Veliki izazov za pomorce ili veliko DA

Foto: ilustracija / Pixabay CC0 Creative Commons licenca

Odavno smo, mi pomorci, zaslužili više pažnje i bilo bi dobro da pokažite malo dobre volje i truda i pomognete nama koji debelo već godinama punimo državni proračun. Sve smo napravili sami – od obrazovanja do pronalaženja posla – a kad smo dobili posao u velikoj svjetskoj konkurenciji Vi sebi dajte za pravo da prvi sjednete za stol na ručak, a ne da nama, uz dužno poštovanje, date tu prednost. Zaboravili ste na činjenicu da smo veliki ambasadori naše lijepe zemlje bilo gdje u svijetu.

Dobro ste upoznati s činjenicom da pomorci spadaju u izuzetnu kategoriju ljudi jer upravo oni provode najveći dio svog života na moru. Većina pomoraca živi i radi u uvjetima koji štetno djeluju na njihovo zdravlje. Spomenimo samo buku, vibracije te promjene vremena i klimatskih zona, a gdje je izoliranost od obitelji i stres koji im pravi ugodno društvo? Nitko si od vas ne postavlja to pitanje. I na kraju je tu šlag na torti, nejestivoj torti. To je onaj mecenski odnos države prema pomorcima. Jednostavno ne govorimo istim jezikom.

S obzirom da naši ljudi od mora popunjavnju proračun vlastitim porezima Republike Hrvatske s otprilike 100 milijuna kuna godišnje i ako tome pridodamo sumu eura koji pomorci donesu u našu lijepu domovinu, radi se tu o vrlo zanimljivoj svoti koja doseže oko 220 milijuna eura.

Tu se postavlja logično pitanje da li mi, pomorci, imamo pravo sudjelovati sa svojim prijedlozima u vezi novog pomorskog zakonika i imamo li pravo na zaštitu, a ujedno i naše obitelji? Svi pričamo samo o pomorcima, a zaboravaljamo njihove obitelji koje nose teži dio tereta. Objavljujemo tekstove, pišemo Ministarstvu i kucamo na vrata, ali nitko ne otvara. Možda nema nikog kod kuće?! Svaki naš tekst do sada bio je pucanj u prazno. Kažete da živimo u demokratskoj državi, gdje svaki građanin ima pravo glasa (i to ne samo na izborima). Pomorce ne zanima da li je na vlasti HDZ ili SDP ili neka druga stranka, pomorce zanima i oni zahtijevaju njihova prava sada i u budućim vremenima. Nemamo mnogo vremena ako nešto ne napravimo sada. Što ćemo jednog dana govoriti našim nasljednicima? Moramo se boriti i tražiti pravdu za boljitak svakog pomoraca i svakog člana njegove obitelji. Zašto naglašavam riječ obitelj? Upravo zato jer što smo mi bez obitelji koja nam je glavni oslonac kad nam je potrebna topla riječ, osmijeh… Poznato je da jedna lijepa riječ i osmijeh otvaraju sva vrata, a kad ih otvorimo ulazimo u raj. Upravo to nam daje snage da izdržimo sve uz poznati slogan – Lako je njemu on je pomorac.

Vjerujem da je došlo vrijeme za pravdu hrvatskih pomoraca, a to znači sljedeće:

1. DA pomorci imaju pravo izbora tko će biti predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske.
Glasovanje On-line!

2. DA se ukinu sve Udruge kapetana i časnika te da se osnuje jedna udruga koja će biti locirana u gradu po želji pomoraca. Mala smo zemlja za toliki broj udruga koje se sufininciraju iz Državne blagajne, a kasu debelo pune naši pomorci.
Glasovanje za lokaciju: On-line!

3. DA pomorci imaju pravo glasovati tko će biti glavni predstavnik Udruge.
Glasovanje On-line!

4. DA pomorci imaju pravo glasovati na izborima za vrijeme boravka na brodu. Živimo u eri internet i mislim da nije problem napraviti web site.

5. DA pomorci, kad su kod kuće, imaju pravo na Dopunsko osiguranje te da plaćaju zdravstveno osiguranje samo kad su kod kuće a ne kao dosad kad su na brodu.

6. DA ako se ukinu 183 dana od neplaćanja poreza, pomorci imaju pravo preko svog predstavnika predložiti kako dalje.
Prijedlozi on-line!

7. DA Vlada zagarantira pomorcima koji odu u zasluženu mirovinu (puni radni staž) minimalnu mirovinu koja ne smije biti manja od cca 5.000 kuna (bez obzira na zvanje). Naši pomorci imaju najmanje mirovine od svih pomoraca iz pomorskih zemalja EU. Mnogo smo uložili, a zauzvrat ne dobivamo ništa. Kako mislite da mirovina pomorca, koji je nedavno otišao u zasluženu starosnu mirovinu s punim radnim stažem, može iznositi 3.250 kuna? Da li se vi to nama javno smijete?

8. DA se osnuje fond u koji će pomorci uplaćivati određenu svotu novca za slučaj da se neki od pomoraca ili bilo koji član njegove obitelji razboli. Isto tako da se svaki mjesec objavljuju uplate i stanje na računu te također rashodi i njihova svrha.

9. DA se pomogne mladim osobama u vezi zaposlenja te da budu oslobođeni od bilo kojih prireza za vrijeme vježbeničkog staža.

10. DA pomorac koji se razboli kod kuće, ima pravo na potpuno zaštitu i da bude oslobođen od bilo kakvih prireza. Apsurd je kod nas da ako se razbolite prije ukrcaja,  ne možete se ukrcati. Ipak, državi morate platiti porez, kažnjeni ste zbog toga što ste bolesni!? Za vrijeme odmora ne možemo živjeti pod staklenim zvonom već ga želimo provesti ugodno u krugu svoje obitelji. Zamislite, kako je to biti na godišnjem odmoru i u konstatnom strahu od bolesti/nezgode jer ako se to dogodi, nema ukrcaja. Da li i Vi živite u strahu kad ste na godišnjem?

Ovo je moje osobno mišljenje, a na nama pomorcima je da odlučimo kako ćemo dalje.

Iskreno, ne nadam se mnogome iz jednostavnog razloga što je birokracija u našoj lijepoj zemlji takva kakva jest. Po tome smo zemlja na začelju, a ugodno društvo nam pravi Venezuela. Državni službenici su nagrađeni visokim plaćama za svoj nerad, (svaka čast iznimkama) a većina od njih ne zaradi niti trećinu dohotka s obzirom koliko i na koji način se ophode prema poslu, prema zakonima koji se dobro ne iščitavaju jednako u Zagrebu, Splitu ili nekom drugom gradu.

Napraviti nešto novo je veliki izazov, ali ipak i nada pomoraca da će se nešto promijeniti.

„COSCO Shipping Pisces“ od 20.000 TEU kršten u DACKS-u

Foto: Dacks

Kolosalni kontejnerski brod od 20.000 TEU, u vlasništvu COSCO Shipping Linesa, u petak je, 11. siječnja, kršten u brodogradilištu Dalian Cosco Kawasaki (DACKS).

Nazvan „COSCO Shipping Pisces“, brod je drugi kontejneraš od 20.000 TEU koji će biti isporučen iz brodogradilišta brodarskoj tvrtki. Brod, spreman za LNG, ima dužinu od 400 metara te širinu od 58,6 metara, dok mu je brzina 22,5 čvora.

Brod klasificiran od strane Lloyd’s Registera jedan je od najvećih kontejnerskih brodova izgrađenih i isporučenih u Kini.

Prema COSCO Shippingu, kontejneraš se može pohvaliti brojnim ekološki prihvatljivim značajkama, uključujući shore-power sustav, sustave upravljanja balastnim vodama te nisku potrošnju goriva i energije.

Nadalje, brod je opremljen inteligentnim sustavom upravljanja energetskom učinkovitošću s ciljem praćenja i upravljanja potrošnjom goriva, energije i optimizacije brzine broda. Sustav omogućuje da jedan čovjek bude na mostu, osiguravajući „COSCO Shipping Piscesa“ mjesto u novoj generaciji “pametnih brodova”.

Nakon isporuke „COSCO Shipping Pisces“ će biti razmješten na ruti Constellation Express, pružajući usluge između Europe i Azije, AEU7 Eastbound. Brod je dio Constellation serije brodova COSCO Shippinga, nazvane po 12 zvijezda u zodijaku.

RI

Tržište za remont jahti sigurno, bit će posla i za 400 radnika

Foto: Vijesti.me

Novo remontno brodogradilište za super i mega jahte konzorcija renomirane nizozemske brodograđevne kompanije Damen i Porto Montenegra u Bijeloj, prve usluge klijentima moglo bi početi pružati  već krajem godine.

U prve tri godine poslovanja nove tvrtke koja se još vodi pod radnim imenom Montenegro Yacht Services (MYS), bit će uloženo preko 20 milijuna eura, a Bijela će ukoliko se sve realizira po planu, postati kredibilna i konkurentna alternativa do sada renomiranim servisnim centrima i remontnim brodogradilištima za jahte u Francuskoj, Španjolskoj i na zapadnoj obali Italije.

Kazao je to u ekskluzivnom intervjuu za „Vijesti“- prvom koji daje za jedan crnogorski medij, izvršni direktor Adriatic Marinasa – Porto Montenegra (PM) David Margason.

Vlada i konzorij Damen-PM pred kraj prošle godine konačno su potpisali koncesijski ugovor na 30 godina za privredno korištenje brodogradilišne luke Bijela.

Nizozemci i PM su dobili u zakup 198.294 kvadrata zemljišta i 281.077 kvadrata akvatorija.

Za to će MYS plaćati godišnju fiksnu koncesijsku naknadu od 123.303 eura i varijabilnu naknadu u visini od 5% EBITDA (prihoda umanjenog za rashod bez troškova amortizacije) do 5 milijuna, odnosno 3% za EBITDA nove tvrtke koja prelazi 5 milijuna eura.

Plan je da u prvoj godini rada novo brodogradilište remontira 14 super jahti (brodova dužih od 25 metara), dok će u petoj godini poslovanja broj remontiranih jahti biti 109.

Sa 35 radnika u prvoj godini rada, MYS će narasti na između 300 i 400 zaposlenih u petoj godini postojanja, a nekadašnje brodogradilište za teretne brodove u Bijeloj, bit će pretvoreno u sofisticirani tehnološki centar po mjeri sličnih specijaliziranih brodogradilišta za remont jahti u sjevernoj Evropi, sposobno pružiti  sve vrste najkompleksnijih remontnih i radova na konverziji super i mega jahti dužine između 25 i 125 metara.

Ugovoreni preduvjet za početak rada MYS koji je već kupio oko 2,65 milijuna eura vrijedne objekte i opremu bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB), jest da francuska kompanija Vlago koju je angažirala Vlada do ožujka 2020. završi ekološku remedijaciju tog prostora, koja podrazumijeva uklanjanje oko 150 tisuća tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele.

„Koncesijski ugovor nam daje pravo da ako postoji mogućnost, MYS i prije završetka remedijacije, može početi raditi. Stoga namjeravamo početi organizaciju cijelog sustava, zapošljavanje prvih radnika i pripremu da već pred kraj ove godine, u Bijeloj počnemo pružati određene vrste usluga remonta koje se mogu provesti na brodovima na vezu, bez da se oni za to podižu iz mora. Dakle, razmišljamo da se već do kraja godine radi na većim jahtama koje bi bile vezane uz glavni gat brodogradilišta s njegove zapadne strane, na dijelu gdje su bili plutajući dokovi JBB. Plan je da se istovremeno ponude i usluge vađenja iz mora i servis manjih jahti koje se mogu dići na obalu mobilnim dizalicama. Sve, ipak, zavisi od mogućnosti da i u tome, klijentima pružimo najveći mogući nivo kvaliteta jer je dobra reputacija i njeno očuvanje, ključno za Damen”, kazao je Margason.

Kada se može očekivati dolazak novog plutajućeg doka?
Dok će u Bijelu stići u prvoj polovini naredne godine. Riječ je o potpuno novom plutajućem doku koji će sagraditi Damen i za koji se privodi kraju projektiranje i počela je i kupovina materijala za gradnju. Naime, budući da će MYS funkcionirati na način da jahta koja se iz mora digne na dok radi remonta s doka bude potom specijalnim transporterima na kotačima prebačena na operativnu obalu ili do radionica. Novi plutajući dok mora imati vrlo sofisticiran sustav za balastiranje koji će održavati njegovu i stabilnost dignute jahte u osjetljivim momentima promjene opterećenja i stabiliteta dok se jahta „prevlači“ s doka na obalu i obrnuto. Takav tzv. load out recovery dok, trenutno postoji samo jedan u svijetu i nalazi se u Kataru. Uz to, dok će imati i interne tankove za sakupljanje vode i materijala s podvodnog dijela dignutih jahti, kada se one budu prale vodom pod visokim pritiskom, radi uklanjanja obraštanja od algi i školjki, a kako bi se sve te materije zadržale na doku i ne dospjele u more, već se sa njima postupalo na pravi način u skladu sa strogim ekološkim standardima koje će primjenjivati MYS. Već smo isplanirali i poziciju na kojoj plutajući dok možemo privremeno smjestiti i koristiti, dok se ne završi remedijacija prostora brodogradilišta. U međuvremenu će biti obavljeni neophodni građevinski radovi za postavljenje doka na njegovu trajnu poziciju, te ojačavanje operativne obale i platoa unutar brodogradilišta da oni mogu izdržati velika opterećenja „šetanja“ po njima na transporteru, brodove teške više stotina tona. Novi dok će biti kapaciteta dizanja 3 tisuće tona i bit će modularne konstrukcije, što znači da će po potrebi biti naknadno produžen jednostavnim dodavanjem novih sekcija, pa će se tako moći produžiti do ukupne dužine od 150 metara, i poveća mu se moć dizanja na 7.000 tona. Kasnije će kapaciteti brodogradilišta biti upotpunjeni i gradnjom novog travel lifta. U biznis planu stoji da će se MYS koncentrirati na remont jahti od čelika i aluminija, dužine preko 30 metara.

Da li to znači da potpuno eliminirate mogućnost da radite remont manjih jahti od kompozitnih materijala i drva i sebe uskraćujete za dobar dio tržišta jer upravo takve jahte sada brojem prevladavaju u Crnoj Gori?
Jahte dužine ispod 30 metara nisu naše glavno ciljno tržište za budući razvoj MYS-a. Nismo međutim, isključili mogućnost remonta manjih stakloplastičnih ili drvenih brodova jer to mogu raditi specijalisti-podizvođači u trenucima kada imamo slobodnih kapaciteta. Sve je više velikih jahti od stakloplastike, dugih čak i do 40 metara, koje se grade u svijetu, pa nema razloga zašto ne bi radili i na takvim ili brodovima drvene konstrukcije. Ipak, na kraju krajeva, to nije veliko tržište i generator zarade, pa će ekonomska osnova i glavnina posla MYS, biti veće jahte od čelika i aluminij. Kao glavni izvor posla, makar u početku, računamo na jahte koje borave u Porto Montenegru, ali i drugim marinama u Crnoj Gori jer se marine grade i u Luštici Bay i Portonovom. Uz to, imajući i u vidu i konkurenciju u zapadnom Mediteranu i jadranskoj obali Italije, te broj mega i super jahti koje trenutno plove Mediteranom, računamo i na oko 375 većih jahti iz cijelog Mediterana kao potencijalne klijente MYS-a.

Samo Amelsovih super jahti u Mediteranu je sada oko 50, a budući da su oni brend Damena, logično je očekivati da će koristiti usluge servisa u garantnom roku ili održavanja i remonta u vangarantiranom periodu, u jedinom Damenovom brodogradilištu u regiji – ovom u Bijeloj. Mi ćemo biti remontni hub za Amelsove jahte na Mediteranu.

U biznis planu navodite da MYS treba biti kredibilna alternativa uslugama ICOMIA grupe za remont superjahti iz zapadnog Mediterana, ali i mnogo bližoj i „opasnijoj“ konkurenciji na jadranskoj obali Italije poput ISA u Anconi. Kako to namjeravate postići?
S konkurencijom ćemo se boriti kvalitetom, poštovanjem rokova i raspoloživog budžeta, te dobrim cijenama i naravno, renomeom koji Damen uživa širom svijeta. S inženjerijsko-tehnološkog aspekta MYS se zapravo ne nosi s remontnim brodogradilištima za jahte u zapadnom Mediteranu, već sa onima u sjevernoj Europi – Nizozemskoj i Njemačkoj koji su svjetski lideri u toj domeni. Cilj nam je da preko MYS, na Mediteran donesemo sjevernoeuropska mjerila kvalitete u ovoj djelatnosti, a s partnerom kao što je Damen, to definitivno možemo postići.

Njihova brodogradilišta su po cijelom svijetu, a uspjeli su stvoriti  odgovarajuću radnu etiku i odnos prema poslu, čak i u zemljama gdje toga nije puno bilo poput Vijetnama ili Rumunjske. Sto posto sam siguran da će Damen isto uspjeti napraviti i ovdje u Crnoj Gori jer jednostavno ne dolazi u obzir da Damen upravlja brodogradilištem ili pogonom koji ne pruža usluge po najvišim standardima i najvećem nivou kvalitete.

Iako se ljudi ovdje šale, uključujući tu i vašeg premijera, s navodnom lijenošću Crnogoraca kao radnika, moja iskustva su sasvim drugačija – ja sam osobno da kada im date prave mogućnosti, ovdašnji ljudi su vrlo vrijedni i zadovoljni što se mogu iskazati u pravoj prilici. Ne vidim razloga zašto to ne bi bilo i na ovom projektu, tim prije što ljudi koji rade u tehnici i brodogradilišnoj industriji generalno, imaju drugačiju psihologiju i pristup poslu, posebno ako dolaze iz domene industrije koja je radila za vojne potrebe, kao što je to često slučaj na prostoru bivše Jugoslavije. Nivo discipline i radne etike kod takvih tvrtki je takav da ga često ne možete naći u klasičnim civilnim tvrtkama, a ovdje srećom, još imamo dosta takvih ljudi koji su nekada radili za recimo, Arsenal u Tivtu.

Oni i radnici bivšeg brodogradilišta Bijela uz globalne programe obuke po brodogradilištima širom svijeta, a koje će im ponuditi Damen i njegovi kooperanti, sigurno će biti u stanju zadovoljiti  potrebe i zahtjeve MYS-a.

Glavna i najčešće spominjana tema koju čujem kada razgovaram s partnerima iz Damena o MYS-u, je obuka i trening osoblja, a siguran sam da ćemo u tome uspjeti kako s ljudima koji su još ovdje i imaju te vještine, što s ljudima iz Crne Gore – iz Arsenala ili JBB koji su otišli raditi u inozemstvo od Singapura, Dubaija, do sjeverne Europe i koji će željeti da se vrate i rade taj posao u svojoj zemlji. Za početak oni će naravno, raditi uz jedan broj stranih stručnjaka koje će dovesti Damen, ali kako bude rastao nivo osposobljenosti domaćih inženjera i majstora, taj će se odnos polako mijenjati u korist domicilne radne snage.

Bili bi oduševljeni da brinu o brodu “Jadran”

Hoće li novo brodogradilište osim za jahte, biti na raspolaganju za bilo kakvu drugu vrstu plovila – možda za remont brodova Mornarice VCG ili plovila Vladinih institucija u Crnoj Gori?
Siguran sam da će MYS biti oduševljeno mogućnošću da recimo, dokuje ili remontira školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ jer je ljepota i značaj tog broda istovremeno i odlična točka u referensnoj listi svakog brodoremontera. Zato bi uvijek našli mjesta i vremena i entuzijazma da napravimo remont „Jadrana“. Ipak, od samog početka rada na ovom projektu zauzeli smo stav da MYS neće biti „hibridno“ brodogradilište koje će remontirati teretne, ratne ili bilo kakve druge brodove, osim jahti. Ono će biti isključivo brodogradilište za remont i konverziju jahti jer samo tako možemo garantirati najveći nivo kvaliteta naših usluga za vlasnike jahti.

Glavna vrijednost novog projekta je u renomeu Damena

Na koji način računate da će Damen i njegovi postojeći kooperanti širom svijeta uticati na razvoj i sposobnosti novog brodogradilišta u Bijeloj?
Smatramo da je glavna vrijednost novog projekta u Bijeloj u renomeu i kvalitetu koji u svjetskim okvirima nosi ime Damen. Njihove globalno prepoznate vještine u domeni konstrukcije, gradnje i remonta svih vrsta brodova, a posebno mega i super jahti kroz njihov brend Amels koji je jedan od tri najjača u domeni jahtinga u svijetu, čine da dolazak Damena u Bijelu bude ne samo odlična vijest za Porto Montenegro, nego i Crnu Goru u cjelini. To naime, otvara čitav jedan novi niz mogućnosti za napredak i razvoj crnogorske ekonomije, revitalizaciju djelatnosti brodoremonta koja u Boki ima veliku tradiciju, ali i širenje klastera crnogorskih tvrtki koje bi sutra, ako zadovolje izuzetno stroge uvjete kvaliteta, cijene i ročnosti koje traži Damen, mogle svojim proizvodima i uslugama da se uključe u lanac kooperanata MYS-a. Želimo da ljudi ubuduće o Jadranu govore kao o novoj Rivijeri (Azurnoj obali u Francuskoj i dijelu Tirenske obale Italije-prim.aut.) kao do sada glavnoj točki jahtinga. Stvari se u toj industriji već polako sa zapadnog Mediterana prebacuju istočno, a Crna Gora i Hrvatska prije svih, postaju sve zanimljivije i poznatije kao destinacije za smještaj jahti, odnosno krstarenje. Mi smo s partnerima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore već pokrenuli Jadransku Jahting Asocijaciju AYA s ciljem da kroz bolju povezanost istaknutih kompanija, unaprijedimo jahting uslugu u regiji, zajednički djelujemo, podržavamo partnerske kompanije i postanemo lobistička snaga na Mediteranu. Nema razloga da Jadran u neko dogledno vrijeme u pogledu jahtinga, ne postane jednak Rivijeri. U tome je vrlo važan korak i povećanje globalne svijesti o tehničkim mogućnostima jadranske regije u domeni remonta mega i super jahti, kroz dolazak Damena u ovu regiju, preko projekta u Bijeloj.

Dobrodošli su svi koji žele kvalitetno raditi

Može li i kako MYS šire doprinijeti napretku crnogorske ekonomije i razvoju sposobnosti domaće, sada skoro i nepostojeće industrije?
Brodogradilište će voditi Damen i oni su ti koji će procjenjivati što i kako je najbolje napraviti da ta tvrtka zadovolji osnovne i ključne kriterije po kojima Damen operira – visoka kvaliteta, fer cijene i dobro planiranje, odnosno strogo ispunjavanje zadanih rokova. Cilj i nama i njima je da, kada novo brodogradilište bude otvoreno, ono pruža apsolutno najkvalitetnije usluge remonta jahti u cijeloj  jadranskoj regiji. Oko toga nikako ne smije biti kompromisa ni na kratke staze, jer bi to moglo nanijeti nepopravljivu dugoročnu štetu cijelom poduhvatu. Nesumnjivo je da će novo brodogradilište željeti  surađivati s lokalnim podizvođačima i dobavljačima gdje god je to moguće jer je to jednostavnije i jeftinije, ali je na lokalnim ponuđačima i pružateljima usluga da svoju ponudu, materijale i usluge dovedu do traženog nivoa kvalitete, da bi mogli raditi s Damenom. Svi koji će to moći napraviti, dobrodošli su.

Dolačani osnivaju sportsko ribolovno društvo, računaju na koncesiju na pomorskom dobru

Foto: Pomorac.net

Dolačani koji su nezadovoljni zbog uklanjanja dizalice za brodove i ukidanja škvera u Mandroču pokrenuli su osnivanje Sportsko ribolovnog društva Dolac i Ronilačkog kluba Dolac kako bi mogli preuzeti koncesiju za taj dio pomorskog dobra u Docu i, kako kažu, raditi na suživotu očuvanja tradicije, kulturne baštine i turizma. Taj posao vode Kristijan Grčić, predsjednik i Ive Vukšić, potpredsjednik Ronilačkog kluba koji su prije nekoliko dana, prema dogovoru s gradonačelnikom Željkom Burićem, gradskoj vlasti poslali Pismo namjere o tomu kako bi se trebalo riješiti upravljanje pomorskim dobrom u tom dijelu Doca.

Pozivaju se na dobru praksu Biograda koji je imao isti problem i riješio ga na zadovoljstvo građana, vlasnika brodica i poštujući sve zakonske propise.

Predlažu da se kao i u Biogradu izmjeni Prostorni plan, to područje proglasi sportskom lučicom nakon čega taj dio pomorskog dobra više ne bio u nadležnosti Županijske lučke uprave nego izravno Ministarstva pomorstva.

“Trenutnom stanju i situaciji se ne nadzire kraj, ništa ne donosi dobit i prihode, a ne zadovoljavaju se ni potrebe stanovnika Doca i vlasnika brodica, a da postoji rješenje pokazuju primjeri nekih drugih gradova poput Biograda, Zadra i Splita. Vođeni primjerom Biograda spremni smo na iste zahvate vezane za uvođenje reda u Docu i vraćanje prijeko potrebnog škvera kako bi se zaštitili tradicija i svakodnevno funkcioniranje škvera i stvorili uvjeti za suživot tradicije, kulture i turizma u gradskom predjelu Dolac”, kažu Vukšić i Grčić.

U tom pismu namjere ističu kako su i stanovnici Doca svjesni da se na području Mandroča mora uvesti red u korištenje pomorskog dobra i uvažavati i potrebe ugostitelja. Istodobno bi se vratila dizalica i škver kao dio dolačke tradicije, ali i kao nasušna potreba 200 vlasnika brodica koji sada, ako ih žele pripremiti za plovidbu, mogu to napraviti samo tako što će ih na kopno izvaditi u Zatonu.

Franković za naplatu turističke pristojbe putnicima na kružnim putovanjima

Foto: Katica Tepavac

Gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo sudjelovali su na sastanku u Ministarstvu turizma na temu izmjena Zakona o turističkoj pristojbi, odnosno prijedlogu naplate turističke pristojbe putnicima na kružnim putovanjima, javlja HRT Radio Dubrovnik.

Predstavljajući prijedlog ministar Gari Cappelli pojasnio je kako je riječ o namjenskim sredstvima koja bi se ulagala u prometnu infrastrukturu za podizanje standarda destinacije. Jedinice lokalne samouprave mogle bi same odlučiti žele li uvesti ovu pristojbu i u kojem iznosu. Predstavnici gradova i lučkih uprava podržali su ovaj prijedlog.

Podržao ga je i gradonačelnik Franković koji je istaknuo kako ova pristojba zasigurno nikoga neće odvratiti od dolaska u Dubrovnik, a da će Grad i građani svakako imati koristi jer bi se već s pristojbom od dva eura po gostu s cruisera mogla ostvariti dobit od oko 12 milijuna kuna koje bi Grad uložio u ceste na svom području.

Gradonačelnik je istaknuo i da je bitno dovoljno na vrijeme obavijestiti cruise kompanije kako bi novu pristojbu mogle ukalkulirati u buduću cijenu te je zaključeno kako bi se s provedbom ovog prijedloga moglo krenuti 2021. godine. Jedno od pitanja bilo je i kako operativno provesti naplatu, a gradonačelnik Franković je predložio da se to obavlja putem cruise agenata, kojima bi gradovi izdavali račune.

Ostalo je otvoreno pitanje naplaćivati pristojbu po gostu ili po brodu, s tim da bi brodovi bili razvrstani u kategorije sukladno broju putnika.