Jadrolinija kupuje nove trajekte, jedan dolazi na liniju Gaženica – Preko

Foto: Naši Školji

U sklopu jednodnevnog službenog posjeta Zadarskoj županiji, na poziv župana Božidara Longina i načelnika Općine Preko Jure Brižića, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta boravio je danas u Preku.

Nastavak je to prije desetak dana započetih razgovora u Rijeci između Uprave Jadrolinije i načelnika Brižića vezanih uz iskazano nezadovoljstvo odabirom trajekata na liniji Gaženica – Ošljak – Preko.

Nakon obilaska trajekte luke Preko, David Sopta, prvi čovjek državne brodarske tvrtke, kazao je kako je Jadrolinija na natječaju Agencije za obalni linijski pomorski promet za trajektnu liniju Gaženica – Ošljak – Preko prošla s brodovima Jadran i Sis.

– Mi smo na natječaju ispunili sve zahtjeve agencije upravo s ta dva broda. Naravno da Jadrolinija radi na razvoju i obnovi svoje flote i cilj nam je u budućnosti stariji Sis zamijeniti boljim, bržim i kvalitetnijim brodom, koji će biti ili poput trajekta Jadran ili još bolji. Sve u interesu stanovnika Preka, odnosno otoka Ugljana i Pašmana, ali ove sezone zamjena nekim drugim brodom iz postojeće flote, odnosno dolazak novog broda, jednostavno nije moguć, ustvrdio je Sopta.

Naglasio je kako se intenzivno radi na tome, stručne službe u Jadroliniji analiziraju tržište rabljenih brodova i vrlo brzo će se, uz suglasnost Nadzornog odbora i vlasnika, krenuti u nabavu tih brodova tako da postoji mogućnost da do sljedeće sezone na liniju Gaženica – Ošljak – Preko stigne novi brod kao zamjena za Sis.

Dodao je i kako brod Dora, koji plovi između Zadra i Preka, sutra izlazi iz remonta pa će i na toj liniji usluga biti kvalitetnija.

– Uza sve primjedbe putnika, želim naglasiti da je Jadrolinija prije svega društveno odgovorna tvrtka i kada putnici i vozila ostanu neukrcani u Gaženici ili Preku, mi u najbržem mogućem roku pošaljemo, mimo plovidbenog reda, novi trajekt, napomenuo je predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta.

Jure Brižić, načelnik Općine Preko, koji je prije dva mjeseca započeo borbu za novi, odnosno kvalitetniji trajekt, ističe da je zadovoljan razvojem situacije i očekuje povoljne i pozitivne rezultate pregovora.

– Drago nam je da je nakon sastanka u Rijeci gospodin Sopta održao obećanje i posjetio nas sa suradnicima na terenu, što je pokazatelj da su nas ozbiljno shvatili, da su i svjesni problema s kojim se suočavamo te da su pokazali volju za njegovim rješavanjem. U razgovoru s Upravom dobili smo informaciju da je Jadrolinija u postupku nabave novih trajekata te da će iduću sezonu na našoj liniji umjesto trajekata Sis i Vladimir Nazor ploviti brod poput Jadrana ili još bolji, kako je i sam naveo gospodin Sopta. Još jednom pokazali smo razumijevanje za probleme Jadrolinije i poteškoće s kojima se susreće Uprava s obzirom na to da je nabava novih brodova postupak koji traje i koji zahtijeva provedbu javne nabave te smo zadovoljni da se naša upornost ipak isplatila i da ćemo u konačnici dobiti jedno kvalitetno i dugoročno rješenje, odnosno trajekt koji će svojim kapacitetima i kvalitetom zadovoljiti potrebe ove linije i dovesti je na razinu koju ona svojim prometom i potrebama i zaslužuje, smatra Brižić.

Jer, cilj nam je, smatra općinski načelnik, da se ova naša linija vrednuje onoliko koliko ustvari i vrijedi i da budemo prepoznati kao kvalitetan partner a sve kako bi naši otočani, a i brojni turisti i posjetitelji, imali bolju uslugu.

– Razvoj pomorske povezanosti znači napredak i razvoj otočnog gospodarstva, turizma i svih sfera života i drago nam je da smo ovim našim postupcima doprinijeli pozitivnim pomacima budućeg napretka i razvoja kako Općine Preko tako i cijeloga otoka Ugljana i Pašmana, napominje Brižić.

Mali brodari: “Čehe, Slovake i Poljake trebamo držati kao kap vode na dlanu”

Foto: Zadarski List

Manjak gostiju ove sezone osjete svi segmenti zadarskog turizma. Isto tako je i s malim brodarima koji turiste vode na izlete zadarskim arhipelagom i do NP Krka. S godinama je promet lagano u padu, ali nikada tako značajno kao ove. No, raditi se mora, kazali su nam brodari. Nameti su veliki, opstanak na tržištu brodara postao je poprilično težak pa se za svakog gosta bori na sve moguće načine. No, ono što pored slabije sezone muči brodare to su privilegije za jedne na štetu drugih, kazao nam je u razgovoru jedan od onih koji su dugo u ovoj branši na zadarskom području – mali brodar Ivica Zorić, koji turiste vozi još od 1970. godine.

Turizam je osjetljiva biljka

– Ionako kratka sezona, koja se malim brodarima svodi na svega 40-tak dana (od cca 20. srpnja do cca 30. kolovoza), ove godine je katastrofalna. Ne znam možemo li ove godine uopće i govoriti o sezoni. Sa svibnjem i lipnjem u kojima smo imali ogromnu prazninu, neuobičajenu za to razdoblje, svakako se može pričati o nekakvoj smjeni gostiju. Zadar je jako puno izgubio s nedolaskom francuskih turista. Oni su nekada bili tipični za srpanj, kao Talijani za kolovoz, i bili su jako dobri gosti, platežno moćni. Od kada je njih nestalo, sve je nekako krenulo u drugom smjeru, priča nam Zorić dodajući kako nas ove godine turisti zaobilaze u širokome luku.

– Žalimo se da su nam gosti oni slabije platežne moći, tj. Česi, Slovaci i Poljaci, a ne shvaćamo da su nam oni danas najbolji gosti na svijetu, jer drugih nemamo. I zato bi ih trebali držati kao kap vode na dlanu, a činimo sve samo ne to, kazao je Zorić dodajući kako smo, kao turistička zemlja, pogriješili jer nismo, kada nam je bilo najbolje, bili najoprezniji i nismo planirali budućnost. Sada do izražaja dolazi nesposobnost onih koji vode turizam, smatra Zorić.

– Situacija je takva da su krivi ljudi na visokim pozicijama, i to se najviše odražava na turizmu jer turizam je osjetljiva biljka. Moraš je zalijevati da bi imao plodove, dodao je Zorić.

Prodajna mjesta, porezni nadzor, nameti…

Osim što ih guši kriza, male brodare, konkretno u Zadru, guši i pogodovanje jednima na štetu drugih, naglasio je Zorić.

-Kako je moguće da jedni dobiju privilegiju nekoliko prodajnih mjesta na tobožnjem natječaju državne Lučke uprave za poteze od mosta prema bivšem starom autobusnom kolodvoru, a drugi jedva dobiju jedno prodajno mjesto?! Pokušavao sam dobiti odgovore u Gadu, ali za mene nije bilo razumijevanja. Zašto ne omoguće svima iste uvjete rada? Ja sam, npr., jedva dobio jedno mjesto pored mosta, dok su drugi bez problema dobili njih nekoliko, a uz to i na rivi, govori Zorić dodajući kako nema ništa protiv drugih, samo želi iste mogućnosti.

– Mnoge male brodare se želi eliminirati pa im se namješta i porezni nadzor. Ako se ovako nastavi, opstat će samo oni koji imaju privilegiju prodajnog mjesta, dok će ovi drugi, već sada stjerani u kut, vjerojatno propasti, kazao je dodajući kako se, osim prodajnih mjesta, privilegije vide i kod uplata brodara parkovima prirode i nacionalnim parkovima.

– Ministarstvu zaštite okoliša predložili smo da objavi rezultate uplata svih brodara parkovima prirode i nacionalnim parkovima, kako bi se transparentno vidjelo tko i koliko plaća. Bilo nam je obećavano, ali još uvijek ništa od toga, kazao je Zorić dodajući kako su dosegli toliki iznos da ispada da rade samo za parkove prirode i nacionalne parkove.

– Nameti su po registriranom putniku. Isti su kada imate 30 i 200 ljudi, uvijek plaćate isto, pa sada računajte, dodao je Zorić istaknuvši kako, primjerice u Italiji, svi brodari žive dobro jer im prije svega, PDV iznosi 12%, a, to je već ogromna olakšica, a imaju organiziran turizam.

Da nema Poljaka loše bismo se proveli

Porazgovarali smo i s asistentom Mladenom s izletničkog broda koji iz Sv. Filip i Jakova turiste vozi na Kornate i Telašćicu. Kazao nam je kako, da nema Poljaka, ne znaju kako bi izvukli sezonu.

– Što se tiče gostiju, očito je da ih je manje nego prijašnjih godina u ovo doba. Cijena izleta je već godinama ista, nismo je povećavali i u prosjeku iznosi 350 kuna (s uključenim doručkom i ručkom, pićem). Naravno, uvijek je bilo gostiju kojima je puno toliko izdvojiti, ali prednjače oni kojima je cijena sasvim pristupačna, čak i sami govore da nije skupo, kazao nam je Mladen naglasivši kako nas ove sezone iz potpunog kraha izvlače Poljaci.

– U predsezoni i posezoni, najviše ima njemačkih turista, većinom umirovljenika, dok je, po meni, u srpnju najviše Poljaka i Slovaka. Poljaci, gledajući brojčano, najviše idu na izlete brodom i da nema njih bilo bi poprilično loše. Dosta ima i stalnih gostiju koji godinama dolaze ljetovati na isto mjesto i koji su sve to već obišli (neki i po par puta), ali svejedno i dalje vole pogledati naše prirodne ljepote i nije im skupo ponovno izdvojiti za istu stvar, kazao je Mladen.

Ministar Tolušić obišao gradilišta triju ribarskih luka u Istri

Foto: HRT Radio Pula

U Istri se trenutačno grade i moderniziraju tri ribarske luke, u Vrsaru, Tar – Vabrigi i Savudriji, prenosi HRT – Radio Pula. U njih se ulaže nešto manje od 25 milijuna kuna. Radove je danas obišao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Izgradnja novog gata u luci Savudrija u punom je jeku. Osim njega uredit će se rasvjetni stupovi, postaviti elektroormari i eko otoci za odvajanje otpada za potrebe ribara te uvesti videonadzor. Ribari to željno iščekuju.

Poboljšavaju se uvjeti prisutnosti ribara u Savudrijskoj luci i jedan dio je sigurno u pitanju kvaliteta usluga koje će nam pružati Lučka uprava, a i sigurnsot prometovanja u samoj luci. Novi vezovi ribarima će olakšati posao, posebno pri iskrcaju ribe.

Izgradnja novog savudrijskog gata vrijedna je 5 milijuna kuna. Očekujemo da će ova ribarska luka biti dovršena tijekom jeseni ove godine, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Vrlo skoro ćemo na području ovdje u Istri imati tri modernizirane ribarske luke, dodaje Tolušić.

I dogradnji i produžetak ribarskoga gata u luci Vrsar ribarima će osigurati više mjesta za privez, popravke i iskrcaj ribe. Investicija je vrijedna 10 milijuna kuna, a glavnina sredstava osigurana je iz europskih fondova. Novac iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo osiguran je i za izgradnju ribarske luke Santa marina u Tar – Vabrigi koju je također obišao ministar Tolušić. Originalnu vijest možete pročitati na stranicama HRT – Radio Pula.

Gluščević: Situacija u hrvatskom podmorju je tragična

Foto: Zadarski List

Izlaskom iz tiska udžbenika »Podvodna arheologija« uglednog zadarskog arheologa i bivšeg direktora Arheološkog muzeja dr.sc. Smiljana Gluščevića, stručnjaci, studenti i svi zaljubljenici u ovo znanstveno polje, dobili su iznimno vrijedno djelo. U deset poglavlja, autor cjelovito obuhvaća problematiku podvodne arheologije, od njezine povijesti, općih principa i nastanka podvodnog lokaliteta, pozicioniranja, metoda pretraživanja pod vodom, dokumentiranja i opreme, pa do podvodnog iskopavanja i ostalih sastavnica arheološke problematike.

O 70. obljetnici podvodnoga istraživanja

Pisana na način da je znanstveno disciplinirana ali i prilagođena širem čitateljstvu, »Podvodna arheologija« će svojim zanimljivim tekstovima i privlačnim fotografijama i skicama, zasigurno postati nezaobilaznom literaturom ne samo u akademskim krugovima znanstvene arheologije nego i kod strastvenih ljubitelja kulturnoga blaga pod morem.

Ovo je djelo ugledalo svjetlo dana u prigodi jedne značajne, 70. obljetinice početka podvodnog istraživanja. Naime, kako navodi autor u Predgovoru, 1949. u zaljevu Velikog Molunta kod Dubrovnika otkriveni su ostatci brodoloma čije će vađenje uslijediti 1950./51. godine pod patronatom Pomorskog muzeja u Dubrovniku. Od tada se u nas, manje više uspješno pokušalo raditi na cjelokupnoj problematici vezanoj uz podvodnu arheologiju, piše Gluščević.

Podvodna arheologija se bavi potencijalno svim razdobljima ljudske povijesti, tako da se i danas sve više stručnjaka bavi problemima prapovijesti u podmorju, navodi autor ali dodajući da su i nove olupine brodova s kraja 19. stoljeća predmet bavljenja podvodnih arheologa. Iako danas imamo i arheologiju Prvog i Drugog svjetskog rata, dr. sc. Smiljan Gluščević smatra da teško danas možemo govoriti o arheologiji toga razdoblja kod podmorskih nalazišta. Naime, tu se radi samo o sakupljanju pojedinih predmeta ili jednostavno uvida u stanje olupine, a to ne podrazumijeva bilo kakvu specifičnu arheološku tehniku ili metodologiju. Međutim, zaključuje autor, i to razdoblje oficijelno ulazi u interes podvodne arheologije i potopljeni ostatci toga razdoblja uzeti su u razmatranje mada se, prema UNESCO-voj Konvenciji iz 2001. godine (koju je ratificirala i Hrvatska) u obzir uzimaju samo lokacije i predmeti koji se pod vodom nalaze najmanje stotinu godina.

Nekoliko stotina registriranih pozicija

U Predgovoru knjige Gluščević naglašava i važnu činjenicu glede ugroženosti podvodnih nalazišta u hrvatskome podmorju, i to ne samo danas nego još od 50-ih godina prošloga stoljeća. Osobito se to odnosi na nalazišta iz vremena antike, a u novije vrijeme i na ona s kraja 19. i iz 20. stoljeća.

Koliko je bogato naše podmorje ili, možda je bolje kazati, koliko je bilo bogato, a po broju registriranih nalazišta svojedobno se svrstalo na četvrto mjesto u Europi, govori stari Parkerov podatak o 92 zabilježena nalazišta. S druge strane, podatci kazuju o nekoliko stotina registriranih pozicija od kojih je manje od petnaest netaknutih ili dijelom netaknutih. Upravo to oslikava tragičnu situaciju u hrvatskome podmorju – upozorava na samome kraju Predgovora ove iznimno zanimljive publikacije ovaj poznati arheolog, inače član Znanstvenog odbora prestižnog međunarodnog časopisa za podvodnu arheologiju »Archaeologia maritima mediterranea« koji izlazi u Rimu.

I u Sredozemlju pretjeran izlov morskih pasa i raža

Foto: HRT / Domenico Ottaviano

Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja, prenosi HRT-Radio Split. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom, navodi se u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) u povodu Dana svjesnosti o morskim psima (14. srpnja).

Novo izvješće WWF-a “Morski psi u krizi: poziv na akciju za Mediteran” pokazuje da su neodrživ te ponekad nezakonit ribolov doveli u opasnost opstanak morskih pasa i raža u cijeloj regiji. Nedostatak upravljanja i provedbe, loše vođena tržišta te nedostatak podataka i znanja, situaciju čine još gorom.

„Morskim psima Mediterana prijeti izumiranje. Njihov nagli pad je najozbiljniji signal stanja našeg mora i rezultat je neodgovornih ribolovnih praksi, za što su odgovorne sve zemlje. Morski psi su bili dio našeg mora i kulture tisućama godina. Ukoliko želimo osigurati njihovo postojanje u budućnosti, trebamo djelovati jako brzo“, rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Koje su najveće prijetnje?

Kao što je prikazano u izvješću, prelov je najveća prijetnja mediteranskim morskim psima i ražama, na što utječu sve vrste ribolova. Dvije mediteranske zemlje prednjače po ulovu morskih pasa: Libija (4.260 tona) i Tunis (4.161 tona). Ove zemlje izvještavaju oko tri puta više od Italije (1.347 tona) i Egipta (1.141 tona). Neke se vrste ciljano love te za njih postoji tržište, dok je veći dio uhvaćen kao prilov (neželjeni ulov) i bačen natrag u more kako bi uginuo. Više od 60 vrsta zabilježeno je u kočama, dok u nekim područjima morski psi i raže predstavljaju više od trećine ukupnog ulova parangala. Ogromne količine ulovljene su plutajućim mrežama koje su ilegalne, a kritično ugrožene velike bijele morske psine love se i plivaricama. Značajan dio ulova malih gospodarskih ribolova koji koriste mreže stajaćice također čine morski psi i raže.

Osim ribolova, druge prijetnje sve više pogoršavaju ukupno stanje morskih pasa na Mediteranu. Među njima je plastični otpad kojim se morski psi hrane zamijenjujući ga za hranu ili se pak u njega zapliću, što može uzrokovati smrt. Nadalje, problem predstavljaju i prijevare: DNK testiranje pokazalo je da mnogi potrošači koji misle da jedu mediteransku sabljarku, zapravo jedu ilegalno meso morskog psa. To ima i zdravstvene rizike za potrošače, zbog razine žive koja je daleko iznad sigurnih zakonskih ograničenja u nekim vrstama morskih pasa.

Morski psi su posebno ranjive životinje i bore se za svoj oporavak. Sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov može uništiti zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. To je nešto što se događa diljem Mediterana i predstavlja veliki problem.

„Zaista nemamo vremena za gubljenje“, dodao je Kanski. „Želimo surađivati s ribarima i vladama kako bismo poboljšali upravljanje našim krhkim morskim resursima i usvojili djelotvorna rješenja za zaustavljanje rasipne prakse neželjenog ulova morskih pasa.“

WWF ističe niz rješenja koja ribari i tijela koja upravljaju ribarstvom trebaju uzeti u obzir; od izbjegavanja kritičnih staništa morskih pasa i raža (kao što su mrjestilišta) do korištenja prilagođene opreme kako bi se izbjegao prilov. Poboljšanje znanja o populacijama morskih pasa i raža te prikupljanje podataka o vrstama kojima se trguje bit će također važno za povećanje napora za očuvanje i osiguravanje pune transparentnosti i zakonitosti u sektoru ribarstva – izvijestili su iz udruge WWF Adria, a vijest je prenio HRT-Radio Split.