ITF: Posada „Qaaswe“ vraćena kući nakon jedanaest mjeseci

Foto: Splash247

Preostali članovi posade napuštenog tankera „Qaaswa“ konačno su se vratili kući krajem travnja nakon što su gotovo godinu dana proveli u Tunisu.

Prema Međunarodnoj federaciji transportnih radnika (ITF), pomorce i njihov brod vlasnik Alco Shipping Servicea napustio je u svibnju 2017. na SFAX sidrištu kod Tunisa.

Na tankeru „Qaaswa“ pod zastavom UAE bilo je ukupno 18 članova posade, uključujući dva Indijca, tri pomorca iz Bangladeša, 13 Egipćana od kojih je jedan zapovjednik broda.

U početku je plaće dobilo samo osam pomoraca, uključujući sedam Egipćana i jednog člana posade iz Bangladeša te su se iskrcali s broda 9. ožujka 2018. godine.

Međutim, vlasnik je ponovno propustio ispuniti dogovoreni plan i ostatak posade nije dobio svoje plaće, izvijestio je Mohamed Arrachedi, koordinator ITF za Arabiju.

Zbog toga je ITF zatražio od P&I kluba da pomorcima isplati plaću i repatrira ih u skladu s klauzulom o napuštanju na P&I certifikatu. Pomorci, kojima plaće nisu isplaćene pet mjeseci, napustili su brod 27. travnja.

“Zbog toga što vlasnik nije prihvatio svoju odgovornost ponovno su na udaru bili pomorci. Ovo je treći put da smo pomogli i vratili posadu s ovog broda i zanima nas kada će se vlasnik broda konačno početi ponašati u skladu s pravilima?”, rekao je Arrahedi.

Pomorcima je isplaćeno više od 100.000, dodao je za kraj ITF.

RI

Došli hidroavionom u spomen na nekadašnju redovnu liniju

Foto: Bojan Purić

U subotu je u luci u Malom Lošinju priređen doček hidroaviona iz Trsta, čime su evocirane uspomene na nekadašnju redovnu liniju koja je povezivala ova dva grada u doba talijanske uprave, od 1926. godine do zahuktavanja II. svjetskog rata.

Liniju Trst – Zadar s usputnom stanicom u Malom Lošinju 1926. godine pokrenula je tvrtka “Societa’ Italiana Servizi Aerei”, kraće SISA, s tim da je 1928. u red letenja dodana i Venecija. Tvrtku SISA pokrenula je tršćanska obitelj Cosulich, lošinjskih korijena, a 1934. je prestala s radom, te je uključena u poduzeće “Societa’ Aerea Mediterranea”, potom preustrojeno u državnu tvrtku “Ala Littoria”.

Skupina Tršćana lošinjskih korijena posljednjih godina priređuje prisjećanja na ova vremena, pa su tako već bili organizirani promotivni letovi iz Trsta za Torino, te za Zadar, a danas je na red došao i Mali Lošinj.

Kako je prije nekoliko dana došlo do kvara predviđenog hidroaviona, koji se inače koristi na jezeru Como, pronađeno je zamjensko rješenje, no sve je to uzrokovalo kašnjenje programa. Tako je hidroavion u subotu sletio u lošinjsku luku s gotovo sat vremena zakašnjenja, s tim da je dvoje putnika prekrcano u gumenjak odmah na moru, bez plovidbe prema pontonu Lučke uprave, kako bi se uštedjelo na vremenu. Odmah potom hidroavion je uzletio na novu turu prema Trstu i natrag (let u jednom smjeru traje oko sat vremena), ovaj put se privezavši uz ponton. U prvoj turi doputovali su predsjednica Lošinjske zajednice u Trstu Licia Giadrossi i umirovljeni pilot Egidio Braicovich, predsjednik strukovne udruge “MareCielo Gianni Widmer” iz Trsta. U drugoj su turi doletjeli publicistica Rita Cramer Giovannini i Edi Kraus iz turističke agencije “Aurora Viaggi”, koji je zbog tijesnih poslovnih veza s Lošinjem 2008. proglašen počasnim građaninom Malog Lošinja.

Posjetitelje su dočekali gradonačelnica Ana Kučić, direktor Turističke zajednice Dalibor Cvitković, predsjednica ovdašnje Zajednice Talijana Anna Maria Saganić i špalir mažoretkinja, a predvečer je u sjedištu Zajednice Talijana na Škveriću otvorena izložba fotografija o nekadašnjoj hidroavionskoj liniji i uopće Lošinju u to doba.

Sudionici događaja izrazili su nadu da će stara zračna linija biti obnovljena, no konkretnih naznaka za to još nema. Prije dvije godine, nakratko je Mali Lošinj bio povezan hidroavionima tvrtke “European Coastal Airlines”, no ti su letovi u međuvremenu obustavljeni.

Zbog spore županijske administracije nautičari ostali bez sidrišta

Foto: ilustracija Pomorac.net

Iako je sezona nautičkog turizma već odavno počela, još uvijek nisu stavljena u funkciju sidrišta po zadarskim otocima koje Zadarska županija daje u koncesiju za gospodarsko korištenje.

Naime, koncesije za ranije koncesionirana sidrišta istekla su prošle godine, ali je lani donesen i novi Zakon o koncesijama. Usklađivanje županijskih akata s novim Zakonom, osnivanje Stručnog povjerenstva za koncesije, pripremanje javnog prikupljanja ponuda, zatim odabiri koncesionara, koje je u travnju potvrdila Županijska skupština, te žalbeni rok, koji je istekao krajem travnja – sve je to dovelo do toga da se u nautičarsku sezonu ušlo bez plutača na uobičajenim koncesijskim poljima.

Od Molata do Silbe, Oliba…

U praksi to znači da nautičari izbjegavaju otočna mjesta i uvale u kojima ne mogu uz bovu privezati plovilo, put nastavljaju dalje, da bi na kraju noć dočekali ili privezani negdje “uz kraj” ili na vlastitom sidru.

Primjerice, cijeli nautičarski plovidbeni put u sjevernom dijelu zadarskog arhipelaga, od otoka Molata do Premude, Silbe i Oliba, trenutno je u najvećem dijelu bez uobičajenih sidrišta s bovama, a slično je i na otoku Ižu i Ravi.

Objašnjenje ovogodišnjeg kašnjenja poslao nam je pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Krešimir Laštro. On je objasnio da su javni pozivi za javno prikupljanje ponuda za davanje koncesija na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje u veljači raspisani za 10 sidrišta, a to su luke: Krijal, otok Premuda, Brgulje, otok Molat, Vodenjak, polje A i B, otok Iž, Knež, otok Iž, Sv. Ante, otok Silba, Južni porat, otok Silba, Sv. Nikola, polje 1 i 2, otok Olib, Lokvina, otok Rava i Slatinica, polje 1 i 2, otok Olib i Mljake, polje A i B, otok Ist.

Redom, riječ je uvalama otoka koji su u sastavu Grada Zadra.

Nakon što su prikupljene ponude – a za većinu uvala stigle su po dvije ponude, u pravilu jedna od prijašnjih koncesionara te još jedna nova – Županijska je skupština u travnju donijela odluke o odabiru koncesionara, a za četiri slučaja podnesene su žalbe, i to za sidrište u Brguljama, Uvali sv. Ante na Silbi, te obje uvale s ukupno četiri polja na Olibu. Žalbe prikuplja Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet, ali o njima će odlučivati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Međutim, kako nas je izvijestio pročelnik Laštro, u svim postupcima u tijeku je zaključivanje ugovora o koncesiji, pa i u onima na koje je podnesena žalba, osim u slučaju sidrišta Knež, gdje je podnesena samo jedna ponuda, ali je bila nepotpuna pa će se postupak ponoviti.

Ni jedna umjesto 70 bova

Danko Kačanić, upravitelj PZ Brgumul, koja je do lani imala koncesiju na sidrište u Brguljskoj uvali, a sada je ponovno izabrana kao novi koncesionar na 10 godina, kaže da je ovo otezanje s koncesioniranjem izazvalo uzbunu u ovom malom mjestu jer bez sidrišta tu nema ni nautičkog turizma, koji je i glavni prihod zadruge, ali i ovdašnjih rijetkih ugostitelja i trgovaca. Posebno zbog toga što je postojao strah da zbog uložene žalbe drugog ponuditelja, dviju tvrtki iz Opatije i Bakra, cijeli postupak potraje znatno duže, te da cijelo ljeto u Brguljama ne bude plutača za vezivanje nautičara.

– Umjesto da se s natječajem krenulo godinu dana ranije, sada se kasnilo jednu godinu, a nautičarska sezona prolazi – kaže Kačanić.

U vrijeme nastajanja ovog teksta, početkom ovoga tjedna, Brgulje je obišla i patrola Pomorske policije i upozorila Kačanića da PZ Brgumul izvadi iz mora 20-ak plutača koje su ostale od prošlog ljeta do potpisivanja novog ugovora. Tako, umjesto da se u toj uvali postavi svih 70 predviđenih bova, u njoj sada nema ni jedne.

Planirano 56 luka posebne namjene
Ukupno je Prostornim planom Zadarske županije planirano 56 luka posebne namjene – sidrišta. Zadarska je županija kao davatelj koncesije za korištenje sidrišta dala ukupno 23 trenutno važeće koncesije na pomorskom dobru, od kojih se većina nalazi na otocima. Uz navedenih 10 sidrišta, u tijeku je postupak za još četiri, dok je za još 14 sidrišta postupak u pripremi.

Novi će ugovori biti na 10 godina
Nadamo se da će priča o koncesioniranim sidrištima uskoro biti okončana s potpisivanjem novih ugovora, a dobra je vijest da će ti novi ugovori od ove godine biti zaključeni na 10 godina, a ne kao do sada na pet, pa će se i ova nespremnost za nautičarsku sezonu (valjda) rjeđe ponavljati.

„Maersk Honam“ u očekivanju veza i operacija pražnjenja

Foto: Indijska Obalna straža

Žarišta na ultra velikom kontejnerskom brodu „Maersk Honam“ kompanije Maersk Line gotovo su se ugasile, navodi se u najnovijem ažuriranju tvrtke Mediterranean Shipping Company (MSC).

Trebalo je gotovo tri tjedna da se saniraju žarišta otkad je kontejneraš stigao na sidrište izvan luke Jebel Ali (UAE), a nekoliko ih je ostalo na brodu.

“Očekuje se da će se brod vezati 22. svibnja kada će početi operacije, a ako će sve ići prema planu, procjenjuje se da će operacije trajati 4 do 7 dana”, stoji u priopćenju.

Očekuje se da će operacije vezivanja i pražnjenja kontejnerskog broda rezultirati visokim izvanrednim troškovima, potvrdio je Maersk Line.

Tvrtka je proglasila General Average, prema kojem sve strane s financijskim interesom na putovanju proporcionalno dijele gubitke nastale uslijed incidenta.

Nakon završetka operacija pražnjenja spremnici koji su identificirani kao potencijalno oštećeni, bit će podvrgnuti inspekciji u luci Jebel Ali i relevantni kupci će biti pozvani da prisustvuju zajedničkoj inspekciji.

Kontejneri koji su identificirani kao sigurni bit će ukrcani prvom prilikom kako bi stigli na konačno odredište. U slučaju oštećenja koja se identificiraju nakon isporuke mogu se organizirati zajedničke inspekcije, dodaje MSC.

„Maersk Honam“ je pogodio ozbiljan požar 6. ožujka, dok je plovio oko 900 nautičkih milja jugoistočno od Salalaha u Omanu. Vatra je onijela živote ukupno pet članova posade.

RI

J. Lauritzen unajmio dodatne brodove za rasuti teret

Foto: J. Lauritzen

Danska brodarska tvrtka J. Lauritzen unajmila je dodatne brodove za rasute terete jer očekuje poboljšanja na tržištu do kraja godine.

“Tijekom prvog tromjesečja 2018. godine dodatni bulkeri su uzeti u vremenski najam budući da vjerujemo da će doći do daljnjeg oporavka tržišta rasutih tereta”, izjavio je Mads P. Zacho, predsjednik Uprave Lauritzen.

Tvrtka je preuzela ukupno šest Handysize brodova s mogućnošću produljenja i kupnje, navodi J. Lauritzen u svom kvartalnom priopćenju.

Godine 2017., sedam Handysize bulkera uzeto je u srednjoročni najam do dvije godine uz mogućnost daljnjeg produljenja.

Tvrtka je također rekla da su u prvom tromjesečju 2018. dva tankera za prijevoz plina promijenila zastavu na danski međunarodni registar brodova (DIS) i tako postao prvi tanker te vrste u vlasništvu J. Lauritzena pod danskom zastavom od 2003. godine.

Tijekom prvog kvartala ove godine, J. Lauritzen je zabilježio negativan EBITDA od 6,2 milijuna, naspram negativne EBITDA od 7,4 milijuna dolara u istom razdoblju 2017. godine.

“Nakon tipičnog sezonskog slabljenja na početku godine, tržišta suhih tereta oporavila su se na kraju prvog tromjesečja. Tržište malih tankera za prijevoz plina uživalo je uobičajenu sezonsku potporu, osobito u segmentima najmanje veličine”, rekla je tvrtka.

“Lauritzen Bulkers dobro je pozicioniran za očekivana poboljšanja tržišta suhog tereta tijekom godine. Međutim, flota bulkera u našem vlasništvu i dugoročnom najmu iz prethodnih godina ne očekuje neke rekorde do 2019. godine”, dodao je J. Lauritzen.

U prvom je tromjesečju prosječni broj kontroliranih bulkera bio je 83, u usporedbi s 82 u četvrtom tromjesečju 2017., dok je prosječan broj tankera za prijevoz plina dostigao 32, u usporedbi s 32 u četvrtom tromjesečju 2017. godine.

RI