O nama Marketing   |   Kontakt   |   English 

Kako su kontejneraši postali tako veliki i zašto uzrokuju probleme

Šestodnevna blokada Sueskog kanala od strane kontejneraša Ever Given završila je 29. ožujka nakon što su spasilački timovi koristili bagere i tegljače kako bi plovilo vratili u pogon.

Sposobnost jednog plovila da blokira jedan od najprometnijih brodskih koridora na svijetu, stvarajući prometnu gužvu na stotine brodova, pokrenula je raspravu o sve većoj veličini megabrodova, a nesreća Ever Givena dokazala je da jednostavno postaju preveliki.

S 400 metara duljine, Ever Given je među jedan posto najvećih brodova na svijetu. Ova nesreća u kojoj je sudjelovao rezultirat će novim valom mjera predostrožnosti kako bi megabrodovi postali sigurniji, ali također bi mogla potaknuti brodarsku industriju da razmisli čine li takva gigantska plovila više štete nego koristi.

Kontejneraši su se desetljećima povećavali, kako bi na svakom putovanju mogli prevoziti još više kontejnera.
Jedna od najznačajnijih povećanja veličine kontejneraša uslijedila je kada je Maersk predstavio svoju E-seriju 2006. godine, koja može prevoziti oko 15.000 kontejnera – udvostručujući kapacitet prethodnih najvećih kontejneraša.

U zadnjih 15 godina porinuto je oko 133 broda nosivosti između 18.000 i 24.000 kontejnera. Oni su klasificirani kao ultra veliki kontejneraši – najveći brodovi na svijetu. Ever Given je jedno takvo plovilo.

Ever Given može prevoziti 20.000 kontejnera, dok takozvani „vrlo veliki kontejneraši“ mogu prevoziti najviše oko 9.000 kontejnera. Korištenje samo jednog broda umjesto dva, za prijevoz istog tereta štedi gorivo, značajno smanjuje troškove prijevoza po kontejneru i smanjuje utjecaj na okoliš.

Već se pokazalo da je upravljanje “megabrodom“ u zatvorenim plovnim putovima teško. Slaganje kontejnera u visinu ne pomaže: to može dovesti do toga da recimo, zbog vjetra brod postaje još teže kontrolirati, što je možda također imalo ulogu u nasukavanju Ever Givena.

Kad ih uhvati oluja na otvorenom moru, takvi brodovi mogu biti skloniji gubljenju kontejnera, tj njihovom padanju s broda.
Prema izvješću iz 2015. godine, luke, tjesnaci i kanali također imaju problema zbog sve većih brodova – zahtijevaju proširenje. Trošak takvih projekata neizmjeran je: proširenje Panamskog kanala 2016. godine je koštao više od 5 milijardi dolara.

U tijeku je istraga o uzroku nesreće Ever Givena, koja bi nam trebala reći u kojoj je mjeri odgovorna veličina broda. Na temelju prethodnih incidenata, podjednako bi mogao biti kriv i jak vjetar, neispravan rad, pa čak i ljudska pogreška. Ako je veličina bila kriva za nesreću, za očekivati je da bi onda i drugi megabrodovi, koji godinama prolaze Sueskim kanalom, doživjeli slične poteškoće.

U većini slučajeva riječ je o manjim nesrećama koje uzrokuju malo smetnji i događaju se na tako maloj frekvenciji da se nesreća Ever Givena ne bi trebala tumačiti kao dokaz da su kontejneraši postali preveliki. No, budući da su posljedice nesreće Ever Givena bile tako ozbiljne, s pravom će se primijeniti nove mjere pomorske sigurnosti kako bi se izbjegao sličan incident u budućnosti.

Šestodnevna blokada Sueskog kanala od strane kontejneraša Ever Given završila je 29. ožujka nakon što su spasilački timovi koristili bagere i tegljače kako bi plovilo vratili u pogon.

Sposobnost jednog plovila da blokira jedan od najprometnijih brodskih koridora na svijetu, stvarajući prometnu gužvu na stotine brodova, pokrenula je raspravu o sve većoj veličini megabrodova, a nesreća Ever Givena dokazala je da jednostavno postaju preveliki.

S 400 metara duljine, Ever Given je među jedan posto najvećih brodova na svijetu. Ova nesreća u kojoj je sudjelovao rezultirat će novim valom mjera predostrožnosti kako bi megabrodovi postali sigurniji, ali također bi mogla potaknuti brodarsku industriju da razmisli čine li takva gigantska plovila više štete nego koristi.

Kontejneraši su se desetljećima povećavali, kako bi na svakom putovanju mogli prevoziti još više kontejnera.
Jedna od najznačajnijih povećanja veličine kontejneraša uslijedila je kada je Maersk predstavio svoju E-seriju 2006. godine, koja može prevoziti oko 15.000 kontejnera – udvostručujući kapacitet prethodnih najvećih kontejneraša.

U zadnjih 15 godina porinuto je oko 133 broda nosivosti između 18.000 i 24.000 kontejnera. Oni su klasificirani kao ultra veliki kontejneraši – najveći brodovi na svijetu. Ever Given je jedno takvo plovilo.

Ever Given može prevoziti 20.000 kontejnera, dok takozvani „vrlo veliki kontejneraši“ mogu prevoziti najviše oko 9.000 kontejnera. Korištenje samo jednog broda umjesto dva, za prijevoz istog tereta štedi gorivo, značajno smanjuje troškove prijevoza po kontejneru i smanjuje utjecaj na okoliš.

Već se pokazalo da je upravljanje “megabrodom“ u zatvorenim plovnim putovima teško. Slaganje kontejnera u visinu ne pomaže: to može dovesti do toga da recimo, zbog vjetra brod postaje još teže kontrolirati, što je možda također imalo ulogu u nasukavanju Ever Givena.

Kad ih uhvati oluja na otvorenom moru, takvi brodovi mogu biti skloniji gubljenju kontejnera, tj njihovom padanju s broda.
Prema izvješću iz 2015. godine, luke, tjesnaci i kanali također imaju problema zbog sve većih brodova – zahtijevaju proširenje. Trošak takvih projekata neizmjeran je: proširenje Panamskog kanala 2016. godine je koštao više od 5 milijardi dolara.

U tijeku je istraga o uzroku nesreće Ever Givena, koja bi nam trebala reći u kojoj je mjeri odgovorna veličina broda. Na temelju prethodnih incidenata, podjednako bi mogao biti kriv i jak vjetar, neispravan rad, pa čak i ljudska pogreška. Ako je veličina bila kriva za nesreću, za očekivati je da bi onda i drugi megabrodovi, koji godinama prolaze Sueskim kanalom, doživjeli slične poteškoće.

U većini slučajeva riječ je o manjim nesrećama koje uzrokuju malo smetnji i događaju se na tako maloj frekvenciji da se nesreća Ever Givena ne bi trebala tumačiti kao dokaz da su kontejneraši postali preveliki. No, budući da su posljedice nesreće Ever Givena bile tako ozbiljne, s pravom će se primijeniti nove mjere pomorske sigurnosti kako bi se izbjegao sličan incident u budućnosti.

Intervju

Kolumna

ZDRAVLJE POMORACA

Službene informacije

Foto / video