O nama Marketing   |   Kontakt   |   English 

Hrvatski pomorac u “hladnom raju”

Brod R/N Laura Bassi je ledolomac klase 1A, istraživački brod izgrađen u brodogradilištu Kleven Leirvik U Norveškoj. Početak gradnje je bio 26.11.1994. godine a porinut je i započeo svoje putovanje morima i oceanima svijeta 27.09.1995. godine. Plovio je pod zastavama Norveške, Engleske i trenutno Italije. Nosio je ime velikog Engleskog istraživača polarnih krajeva Sir Ernesta Shackletona, i služio je British Antarctic Surveyu za polarna istraživanja do 2019. godine. Iste te godine prelazi pod Talijansku zastavu u vlasništvu OGS – Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale. Institut OGS se bavi seizmičkim istraživanjima, geofizičkim istraživanjima, istraživanjima mora i morskog dna te oceanografijom. Brod je dobio ime „Laura Bassi“ u čast prvoj ženi na svijetu koja je stekla doktorat i imenovana sveučilišnim profesorom.

Razgovarali smo s našim pomorcem, Lukom Krpanom, koji je dio posade ovog ledolomca.

  • Luka, recite nam nešto o brodu, kako je ploviti na ledolomcu?

Brod Laura Bassi dugačak je 80m, te širok 17m. U svojoj utrobi ima dva glavna porivna stroja, svaki snage 2550kW. Valja napomenuti da brod posjeduje DP2 opremu te ima po dva pramčana potisnika i dva krmena potisnika. Autonomija plovidbe je 130 dana ili 40,000 nautičkih milja; točnije – preračunato u kilometre – velikih 74,000km.

Na krmenom dijelu broda nalazi se heliodrom za helikoptere. Brod je opremljen specijalnom opremom za spašavanje koje je propisano od strane International Code for Ships Operating in Polar Waters. To uključuje posebne grijane spasilačke splavi i Antarktičku opremu za preživljavanje u slučaju napuštanja broda. To je ujedno i prvi brod pod Talijanskom zastavom koji posjeduje certifikat za plovidbu pod polarnim uvjetima.

Foto: Luka Krpan, privatni arhiv

Brod ima 8 modova. Harbor mod je kad smo vezani, tada rade samo generatori. Maneuvering mod se koristi prilikom uplovljavanja i isplovljavanja. Rade generatori i glavni motori. Onda imamo Research basic, slow i diesel electric. Ovaj mod je namijenjen za istraživačke radnje; ovisno što radimo te je pogodan za sporiju vožnju. Tu je dostupan i azimut, koji je pogodan za sporiju vožnju i uštedu goriva. Imamo DP mod za loše i dobro vrijeme. Pali se ovisno o vremenskim uvjetima, najčešće prilikom iskrcaja, da brod bude na fiksnoj poziciji. I, na kraju, Ice Break mod. Glavni motori su spojeni, pomoćni motori su stand by. Tu ne možemo koristiti potisnike; ako zapnemo manualno ih ubacujemo u mrežu. Na glavnim motorima se nalaze shaft generatori, a motori se spajaju preko clutch sistema na osovinski vod. Pitch propeler imamo. U ice breake modu je sva dostupna snaga motora raspoloživa bez limita, da je lakše lomiti led.

Operativni sustav je Valmet, jako je kompleksan i svi senzori, parametri, prolaze kroz njega. Cijeli brod je sam po sebi zahtjevan; ima puno opreme i duplih sistema. Naprimjer imamo visoki i niski usis mora +plus emergency, svi se griju parom u polarnim vodama da se ne začepe. Kompletna navigacijska oprema i elektronska oprema ima grijače u sebi, protiv smrzavanja. Imamo tri gyro kompasa, jer magnetni kompas ne radi na Antarktici – samo se vrti ukrug. Na vrhu jarbola se nalazi kabina za promatrača leda koji javlja mostu situaciju o pucanju i pomicanju leda. Svi navigacijski uređaji su spojeni na brodsku mrežu jer idu na server za program preko kojeg istraživači vide parametre broda koji su im bitni za istraživanje – poput temperature, vjetra, radijacije sunca, pozicije broda, dubine i slično.

  • Opišite nam kako je bilo pred samo putovanje te prvih nekoliko dana nakon što ste krenuli

Pošto brod ide za Antarktiku i plovi polarnim vodama potrebno ga je dobro i temeljito pripremiti za takve uvjete. To uključuje posebne parne  i električne sisteme grijanja, kao što su grijanje stakala na mostu, grijanje elektromotora, tovarnog prostora, heliodrome te ostalu elektroničku i navigacijsku opremu. Pred sami dan polaska utovarili smo zalihe hrane i vode, kontejnere, helikoptere te ostale potrepštine za Antarktičku bazu Mario Zucchelli.

Prije polaska svaki član posade je dobio posebnu polarnu jaknu, polarno odijelo, sunčane naočale, zaštitne rukavice i termo nepromočivu obuću. Izbjegava se rad na otvorenom jer brod prilikom prolaska kroz led strašno poskakuje i nije sigurno. Isto tako su česte iznenadne padaline snijega i naleti vjetra. Brod je izrazito zahtjevan i kompleksan sa svojom opremom što se tiče posla za časnika elektrotehnike. Održavamo elektroničke sklopove, navigacijsku opremu, IT infrastrukturu i kompletnu električnu distribuciju broda. Posebnost ovog broda je da ima više modova navigacije.

Polazak broda je bio na Badnjak 2020. godine u 18:20 h iz Luke Lyttelton na Novom Zelandu. Predviđeni put do dolaska na 60-tu paralelu bio je sedam dana, ovisno o vremenu i uvjetima na moru. More nas nije bas štedjelo svih tih dana, borili smo se s velikim valovima i snažnim vjetrom. Zbog specifičnog krmenog dijela broda taj dio je bio povremeno pod morem. Prolaskom 60-te paralele ušli smo u Polarni krug gdje prestaje noć i konstantno je dan. Temperature su ispod nule. Počinju se držati gvardije u strojarnici. Tijekom putovanja proslavili smo Božić i Novu Godinu, uzbuđeni zbog predstojećih avantura ali pomalo tužni zbog odvojenosti od obitelji i rodbine.

  • Kako je bilo kada ste napokon došli do Antarktike?

Sam dolazak u Rossovo more je fascinantan, odjedanput na pučini počinjete zamjećivati male komadiće leda, a svakom miljom koju pređete sve veće i veće komade koji se polako počinju formirati u skupove. To me malo posjetilo na Saturnove prstenove. Ti skupovi iznenada postaju jedna bijela i nepregledna površina. Sam zvuk okoliša je fascinantan – sablasna tišina. Ja bi to ovako opisao – hladni Raj. Noći više nema, konstantno je sunce na horizontu, pošto je u ovo doba na Antarktici uvjetno rečeno ljeto, temperature se spuštaju do -20 stupnjeva. Od životinja smo susreli morske kitove Orke, tuljane i razigrane pingvine. Predivan je prizor vidjeti tu nepreglednu bjelinu spojenu s tom tišinom. Velike sante leda su fascinantne svojim oblicima i samim postojanjem. Obala je prekrivena snijegom; tu i tamo se pojavi neki komadić stijene ili tla.

Polarne vode su same po sebi jako opasne za navigaciju i brod. R/N Laura Bassi je ledolomac klase 1A, sto znaci da ima posebno dizajniran i ojačan trup broda za lomiti i prolaziti kroz led. Bez obzira na to ništa se ne prepušta slučajnosti, opasne situacije se izbjegavaju koliko god je to moguće. Prati se satelitska snimka kretanja leda, da bi pokušali izbjeći situacije koje bi ugrozile brod i članove posade. Sam prolazak kroz led je strašno zahtjevan i iziskuje puno strpljenja i dobre procjene. Kad brod prolazi i lomi led, strašna je buka i vibracije se jako osjete.

  • Baza Vam je na Novom Zelandu, kako je tamo?

Zucchelli baza se nalazi na granitnim obroncima u Terra Nova Bay. To je ljetna baza Talijanskih istraživanja na Antarktici. Baza služi za potporu istraživačkim brodovima, potporu znanstvenom osoblju i opremljena je svim potrebnim uređajima za znanstveno istraživanje, ovisno o programu. Tijekom posjete bazi otišli smo do zaljeva pingvina. Bilo je nestvarno – kao da ste u dokumentarcu National Geographica. Sve što ste prije gledali na televiziji, sad jednostavno vidite i osjetite uživo. Tu prekrasno sablasnu tišinu i sve ostale čari i ljepote leda. Pingvini su znatiželjni, stalno su pogledavali u nas – rekao bih s čuđenjem.

  • Možete li nam nešto reći o samoj ekspediciji, to jest o istraživanjima koja se provode?

Ekspedicija se odvija u programu PNRA (Programma nazionale di ricerca in Antartide) pod pokroviteljstvom agencije ENEA (Agencija za nove tehnologije, energiju i održiv ekonomski razvoj), koja ujedno vrši logističku potporu.

Vođa ekspedicije je Riccardo Scipinotti iz Rima. Ovogodišnja ekspedicija je posebna po uvjetima pod kojima se odvija, uslijed globalne pandemije COVID-19. Svrha ekspedicije je dopremiti opremu, hranu, gorivo za generatore i helikoptere. Također, prevesti osoblje baze Mario Zucchelli do Novog Zelanda koji će se nakon šestomjesečnog izbivanja vratiti svojim obiteljima.

Brod Laura Bassi je opremljena istraživačkim laboratorijem, koji služi u svrhu znanstvenika koji proučavaju promjene okoliša, morske struje, podvodnu mikro i bio kulturu te utjecaj leda na ocean i okolinu. Trenutno se na brodu nalazi peteročlani tehničko-znanstveni tim pod vodstvom profesora Falco Pierpaolo sa sveučilišta Università Politecnica delle Marche.

Primarni zadatak je istražiti promjene mora i utjecaj leda na ostale oceane. To rade pomoću muringa. To je skup opreme koja se polaže na određene točke i dubine te se prikupljaju podaci o slanosti, sedimentaciji, morskim strujama i gustoći mora. Rezultati ovih istraživanja su bitni jer promjene u ovom morskom bazenu utječu na sva mora i oceane na ovoj našoj čudnovatoj plavoj planeti.

Antarktika se dijeli na istočnu i zapadnu. Na istočnoj strani situacija nije toliko dramatična, dok na zapadnoj strani je. Isto tako, gleda se utjecaj kopnenog leda na morski led. Trebamo generalno jako paziti na zagađenje i okoliš jer time ubrzavamo proces globalnog zatopljenja. Antarktika je jako bitna za ovaj naš predivni planet i sva ostala plavetnila. Ovu netaknutu prirodu treba zaštititi i očuvati pod svaku cijenu; kao i naš dom zvan Zemlja. To je moje mišljenje. Jednostavno, očara te ova bjelina koja ostavlja bez daha.

  • Koji je Vaš posao na brodu?

Održavam svu elektroniku, plus IT infrastrukturu, elektrodistribuciju, pomažemo znanstvenicima s njihovom opremom, radi se 12 h dnevno. Tu jednostavno mora biti sve perfektno, jer smo na kraju svijeta i prepušteni smo isključivo svome znanju i iskustvu. Kad malo bolje razmislim, ova Antarktika je u meni probudila duh pustolova, stalno razmišljam kako su istraživači u prošlosti prolazili ovuda s drvenim brodovima. Tim ljudima, pionirima Antarktike, treba skinut kapu i diviti im se. Antarktika je nešto najljepše što sam vidio. Jednostavno je očaravajuće ovdje.

  • Koliko vas je na brodu, jeste li Vi jedini Hrvat u posadi?

Na brodu se nalaze ukupno 22 člana posade. Zapovjednik broda je Franco Sedmak iz Trsta. Iskusni kapetan s preko 15 godina iskustva plovidbe polarnim i arktičkim vodama. Četiri nautička oficira i 3 kormilara. Posada broda je iskusna, s višegodišnjim iskustvom navigacije u polarnim vodama. Na takvom brodu posada mora biti iskusna jer su uvjeti plovidbe jako zahtjevni. U slučaju bilo kakve nezgode, prepušteni smo sami sebi. Na brodu su tri člana posade iz Hrvatske – prvi časnik stroja koji je iz Zadra te dva časnika elektrotehnike iz Rijeke; jedan od kojih sam ja.

  • Kako biste opisali svoje dosadašnje iskustvo na ledolomcu i općenito na Antarktici?

Jednostavno je teško riječima opisati ovo iskustvo s Antarktike, toliko toga se zna desiti u jednom danu da to ne može čovjek niti zamisliti. Sama misao da se nalazim ovdje je nestvarna, kao i okolina oko nas. Taj osjećaj na ovom dijelu svijeta, gdje je priroda netaknuta i gdje djeluje sinergija je fascinantan. Kroz svoju karijeru sam oplovio sve kontinente i posjetio različite gradove, ali ovakve prirodne ljepote nisam vidio. Ukupan dojam ostavlja bez daha, ne znam kako da to uopće predočim nekome tko to nije vidio i doživio. Volio bih stvarno da ljudi probaju to doživjeti barem kroz ovaj tekst i slike.

  • Možete li izdvojiti nešto što Vas se baš posebno dojmilo?

Jedan od ljepših trenutaka je bila plovidba uz Ross Ice Shelf. Tu zapravo spoznate tu veličinu stoljetnog leda i shvatite kako je priroda jednostavno predivna. Shvatite koliko ste maleni naspram nje i njene moći.

Brod R/N Laura Bassi je ledolomac klase 1A, istraživački brod izgrađen u brodogradilištu Kleven Leirvik U Norveškoj. Početak gradnje je bio 26.11.1994. godine a porinut je i započeo svoje putovanje morima i oceanima svijeta 27.09.1995. godine. Plovio je pod zastavama Norveške, Engleske i trenutno Italije. Nosio je ime velikog Engleskog istraživača polarnih krajeva Sir Ernesta Shackletona, i služio je British Antarctic Surveyu za polarna istraživanja do 2019. godine. Iste te godine prelazi pod Talijansku zastavu u vlasništvu OGS – Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale. Institut OGS se bavi seizmičkim istraživanjima, geofizičkim istraživanjima, istraživanjima mora i morskog dna te oceanografijom. Brod je dobio ime „Laura Bassi“ u čast prvoj ženi na svijetu koja je stekla doktorat i imenovana sveučilišnim profesorom.

Razgovarali smo s našim pomorcem, Lukom Krpanom, koji je dio posade ovog ledolomca.

  • Luka, recite nam nešto o brodu, kako je ploviti na ledolomcu?

Brod Laura Bassi dugačak je 80m, te širok 17m. U svojoj utrobi ima dva glavna porivna stroja, svaki snage 2550kW. Valja napomenuti da brod posjeduje DP2 opremu te ima po dva pramčana potisnika i dva krmena potisnika. Autonomija plovidbe je 130 dana ili 40,000 nautičkih milja; točnije – preračunato u kilometre – velikih 74,000km.

Na krmenom dijelu broda nalazi se heliodrom za helikoptere. Brod je opremljen specijalnom opremom za spašavanje koje je propisano od strane International Code for Ships Operating in Polar Waters. To uključuje posebne grijane spasilačke splavi i Antarktičku opremu za preživljavanje u slučaju napuštanja broda. To je ujedno i prvi brod pod Talijanskom zastavom koji posjeduje certifikat za plovidbu pod polarnim uvjetima.

Foto: Luka Krpan, privatni arhiv

Brod ima 8 modova. Harbor mod je kad smo vezani, tada rade samo generatori. Maneuvering mod se koristi prilikom uplovljavanja i isplovljavanja. Rade generatori i glavni motori. Onda imamo Research basic, slow i diesel electric. Ovaj mod je namijenjen za istraživačke radnje; ovisno što radimo te je pogodan za sporiju vožnju. Tu je dostupan i azimut, koji je pogodan za sporiju vožnju i uštedu goriva. Imamo DP mod za loše i dobro vrijeme. Pali se ovisno o vremenskim uvjetima, najčešće prilikom iskrcaja, da brod bude na fiksnoj poziciji. I, na kraju, Ice Break mod. Glavni motori su spojeni, pomoćni motori su stand by. Tu ne možemo koristiti potisnike; ako zapnemo manualno ih ubacujemo u mrežu. Na glavnim motorima se nalaze shaft generatori, a motori se spajaju preko clutch sistema na osovinski vod. Pitch propeler imamo. U ice breake modu je sva dostupna snaga motora raspoloživa bez limita, da je lakše lomiti led.

Operativni sustav je Valmet, jako je kompleksan i svi senzori, parametri, prolaze kroz njega. Cijeli brod je sam po sebi zahtjevan; ima puno opreme i duplih sistema. Naprimjer imamo visoki i niski usis mora +plus emergency, svi se griju parom u polarnim vodama da se ne začepe. Kompletna navigacijska oprema i elektronska oprema ima grijače u sebi, protiv smrzavanja. Imamo tri gyro kompasa, jer magnetni kompas ne radi na Antarktici – samo se vrti ukrug. Na vrhu jarbola se nalazi kabina za promatrača leda koji javlja mostu situaciju o pucanju i pomicanju leda. Svi navigacijski uređaji su spojeni na brodsku mrežu jer idu na server za program preko kojeg istraživači vide parametre broda koji su im bitni za istraživanje – poput temperature, vjetra, radijacije sunca, pozicije broda, dubine i slično.

  • Opišite nam kako je bilo pred samo putovanje te prvih nekoliko dana nakon što ste krenuli

Pošto brod ide za Antarktiku i plovi polarnim vodama potrebno ga je dobro i temeljito pripremiti za takve uvjete. To uključuje posebne parne  i električne sisteme grijanja, kao što su grijanje stakala na mostu, grijanje elektromotora, tovarnog prostora, heliodrome te ostalu elektroničku i navigacijsku opremu. Pred sami dan polaska utovarili smo zalihe hrane i vode, kontejnere, helikoptere te ostale potrepštine za Antarktičku bazu Mario Zucchelli.

Prije polaska svaki član posade je dobio posebnu polarnu jaknu, polarno odijelo, sunčane naočale, zaštitne rukavice i termo nepromočivu obuću. Izbjegava se rad na otvorenom jer brod prilikom prolaska kroz led strašno poskakuje i nije sigurno. Isto tako su česte iznenadne padaline snijega i naleti vjetra. Brod je izrazito zahtjevan i kompleksan sa svojom opremom što se tiče posla za časnika elektrotehnike. Održavamo elektroničke sklopove, navigacijsku opremu, IT infrastrukturu i kompletnu električnu distribuciju broda. Posebnost ovog broda je da ima više modova navigacije.

Polazak broda je bio na Badnjak 2020. godine u 18:20 h iz Luke Lyttelton na Novom Zelandu. Predviđeni put do dolaska na 60-tu paralelu bio je sedam dana, ovisno o vremenu i uvjetima na moru. More nas nije bas štedjelo svih tih dana, borili smo se s velikim valovima i snažnim vjetrom. Zbog specifičnog krmenog dijela broda taj dio je bio povremeno pod morem. Prolaskom 60-te paralele ušli smo u Polarni krug gdje prestaje noć i konstantno je dan. Temperature su ispod nule. Počinju se držati gvardije u strojarnici. Tijekom putovanja proslavili smo Božić i Novu Godinu, uzbuđeni zbog predstojećih avantura ali pomalo tužni zbog odvojenosti od obitelji i rodbine.

  • Kako je bilo kada ste napokon došli do Antarktike?

Sam dolazak u Rossovo more je fascinantan, odjedanput na pučini počinjete zamjećivati male komadiće leda, a svakom miljom koju pređete sve veće i veće komade koji se polako počinju formirati u skupove. To me malo posjetilo na Saturnove prstenove. Ti skupovi iznenada postaju jedna bijela i nepregledna površina. Sam zvuk okoliša je fascinantan – sablasna tišina. Ja bi to ovako opisao – hladni Raj. Noći više nema, konstantno je sunce na horizontu, pošto je u ovo doba na Antarktici uvjetno rečeno ljeto, temperature se spuštaju do -20 stupnjeva. Od životinja smo susreli morske kitove Orke, tuljane i razigrane pingvine. Predivan je prizor vidjeti tu nepreglednu bjelinu spojenu s tom tišinom. Velike sante leda su fascinantne svojim oblicima i samim postojanjem. Obala je prekrivena snijegom; tu i tamo se pojavi neki komadić stijene ili tla.

Polarne vode su same po sebi jako opasne za navigaciju i brod. R/N Laura Bassi je ledolomac klase 1A, sto znaci da ima posebno dizajniran i ojačan trup broda za lomiti i prolaziti kroz led. Bez obzira na to ništa se ne prepušta slučajnosti, opasne situacije se izbjegavaju koliko god je to moguće. Prati se satelitska snimka kretanja leda, da bi pokušali izbjeći situacije koje bi ugrozile brod i članove posade. Sam prolazak kroz led je strašno zahtjevan i iziskuje puno strpljenja i dobre procjene. Kad brod prolazi i lomi led, strašna je buka i vibracije se jako osjete.

  • Baza Vam je na Novom Zelandu, kako je tamo?

Zucchelli baza se nalazi na granitnim obroncima u Terra Nova Bay. To je ljetna baza Talijanskih istraživanja na Antarktici. Baza služi za potporu istraživačkim brodovima, potporu znanstvenom osoblju i opremljena je svim potrebnim uređajima za znanstveno istraživanje, ovisno o programu. Tijekom posjete bazi otišli smo do zaljeva pingvina. Bilo je nestvarno – kao da ste u dokumentarcu National Geographica. Sve što ste prije gledali na televiziji, sad jednostavno vidite i osjetite uživo. Tu prekrasno sablasnu tišinu i sve ostale čari i ljepote leda. Pingvini su znatiželjni, stalno su pogledavali u nas – rekao bih s čuđenjem.

  • Možete li nam nešto reći o samoj ekspediciji, to jest o istraživanjima koja se provode?

Ekspedicija se odvija u programu PNRA (Programma nazionale di ricerca in Antartide) pod pokroviteljstvom agencije ENEA (Agencija za nove tehnologije, energiju i održiv ekonomski razvoj), koja ujedno vrši logističku potporu.

Vođa ekspedicije je Riccardo Scipinotti iz Rima. Ovogodišnja ekspedicija je posebna po uvjetima pod kojima se odvija, uslijed globalne pandemije COVID-19. Svrha ekspedicije je dopremiti opremu, hranu, gorivo za generatore i helikoptere. Također, prevesti osoblje baze Mario Zucchelli do Novog Zelanda koji će se nakon šestomjesečnog izbivanja vratiti svojim obiteljima.

Brod Laura Bassi je opremljena istraživačkim laboratorijem, koji služi u svrhu znanstvenika koji proučavaju promjene okoliša, morske struje, podvodnu mikro i bio kulturu te utjecaj leda na ocean i okolinu. Trenutno se na brodu nalazi peteročlani tehničko-znanstveni tim pod vodstvom profesora Falco Pierpaolo sa sveučilišta Università Politecnica delle Marche.

Primarni zadatak je istražiti promjene mora i utjecaj leda na ostale oceane. To rade pomoću muringa. To je skup opreme koja se polaže na određene točke i dubine te se prikupljaju podaci o slanosti, sedimentaciji, morskim strujama i gustoći mora. Rezultati ovih istraživanja su bitni jer promjene u ovom morskom bazenu utječu na sva mora i oceane na ovoj našoj čudnovatoj plavoj planeti.

Antarktika se dijeli na istočnu i zapadnu. Na istočnoj strani situacija nije toliko dramatična, dok na zapadnoj strani je. Isto tako, gleda se utjecaj kopnenog leda na morski led. Trebamo generalno jako paziti na zagađenje i okoliš jer time ubrzavamo proces globalnog zatopljenja. Antarktika je jako bitna za ovaj naš predivni planet i sva ostala plavetnila. Ovu netaknutu prirodu treba zaštititi i očuvati pod svaku cijenu; kao i naš dom zvan Zemlja. To je moje mišljenje. Jednostavno, očara te ova bjelina koja ostavlja bez daha.

  • Koji je Vaš posao na brodu?

Održavam svu elektroniku, plus IT infrastrukturu, elektrodistribuciju, pomažemo znanstvenicima s njihovom opremom, radi se 12 h dnevno. Tu jednostavno mora biti sve perfektno, jer smo na kraju svijeta i prepušteni smo isključivo svome znanju i iskustvu. Kad malo bolje razmislim, ova Antarktika je u meni probudila duh pustolova, stalno razmišljam kako su istraživači u prošlosti prolazili ovuda s drvenim brodovima. Tim ljudima, pionirima Antarktike, treba skinut kapu i diviti im se. Antarktika je nešto najljepše što sam vidio. Jednostavno je očaravajuće ovdje.

  • Koliko vas je na brodu, jeste li Vi jedini Hrvat u posadi?

Na brodu se nalaze ukupno 22 člana posade. Zapovjednik broda je Franco Sedmak iz Trsta. Iskusni kapetan s preko 15 godina iskustva plovidbe polarnim i arktičkim vodama. Četiri nautička oficira i 3 kormilara. Posada broda je iskusna, s višegodišnjim iskustvom navigacije u polarnim vodama. Na takvom brodu posada mora biti iskusna jer su uvjeti plovidbe jako zahtjevni. U slučaju bilo kakve nezgode, prepušteni smo sami sebi. Na brodu su tri člana posade iz Hrvatske – prvi časnik stroja koji je iz Zadra te dva časnika elektrotehnike iz Rijeke; jedan od kojih sam ja.

  • Kako biste opisali svoje dosadašnje iskustvo na ledolomcu i općenito na Antarktici?

Jednostavno je teško riječima opisati ovo iskustvo s Antarktike, toliko toga se zna desiti u jednom danu da to ne može čovjek niti zamisliti. Sama misao da se nalazim ovdje je nestvarna, kao i okolina oko nas. Taj osjećaj na ovom dijelu svijeta, gdje je priroda netaknuta i gdje djeluje sinergija je fascinantan. Kroz svoju karijeru sam oplovio sve kontinente i posjetio različite gradove, ali ovakve prirodne ljepote nisam vidio. Ukupan dojam ostavlja bez daha, ne znam kako da to uopće predočim nekome tko to nije vidio i doživio. Volio bih stvarno da ljudi probaju to doživjeti barem kroz ovaj tekst i slike.

  • Možete li izdvojiti nešto što Vas se baš posebno dojmilo?

Jedan od ljepših trenutaka je bila plovidba uz Ross Ice Shelf. Tu zapravo spoznate tu veličinu stoljetnog leda i shvatite kako je priroda jednostavno predivna. Shvatite koliko ste maleni naspram nje i njene moći.

Intervju

Kolumna

ZDRAVLJE POMORACA

Službene informacije

Foto / video