KRUZERI NA JADRANU – NOVA RAZINA TURIZMA ILI RAK-RANA EKOSUSTAVA

Foto: AIDA Cruises

U svijetu se sve više govori o turizmu kao djelatnosti u kojoj se s relativno malim ulaganjima, te atrakcijama koje počivaju ponajviše na ostavštini davnih predaka ili pak povijesnih država i onome što je majka priroda podarila kutku svemira u kojem se smjestilo i naše društvo. Cijela priča počiva kulturnoj i prirodnoj baštini koja je od izuzetne važnosti, a kojom se ponajviše bavi UNESCO. UNESCO je u svijetu turizma nešto poput Furuno oznake na radaru. Znak prepoznatljivosti i kvalitete. Jedino što UNESCO striktno odvaja od brendova svijeta elektronike jest naglasak na zaštiti. Pitanje je može li se ta komponenta uistinu održati ukoliko na malome prostoru imamo veliki upliv masovnoga turizma i može li relativno mali geografski prostor izuzetne očuvanosti preživjeti fenomen pod nazivom turizam.

Dio turizma u kojemu je za relativno malo novca ponuđen velik broj prirodnih i kulturnih mjesta za razgledavanje jest turizam koji se odvija na brodovima za kružna putovanja. Oni nisu samo brodovi, oni su plutajući gradovi u svakom smislu tih dviju riječi. Iako svi stari pomorci vole reći da je brod najsavršeniji grad na svijetu koji radi dvadeset i četiri sata dnevno, te funkcionira u većini slučajeva besprijekorno, brodovi trgovačke mornarice su nešto nalik onome gradu bez ljudi koji se koristi kao sinonim za nešto velikoga potencijala s malim stupnjem naseljenosti. Jedini brodovi koji se mogu usporediti s kruzerima u pogledu broja ljudi koji na njima borave su nosači zrakoplova, većinom u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država, no oni nas ne posjećuju često upravo zbog činjenice da je Jadransko more duboko uvučeno u europsko kopno, te ima mogućnost pokrivanja svih sektora sa kopna. Takva predivna geografska pozicija, te iznimna kulturna baština popraćena prirodnim fenomenima od otoka, preko tjesnaca i planina koje se nadvijaju nad obalu Jadrana, Hrvatsku svrstava u veoma privlačne i oku ugodne prizore iz stajališta svjetskoga putnika koji svoja iskustva obogaćuje na brodu za kružna putovanja. Tom činjenicom i planom dolazaka, poznato je da će Hrvatsku i u 2020. godini posjetiti više stotina brodova za kružna putovanja, te će se time, u slučaju „turističkih rupa” rapidno povećati broj dolazaka i boravaka jer se turisti sve više žele zadržati upravo na našoj obali.

Jadransko more, kao malen i relativno plitak bazen, obiluje mnogim biljnim i životinjskim vrstama, te predstavlja toplo more od presudnog značaja za opstanak Hrvatske koja sva svoja ekonomska shvaćanja budućnosti i planove za naredno razdoblje temelji napose na turizmu, pokušavajući pri tome razviti, ne samo turizam hrvatske obale, već se usmjerava i ka kontinentalnom turizmu, želeći ostvariti, odnosno doći u stanje nepostojanja pojma „turistička sezona”, već do situacije da ta famozna sezona traje tristo šezdeset i pet, a svake četiri i tristo šezdeset šest dana u godini. Istim principom vodi se i naša susjedna država, Crna Gora, koja je razvila plan skijališta, odnosno kupališnog turizma u ljetnim mjesecima, u jesen i proljeće turizam posjeta izuzetnih prirodnih i kulturnih lokaliteta, a tijekom zime želi postati i meka skijanja. Sve to vuče male zemlje u situaciju da se ne mogu oduprijeti misli brze zarade i stvaranja smještajnih kapaciteta, te prihvata turista u svakome obliku, pa tako i onom kroz turizam kružnih putovanja.

Tijekom svoga zadržavanja na hrvatskoj obali, svaka osoba sa kruzera, uključujući i putnike i članove posade, u prosjeku potroši četrdesetak eura, što će pretočeno kroz brojke reći da je prihod nekoliko desetaka milijuna eura, što i nije neka enormna svota na razini financija jedna države. Pitanje jest ima li Hrvatska više štete ili koristi od kruzera. Korist je poznata, a šteta još uvijek nije utvrđena. Naime, brodovi za prijevoz putnika na kružnim putovanjima emitiraju sumpora u atmosferu koliko i nekoliko stotina tisuća automobila, a ugljikovog dioksida koliko i omanji grad. Shodno tome, ali i s obzirom na druge brodove, IMO s prvim siječnja tekuće godine uvodi redukcije sumpora u pogonskim gorivima. Ugljikov dioksid je pak ostao kao koplje u rebro modernoga svijeta, te njegova redukcija još uvijek nije u potpunosti osmišljena. Takozvane zelene energije su mnogo skuplje i ekonomski za većinu stanovništva neprihvatljive, pa tako i za brodarske kompanije. Veliki problem brodova za kružna putovanja su i otpadne vode. Prosječan čovjek u danu koristi sanitarni čvor pet puta, te se jednom kupa. Takve brojke vode nas na činjenicu o milijunima litara otpadnih voda koje se do jedne mjere filtriraju, a neiskoristivi ostatak se svakako negdje mora ispustiti. Zakonom su regulirana takva ispuštanja na propisanoj udaljenosti od obale, no pošto je Jadransko more jedan manje-više, uvjetno rečeno, zatvoren bazen, i nema nekih velikih odstupanja u stupnju zagađenja bilo ono stotinu milja bliže ili dalje. Jedina stvar koja ide na ruku Hrvatskoj su morske struje koji dio odnesu ka sjeveru, pa možemo reći da nas čuva neka viša energija postojanja, no ukoliko se sustav okrene, Hrvatska će ostati devastirana.

Problem Hrvatske u pogledu kruzera je i velika količina otpada, od kojega se dio spaljuje, a dio zbrinjava. Još veći je problem što Hrvatska nema kamo s otpadom. Moderne tehnologije upravljanja otpadom za Hrvatsku su još uvijek jedna velika nepoznanica, te se ona oslanja na zbrinjavanje po principu „natrpaj, pa zatrpaj”. Jedan problem vuče drugi, pa u krškome podzemlju dolazi do odnošenja fragmenata otpada sve do mora ili podzemnih voda, što dovodi do izuzetno lošega utjecaj na takve ekosustave. Sljedeći problem je zagrijavanje mora samo po sebi, dodatno začinjeno s nekoliko stotina tih bijelih gradova na moru. Dakle, radi se o čitavom lancu problema koje Hrvatska ima s ekologijom, odnosno zaštitom vlastita prirodna dobra. To još jednom pokazuje da je turizam tek situacija u kojoj se Hrvatska zatekla slučajno, a ne svojim vlastitim naporom, te jasno definira sve probleme koje turizam u svrhu ekonomskog opstanka nosi. On bi trebao biti dodatni prihod, a ne osnova na kojoj počiva gospodarstvo države. Brodovi za kružna putovanja su dobri kao kratkoročno rješenje za pokrpavanje rupa u proračunu, a dugoročno, uz neodgovorno upravljanje i nedovoljnu kontrolu, vode ka jednom fragmentu ekološke katastrofe, koji zajedno sa fragmentima koji dolaze s kopna, također u svrhu zarade bez mnogo znanja i rada, dovode do kobnih posljedica. Hrvatska svakako treba staviti naglasak na ekologiju jer bi time privukla mnogobrojne zaljubljenike u čistoću okoliša iz razvijenoga dijela svijeta, to jest, Hrvatska mora naučiti manipulirati sekvencama turizma kao grane koja od trenutnoga fenomena može, ali i mora postati održivi dio gospodarstvene slike ove države.

Ekosustav još uvijek nije u kritičnoj mjeri narušen, postoji određen broj stranih vrsta koje štetno djeluju na more i podmorje, no ključan faktor jest sprječavanje guranja napretka kroz fenomene. Fenomeni, baš kao i ovaj masovnoga turizma, su čestice atrakcije kojima je slava zagarantirana dok se u njih gleda, a po skretanju snopa svjetlosti i pogleda, oni potpuno gube svoj sjaj. Zato je u Hrvatskoj od krucijalnog značaja učiniti cjelokupni turizam, ne samo kruzerski, održivim i tržišno kompetentnim kroz kvalitetu i infrastrukture i okoliša u kojemu se ona nalazi.

Žarišna teme oko koje se mediji vrte posljednjih nekoliko dana je i famozni coronavirus. U više slučajeva zabilježen je upravo na brodovima za kružna putovanja, od kojih su neki stavljeni i u potpunu izolaciju. Dakle, brodovi kružnih putovanja ne predstavljaju samo ekološku ugrozu, već u ovakvim slučajevima epidemija i, u jednu ruku, biološko oružje. Iz takvih situacija se, ukoliko eskaliraju, turizam teško izvlači, čemu svjedoče i brojna otkazivanja putovanja u zemlje pogođene zarazom, kao i otkazivanje putovanja kruzerima. I baš zato navodimo da turizam masovnoga i nekontroliranog tipa nije i ne može biti ekonomska okosnica, već tek djelić jednoga vremena koje, sukladno do sada viđenom i shvaćenom, može donijeti kobne posljedice, ne samo po ekosustave, već po oznaku statusa kvalitete i zaštićenosti i od situacija na koje turizam nije spreman. Coronavirus je samo jedan od slučajeva onoga što na Hrvatsku utječe indirektno. U Hrvatskoj su potvrđena tri slučaja zaraze, što i nije neka brojka, no ukoliko se proširi po Europi, turizam je osuđen na propast u predstojećih nekoliko godina. Coronavirus je primjer neplaniranoga u sustavu planski predviđenih fenomena koji se, po svojoj biti, ne daju planirati. Stoga valja odrediti granicu do kuda je Hrvatska spremna ići tragajući za profitom koji će i tako, prodajom obale, te davanja velikih kompleksa u stogodišnje najmove strancima, postati upitan.

U Rumunjskoj uspravljen prevrnuti brod “Queen Hindu”

Foto: Arhiva / Animal International / Maritimeexecutive.com

Kompanija GSP Offshore uspješno je izvela operaciju uspravljanja olupine broda za prijevoz žive stoke, „Queen Hindu“, koji se u studenom prošle godine prevrnuo uslijed nesreće neposredno nakon isplovljavanja iz luke Midia u Rumunjskoj. Pri tome je skoro sva stoka stradala: od službeno navedenih 14 600 ovaca, spašeno je samo njih 14.

Operacija izvlačenja olupine dovršena je 25. veljače. Ronioci su radili u četiri smjene svaki dan kako bi se mogle nastaviti normalne lučke operacije što je prije moguće.

GSP je mobilizirao najveću morsku dizalicu u Crnom moru, GSP Neptun. Ranije ovog mjeseca, ronioci su poslani na dodatne zarone nakon što dizalice nisu mogle podići brod kako je planirano. Dužnosnici kompanije GSP su izjavili kako vjeruju da su kabeli dizalica pukli najvjerojatnije jer je brod težio više nego što im je to rečeno. Kompanija je isto tako tvrdila kako su ronioci prijavili da su uginulu stoku pronašli zarobljenu i na palubama na kojima, prema brodskoj dokumentaciji, stoka nije bila smještena. Slijedeći korak je premještanje svih zarobljenih strvina iz unutrašnjosti broda.

Pogledajte video:

Na “Aressi” pronađeno 5 tona kokaina, 11 članova posade iz Crne Gore

Foto: Policija Crne Gore / Vijesti.me

Jedanaest crnogorskih državljana uhićeni su kao članovi posade broda “Aressa”, nakon što je na tom plovilu pronađeno ukupno više od pet tona kokaina, piše Vijesti.me.

Neslužbeno je priopćeno kako je nekoliko od ukupno 11 crnogorskih državljana Podgorice i Bara, a krijumčareni kokain je bio namijenjen europskom tržištu: “Vrijednost te droge na veliko iznosi oko 250 milijuna eura”, rekao je jedan od izvora Vijesti, upućen u istragu.

I kapetan broda, priopćeno je, državljanin je Crne Gore.

Po dojavi da je na brodu skrivena droga, pripadnici Mornarice Kraljevine Nizozemske, kojoj otok Aruba pravno pripada, presreli su brod i uhitili sve članove posade.

Akcija je realizirana na temelju informacija crnogorske Uprave policije, koje je prenijela partnerskim službama Velike Britanije. Policijska se akcija odigrala u vodama između Arube i Venezuele.

“Brod „Aressa“ je lociran i praćen cijelom rutom plovidbe duž Južne Amerike, s posebnim mjerama nadzora pri svakom ulasku i izlasku iz luka. Nakon dobivanja operativnog podatka da je kokain „ubačen“ na „Aressu“, Mornarica Kraljevine Nizozemske je presrela brod i započela detaljan pretres”, priopćeno je danas iz Uprave crnogorske policije.

Oni su i službeno potvrdili da su uhićeni i crnogorski državljani – članovi posade.

“Sumnja se da je kokain trebao biti prokrijumčaren do jedne od luka u Zapadnoj Europi”, navodi se u priopćenju iz policije.

“Vijestima” je neslužbeno rečeno da je sljedeća luka trebala biti Solun, gdje je brod trebao uploviti krajem ožujka.

“Policija pokušava utvrditi da li je kokain trebao biti istovaren u Grčkoj ili je planirano da brod tijekom plovidbe, manjim plovilima presretnu drugi članovi kriminalne organizacije i prebace drogu”, priopćio je jedan od izvora Vijesti.

Prema pisanju crnogorskog portala, brod je isplovio iz Surinama početkom veljače, nakon čega je na brodu, navodno, ugašem AIS uređaj, da bi nakon nekog vremena, 23. veljače, uplovio u luku Punta Guarano u Venezueli. Dva dana nakon toga, brod su presreli pripadnici Mornarice Kraljevine Nizozemske stacionirani na otoku Arubi.

U Ženevi uskoro sastanak predstavnika brodarske industrije i Svjetske zdravstvene organizacije

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Glavni tajnik Međunarodne brodarske komore (ICS), Guy Platten, predvodit će delegaciju čelnika industrije na sastanku sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u Ženevi. COVID-19 ima značajan utjecaj na sektor brodarstva, a industrija usko surađuje sa WHO-om kako bi se donijele smjernice za industriju i vlade kojima bi se ograničilo širenje COVID-19 virusa, uz istodobno održavanje trgovinskih tokova.

„Imamo posebnu obvezu osigurati sigurnost i zdravlje pomoraca i putnika. Predložili smo suradnju sa WHO-om kako bismo procijenili i prilagodili najbolje prakse u pogledu upravljanja opasnostima po zdravlje u brodskom okruženju. Konkretno, industrija krstarenja ima vrlo naprednu praksu i postupke te tražimo praktične načine kako ih prilagoditi i ostalim pomorskim operacijama. Nadamo se da ćemo na ovaj način pomoći svim lučkim upravama pri utvrđivanju zdravstvenog stanja članova posade i putnika. Pomorska industrija, posebno ICS i njegove članice, u potpunosti su predani ostvarivanju ovog cilja.

ICS ističe kako poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se smanjilo širenje COVID-19. Iz tog razloga, ICS savjetuje svim članicama da pažljivo slijede smjernice izdane od strane WHO-a o tome kako ograničiti rizik od infekcije. Uz globalni porast broja infekcija, ICS i WHO kontinuirano ažuriraju zdravstvene smjernice.

Utjecaj virusa na brodarsku industriju je značajan. Procjenjuje se da će industrija na tjednoj razini gubiti preko 350 milijuna dolara od izgubljenih prihoda. Više od 350.000 pošiljaka uklonjeno je iz globalne trgovine. Globalni lanci opskrbe i dalje trpe, a i dalje postoji problem karantene brodova u lukama.

Gospodin Platten je dodao: „Zahvalan sam WHO-u na podršci i suradnji koju pružaju međunarodnom sektoru otpreme. Dijalog i partnerstvo od presudne su važnosti u našim naporima da ovaj izazov prevladamo na najučinkovitiji mogući način“.

COVID-19 virusom do sada se zarazilo više od 81 tisuću osoba, dok je od posljedica virusa umrlo 2800 ljudi. Trenutno nema cjepiva za sprečavanje zaraze koronavirusom. Najbolji način za sprečavanje infekcije je izbjegavanje izlaganja ovom virusu. No, podsjetnik, CDC uvijek preporučuje svakodnevne preventivne radnje kako bi se spriječilo širenje respiratornih virusa, uključujući:

  • Često perite ruke sapunom i toplom vodom najmanje 20 sekundi. Ako sapun i voda nisu dostupni, koristite sredstvo za pranje ruku na bazi alkohola.
  • Izbjegavajte diranje očiju, nosa i usta neopranim rukama.
  • Izbjegavajte bliski kontakt s bolesnima.
  • Ostanite kod kuće/ u kabini ako ste bolesni.
  • Kada kašljete i/ili kišete prekrijte usta i nos jednokratnim maramicama, a zatim ih bacite u smeće.
  • Očistite i dezinficirajte predmete i površine koje često dotičete, najbolje varikinom (bleach) i/ili sredstvom na bazi alkohola.

U Brazilu namjerno nasukan VLOC “Stellar Banner”

Foto: Fleetmon

VLOC bulk carrier „Stellar Banner“ namjerno je nasukan kod otoka Sao Luis u Brazil kako bi, čini se, izbjegao potonuće. Brod je isplovio iz otočne luke Ponta Da Madeira u 21:30 po lokalnom vremenu, 24. veljače.

Prema izjavi dužnosnika kompanije Polaris Shipping, operatora broda, brod je neposredno nakon isplovljavanja u plitkom moru udario u morsko dno, pri čemu su oštećeni tankovi za balasne vode i void space, a trup broda probijen na dva mjesta. Brod je počeo primati vodu te se nagnuo na desnu stranu. U pomoć su priskočila 4 tegljača koja su započela s tegljenjem broda.

Međutim, čini se kako je zbog hitnosti tegljenje prekinuto, a brod namjerno nasukan u plićini. Svi članovi posade su na sigurnom te nije došlo do onečišćenja. Prema izjavi kompanije, teret nije ugrožen. Kompanija isto tako ističe kako će na brod poslati inspektore osiguravateljske kuće i stručnjake iz kompanije za spašavanje olupina.