlo važnu djelatnost, a njezina proizvodnja ograničena je odredbama Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna ICCAT.

Propisano je da ulovljena tuna mora težiti osam kilograma ili biti duga 75 centimetara. To je minimum (tuna za konzumaciju ne smije biti ulovne veličine manje od 30 kilograma). Nema opasnosti od izlova nedorasle tune. Manje primjerke ronioci puštaju jer takva riba je problem – evidentirana je, a od nje se uzgojem u godinu i pol dana ne može dobiti željena težina. Gubi se kvota, a tunolovac je u prekršaju. Jaka kontrola ulova ključni je dio ovog biznisa. – Svaki brod o svom trošku mora imati međunarodnog promatrača, uglavnom biologa. Tendencija je sprječavanje prelova i ilegalnog ribolova. Nama su, otkad smo u EU-u, inspekcije toliko jake da nam u principu promatrači ne trebaju, ali ih zadržavamo radi drugih zemalja – objašnjava Kristijan Zanki, direktor ribolova “Sardine” i predsjednik grupacije tunouzgajivača pri Klasteru marikulture.

Najčešće nas kontroliraju Španjolci, ali i Talijani, Francuzi… Dobro su plaćeni, 300 eura dnevno, i revno obavljaju posao. Uz promatrače tu su i ribarski inspektori. Riječ je o superkontroli kojoj ne može ništa promaći. – Promatrač na moru broji koliko je ribe uhvaćeno jer se zna dogoditi da ima viška. Kontrolno snimanje radi se sa specijalnim kamerama koje precizno odrede dužinu ribe, a onda se posebnim programom izračuna njezina masa. Ove godine, recimo, zaključili su da ima 20 tona ribe više i onda je tih 20 tona pušteno u more – kaže Kristijan Zanki.

Plivaricama nije dopušteno imati tunu na brodu, pogotovo ne mrtvu. Time se riskiraju kazne i do 200.000 kuna. Tuna se ne smije vaditi na brod, nego tegliti. Uz dozvolu se izloviti mogu jedino žive tune.

Bez papira nema prodaje

Tunolov se vrši ulovnim brodovima, koji lociraju tunu (korištenje aviona i helikoptera je zabranjeno) i okruže je mrežom. Formira se bazen između dva pomoćna čamca. Nakon toga dolazi tegljač s kavezom. Kavez se spaja s mrežom i otvaraju se “vrata” kroz koja tuna prolazi u kavez. To prebacivanje se snima i promatrač s domaćim predstavnikom broji komade i potpisuju prvi zapisnik. S tri-četiri ulova napuni se kavez s nekih 4000 komada i onda dolazi novi remorker s novim kavezom, ostavlja prazni, uzima puni i tegli ga na farmu, gdje se obavlja prebačaj koji se opet snima podvodnom kamerom.

Nakon prebačaja pregledavaju se snimke da bi se utvrdio broj uhvaćenih tuna. Bilježi se mortalitet, uzimaju biometrijski podaci poput mase, duljine jedinke, spola i slično. Svi dokumenti i snimke dostavljaju se Upravi ribarstva i ICCAT-u. Ulovljene tune prati dokumentacija kamo god se kreću, s opisom gdje su ulovljene, kada, kojim brodom… Svaki brod u ribolovu mora biti upisan u ICCAT-ov registar plovila.

– Sve je regulirano, kontrola je potpuna i nema varanja. Praktički, ribu bez papira ne možete prodati – ističe Zanki. Ulovne kvote se propisuju na godišnjoj razini državi članici, a ne za pojedina mora. To znači da Hrvatska može svoju kvotu loviti u Jadranskom moru i bilo gdje u Sredozemlju ili istočnom dijelu Atlantika. Mogu li stranci loviti kod nas?
– Ne, budući da smo se 2006. izborili za derogaciju, izuzeće, da se u Jadranskom moru može loviti riba manja od 30 kilograma, ali isključivo radi uzgoja. Zato je mi uzgajamo godinu i pol dana, a ostale zemlje drže tunu nekoliko mjeseci i onda daju u prodaju. Oni tove, a mi uzgajamo – pojašnjava Zanki.

Ekologija nije problem

U detaljno uređenom poslu više nije problem ni ekologija. Sad je hrana toliko skupa (tuna pojede 13 do 18 kilograma sitne ribe za kilogram prirasta) da se ne baca više od potrebnog. Od otpada se radi riblje brašno. Pazi se na sve, monitorinzi su stalni, odlično se surađuje s Institutom za oceanografiju i ribarstvo. Farme su udaljene 300 metara od obale, kavezi su na 80-90 metara dubine. Uzgajališta su postala i staništa oborite ribe, poput komarče i ušate. Problem su jedino galebovi.

Uzgoj tune uzdigao je hrvatsko ribarstvo koje je tijekom Domovinskog rata bilo u krizi i omogućio da Hrvatska ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu morskih organizama. I ove godine u Japan će otići više od 3000 tona ove cijenjena ribe. Nama će ostati one na kovanicama.

Tajanstveni putovi kitopsina

Foto: Pixabay CC0 Creative Commons licenca

Ronioci koji su se susreli s kitopsinama vjerojatno su to doživjeli na nekoj lokaciji poznatoj upravo po kitopsinama.

No, zašto se oni okupljaju baš na tim mjestima ostaje zagonetka za mnoge morske biologe. Novo britansko istraživanje ponudilo je uvjerljivo rješenje zagonetke pomoću kojega će se, nadamo se, pomoći spriječiti katastrofalni padovi populacija vrste koja je već u posljednjih 75 godina smanjena za 63%.

Kitopsine samostalno putuju po cijelom svijetu, a nedavno je praćenjem utvrđena udaljenost od rekordnih 19312 kilometra koju je jedinka prevalila plivajući Pacifikom od Paname do Filipina. No, okupljanja kitopsina u grupama od 10 do 500 jedinki događa se samo na 20 mjesta u svijetu i to u blizini Australije, Belizea, Maldiva i Meksika. Ta su okupljanja vrlo rijetko poveziva sa specifičnim pogodnostima hranjenja koje pružaju plitke vode. Sada se vjeruje kako odgovor leži u fizičkim značajkama tih okupljališta. Znanstvenici na čelu s Joshuom Coppingom sa Sveučilišta Salford i Bryceom Stewartom sa Sveučilišta u Yorku surađivali su s programom za istraživanje kitopsina u moru Maldiva kako bi proveli globalnu studiju koja traži zajednički nazivnik mjesta okupljanja. Sva su se pokazala plitkim vodenim mjestima koja brzo vode preko strmih padina na prostore između 200 i 1000 metara dubine. Zaključeno je da su tri glavna razloga zbog kojih kitopsine biraju ove prostore: koriste duboku vodu za hranjenje zooplanktonom i lignjama, strme padine djeluju da bi hranjive tvari iz dubine mogle donijeti prema površini i tako privlačiti plankton te u plićaku, ne samo da mogu konzumirati koralje i riblja mrijestilišta, već se mogu i zagrijati nakon dubokog ronjenja u hladnim vodama temperatura oko četiri stupnja Celzija.

Iako je eko-turizam učinio da se kitopsine prepoznaju kao imetak koji treba očuvati, on također predstavlja opasnosti za njih zbog mnoštva ronilaca i turističkih brodova koje ih uznemiravaju na njihovim okupljalištima. Znanstvenici predlažu da se sva mjesta u blizini okupljališta kitopsina, ako već nisu, strogo zaštite te da se susreti i interakcije s kitopsinama brižno nadgledaju i kontroliraju pomoću striktnih pravila. No, ostalo nam je za otkriti još mnogo stvari o ovim nježnim divovima, poput toga zašto najveće ribe na svijetu od jednog do drugog okupljališta putuju pojedinačno, zašto se u priobalnim područjima okupljaju uglavnom samo mladi mužjaci (četiri do pet metara dugački) te možda i ono najzagonetnije – gdje se kitopsine pare? Čak 90% kitopsina koje prolaze pored Galapagosa čine gravidne ženke, no još nitko nije uspio promatrati kako se kitopsine pare i kote. Ostaje nam samo čekati nova istraživanja i odgovore.

Tivat dobio novu luku nautičkog turizma – Luštica Bay

Foto: Boka News

Vlada Crne Gore na sjednici u četvrtak usvojila je izmjene dviju postojećih odluka o određivanju luka u Crnoj Gori prema namjeni, odnosno određivanju luka prema vrsti pomorskog prometa, čime je formalizirano postojanje još jedne nove luke na Crnogorskom primorju. Riječ je o luci nautičkog turizma Luštica Bay u sklopu istoimenog novog turističkog naselja koji na obalama zaljeva Trašte u općini Tivat, gradi kompanija Luštica Development.

Ta tvrtka je za ovo ljeto završila prvu od dvije planirane nove marine u tom kompleksu. Od planirana ukupno 176 vezova za jahte dužine od 8 do 35 metara, za ovo ljeto u funkciju će u novoj marini biti stavljena 52 veza na plutajućim gatovima ispred novoizgrađenog hotela „The Chedi Luštica Bay“.

Iako je planiranio da luka nautičkog turizma Luštica Bay u dogedno vrijeme dobije i vlastiti objekt graničnog prelaza i time postane međunarodna luka, ona će za ovo ljeto shodno odluci Vlade, funkcionirati kao luka za unutrašnji pomorski promet. To znači da će jahte koje u nju ove sezone budu dolazile iz inozemstva, prethodno graničnu i carinsku proceduru morati završiti u nekoj od obližnjih luka otvorenih za međunarodni promet – prvenstveno Zelenici.

Nova marina na Luštici već je dobila i neophodnu službenu pomorsku signalizaciju po IALA sustavu, pa su na vrhovima oba njena lukobrana, pod nadzorm uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, postavljena dva nova obalna pomorska svjetla. Sektor za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore obavio je detaljan batimetrijski premjer akvatorija nove marine i izradio njenu kartu-plan.