O nama Marketing   |   Kontakt   |   English 

Hrvatska je imala najsnažniju plovnu dizalicu na Sredozemlju – snagator “Veli Jože”

Nedavno potonuće platforme »Ivana D« i njeno izvlačenje, kod mnogih starijih ljudi od mora probudilo je nostalgična sjećanja. Tko će dizati platformu, koliko će se eura za taj posao isplatiti nekoj inozemnoj kompaniji? I odmah se sjetimo onoga što smo imali u Hrvatskoj i olako se toga odrekli. Imali smo snažnu plovnu dizalicu, svojedobno najsnažniju na Mediteranu. Više je nemamo, već desetak godina – piše Novi List. Takve poslove desetljećima je radio »Veli Jože«, ne samo u Jadranskom moru, nego širom svijeta. Impresivan je popis poslova i podviga naše plovne dizalice.

Pobrao je »Veli Jože« svjetska priznanja. Bio je u vlasništvu splitskog Brodospasa. I riječkog, što mnogi ne znaju! Možda »Veli Jože« ne bi mogao podignuti potopljenu platformu, ali vrijedi podsjetiti na ono što smo imali, po čemu smo bili u svijetu poznati i cijenjeni. Snagator kakvih je u njegovo vrijeme bilo malo širom svijeta. Zato su s raznih strana tražene njegove usluge. Građen u Njemačkoj i Nizozemskoj, a velike poslove izvodio pod jugoslavenskom zastavom.

Pod dramatičnim okolnostima stara dizalica dala je svoj doprinos i u Domovinskom ratu. U službu na Jadran »Veli Jože« doplovio je 1950. godine. Nakon Drugog svjetskog rata podmorje Jadranskog mora, uključujući i neke luke, bilo je puno potopljenih brodova. Bilo ih je oko 800 potopljenih, nasukanih i havariranih samo uz istočnu obalu Jadrana.

Za svog radnog vijeka s morskog dna »Veli Jože« podigao je više od 2.000 brodova. A to mu nije bio jedini posao. Naša plovna dizalica izvodila je i mnoge druge, često složene radove. U svijetu je postala najpoznatija prilikom raščišćavanja Sueskog kanala u drugoj polovici prošlog stoljeća. Nakon Sueske krize, odnosno Drugog arapsko-izraelskog rata, 1956. i 1957. godine, u Sueskom kanalu bilo je potopljeno mnogo brodova. Te su olupine ugrožavale promet tim važnim plovnim putem. Za vađenje potopljenih brodova međunarodna zajednica odabrala je našu dizalicu, tada najsnažniju na Mediteranu. »Veli Jože« i njegova posada brzo su i kvalitetno obavili taj zadatak, za što su dobili posebno priznanje Ujedinjenih naroda.

Pažnje su vrijedni poduhvati »Velog Jože« u vrijeme Domovinskog rata. Prva akcija izvedena je sredinom studenoga 1991. godine, pod okriljem noći. Nekoliko dana ranije diverzanti HRM-a u blizini Šolte teško su oštetili patrolni brod JRM-a. S potopljenom provom žitelji Šolte doteglili su ga u uvalu Nečujam i tamo nasukali. Potom je brod tijekom noći dignut i otegljen na popravak u Šibenik. Pod imenom »OB-02 Šolta« i danas plovi u sastavu Obalne straže RH.

Poslije rata za velebnu dizalicu nije bilo previše posla. Uglavnom je stajala na vezu, a troškovi njena održavanja bili su veliki. Značajniji angažman bio je tek na gradnji novog Masleničkog mosta. Posljednji posao, kada je već bila bez atesta i radne dozvole, imala je 2006. godine, za potrebe HRM-a. U Šibeniku prilikom spuštanja, nakon remonta, oštećen je »DBM-82 Krka«, težak više od 600 tona. Bez intervencije »Velog Jože« brod se nije moglo dignuti.

I to je bio kraj! Agonija nekadašnjeg ponosa hrvatskog pomorstva trajala je do 2010. godine. Bilo je nekoliko pokušaja i akcija za spašavanje legendarne dizalice, ali bez rezultata.

Iz remontnog brodogradilišta u Šibeniku, gdje je »Veli Jože« proveo posljednje dana, u listopadu 2012. karakteristični dijelovi dizalice, uključujući i zapovjednički most, prebačeni su u Split, u skladište Brodospasa. Tamo su trebali ostati dok se ne stvore uvjeti za smještaj u Pomorskom muzeju u Splitu.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Nedavno potonuće platforme »Ivana D« i njeno izvlačenje, kod mnogih starijih ljudi od mora probudilo je nostalgična sjećanja. Tko će dizati platformu, koliko će se eura za taj posao isplatiti nekoj inozemnoj kompaniji? I odmah se sjetimo onoga što smo imali u Hrvatskoj i olako se toga odrekli. Imali smo snažnu plovnu dizalicu, svojedobno najsnažniju na Mediteranu. Više je nemamo, već desetak godina – piše Novi List. Takve poslove desetljećima je radio »Veli Jože«, ne samo u Jadranskom moru, nego širom svijeta. Impresivan je popis poslova i podviga naše plovne dizalice.

Pobrao je »Veli Jože« svjetska priznanja. Bio je u vlasništvu splitskog Brodospasa. I riječkog, što mnogi ne znaju! Možda »Veli Jože« ne bi mogao podignuti potopljenu platformu, ali vrijedi podsjetiti na ono što smo imali, po čemu smo bili u svijetu poznati i cijenjeni. Snagator kakvih je u njegovo vrijeme bilo malo širom svijeta. Zato su s raznih strana tražene njegove usluge. Građen u Njemačkoj i Nizozemskoj, a velike poslove izvodio pod jugoslavenskom zastavom.

Pod dramatičnim okolnostima stara dizalica dala je svoj doprinos i u Domovinskom ratu. U službu na Jadran »Veli Jože« doplovio je 1950. godine. Nakon Drugog svjetskog rata podmorje Jadranskog mora, uključujući i neke luke, bilo je puno potopljenih brodova. Bilo ih je oko 800 potopljenih, nasukanih i havariranih samo uz istočnu obalu Jadrana.

Za svog radnog vijeka s morskog dna »Veli Jože« podigao je više od 2.000 brodova. A to mu nije bio jedini posao. Naša plovna dizalica izvodila je i mnoge druge, često složene radove. U svijetu je postala najpoznatija prilikom raščišćavanja Sueskog kanala u drugoj polovici prošlog stoljeća. Nakon Sueske krize, odnosno Drugog arapsko-izraelskog rata, 1956. i 1957. godine, u Sueskom kanalu bilo je potopljeno mnogo brodova. Te su olupine ugrožavale promet tim važnim plovnim putem. Za vađenje potopljenih brodova međunarodna zajednica odabrala je našu dizalicu, tada najsnažniju na Mediteranu. »Veli Jože« i njegova posada brzo su i kvalitetno obavili taj zadatak, za što su dobili posebno priznanje Ujedinjenih naroda.

Pažnje su vrijedni poduhvati »Velog Jože« u vrijeme Domovinskog rata. Prva akcija izvedena je sredinom studenoga 1991. godine, pod okriljem noći. Nekoliko dana ranije diverzanti HRM-a u blizini Šolte teško su oštetili patrolni brod JRM-a. S potopljenom provom žitelji Šolte doteglili su ga u uvalu Nečujam i tamo nasukali. Potom je brod tijekom noći dignut i otegljen na popravak u Šibenik. Pod imenom »OB-02 Šolta« i danas plovi u sastavu Obalne straže RH.

Poslije rata za velebnu dizalicu nije bilo previše posla. Uglavnom je stajala na vezu, a troškovi njena održavanja bili su veliki. Značajniji angažman bio je tek na gradnji novog Masleničkog mosta. Posljednji posao, kada je već bila bez atesta i radne dozvole, imala je 2006. godine, za potrebe HRM-a. U Šibeniku prilikom spuštanja, nakon remonta, oštećen je »DBM-82 Krka«, težak više od 600 tona. Bez intervencije »Velog Jože« brod se nije moglo dignuti.

I to je bio kraj! Agonija nekadašnjeg ponosa hrvatskog pomorstva trajala je do 2010. godine. Bilo je nekoliko pokušaja i akcija za spašavanje legendarne dizalice, ali bez rezultata.

Iz remontnog brodogradilišta u Šibeniku, gdje je »Veli Jože« proveo posljednje dana, u listopadu 2012. karakteristični dijelovi dizalice, uključujući i zapovjednički most, prebačeni su u Split, u skladište Brodospasa. Tamo su trebali ostati dok se ne stvore uvjeti za smještaj u Pomorskom muzeju u Splitu.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Intervju

Kolumna

ZDRAVLJE POMORACA

Službene informacije

Foto / video