Božmanizmi, noštronizmi i bosunizmi

2002
Foto: Jedrenjak Obilić Ilustracija / Dulist.hr

Kaže barba, bažmane, kad pasamo đigu i za mankul armižamo, neka odma kacaju brac a onda sve mure metnu u gavun

Jeste li posve razumjeli što smo htjeli reći? Ako niste, ne brinite se jer niti mi do prije nekoliko dana ne bismo shvatili ovu rečenicu. Ako pak jeste, ne samo po smislu, već po značenju svake napisane riječi, čestitamo vam, jer spadate među rijetke koji poznaju terminologiju kolokvijalnog pomorskog narječja dubrovačkog primorja.

Prema tom govornom jeziku dubrovačkih pomoraca iz doba jedrenjaka, ova bi rečenica značila da je kapetan vođi palube naredio da, kada prođu lukobran i vežu se za stup za privez, odmah pritegnu prednji konop jedra pa onda sve tanke konope bace u malo skladište.

Jesmo li, sastavljajući ovu rečenicu, možda gdjegod pogriješili, nije uopće bitno, jer smo se vodili istom mišlju kao i znanstvenici sa Sveučilišta u Dubrovniku i Zadru.

Oni su među dubrovačkim kapetanima i studentima pomorskog Odjela Sveučilišta u Dubrovniku proveli anketu o poznavanju starih pomorskih izraza dubrovačkog primorja. Cilj ankete je bio pokazati koliko sadašnji i budući pomorci poznaju i/ili upotrebljavaju te stare izraze, uglavnom talijanizme. Anketa je provedena prije više od deset godina, a njeni rezultati znanstvenicima uopće nisu bili iznenađujući.

Ukupno gledajući, petero iskusnih kapetana iz Dubrovnika znalo je 42 od ukupno 60 riječi odnosno poznavali su oko 70% izraza. Dvadeset pet studenata prve godine pomorstva, također iz Dubrovnika, točno su prepoznali samo oko 30% riječi. Riječ prova jedina je čije su značenje znali ama baš svi ispitani studenti.

Kako bilo, činjenica jest da napretkom tehnologije gradnje i pogona brodovlja, neke od tih riječi nisu mogle biti korištene na modernim brodovima, jer jednostavno više nisu bile primjenjive. Razlog su bile, kažu znanstvenici, nove tehnologije koje su donijele nova znanja a time i novu terminologiju. Neke su stare, danas uglavnom zaboravljene, izraze s vremenom preuzeli lokalni ribari, brodograditelji, težaci, jedriličari, a poneke i mi ostali.

Riječi koje su se mogle i dalje upotrebljavati, a neke se još i danas koriste, znanstvenici nazivaju „noštromizmima“, a one zaboravljene „božmanizmima“. Kako se kod nas ustalilo vođu palube nazvati noštromom a ne božmanom, otud i diferencijacija.

Navedena je anketa provedena 2009. godine, a bilo bi zanimljivo vidjeti da li se, nakon više od deset godina, nešto promijenilo. S obzirom na to kako u modernom pomorskom nazivlju, pa i u širem svakodnevnom govoru i pismu, primat sve više preuzimaju izrazi iz engleskog jezika, ne bi uopće bilo iznenađujuće da bi za desetak godina, ako ne i prije, neki novi znanstvenici i novinari, osim božmanizmima i noštromizmima, mogli pisati i o „bosunizmima“.

Očuvanje nematerijalne baštine, poput kolokvijalnog narječja i brodskog jezika nekadašnjih pomoraca, ima smisla jer se time s generacije na generaciju prenosi tradicija, a u širem smislu znanja, običaji i kultura nekog naroda. Važnost hrvatske pomorske tradicije u svjetskom pomorstvu neupitna je, a na našim je današnjim i budućim pomorcima da osiguraju njenu budućnost, koliko mogu.

Ne znamo ima li istine u staroj poslovici koja kaže da, kako bismo znali gdje idemo, trebamo znati gdje smo sve bili. Poznavanje i korištenje „božmanizama“ i „noštromizama“, pa makar samo u salonskim pričama, možda bi sačuvalo barem mali djelić hrvatske pomorske povijesti i nadamo se, usporilo prodor „bosunizama“.

U to ime donosimo vam 60 starih riječi i njihova značenja, upotrebljene u anketi, te se nadamo se da ćete ih ponekad i sami upotrijebiti, ako već niste.

akostat – pristati uz obalu
ankora – usidriti, sidro
argola – drška kormila, rudo kormila, timun
armižat – privezati brod, vezati se
asta – prednja ili zadnja statva broda / osovina kormila / statva
barbita – konop
barbeta – konop(tanji), proveni konop
bokaporta – poklopac skladišta, pokrov grotla, otvor na palubi
božman – vođa palube
brac – prednji konop jedra
bucjel – koloturnik mali, kolut(jednostruki, dvostruki)
bumpreš – kosnik
burdižat – ploviti usuprot moru i vjetru, ploviti uz vjetar, jedriti uz vjetar
burina – vjetar s kopna
cima – konop, konop za privez, uže
điga – operativna obala, lukobran
fermat – zaustaviti, zaustaviti se / stati
fondo – na dno, obori (sidro), nalog za sidrenje (obori) / potonuće ili ventil na dnu broda
gambet – škopac
gavun – malo skladište
gindac – podigač jedra, konop za dizanje jedra
grop – uzao, čvor
kacat – nategnuti (škota), pritegnut
karika alto – krcanje u vis?
kavobanda – nadvođe, gornji rub oplate
kolumba – kobilica
korpomorto – dio veza koji se postavlja na dno, sidro mrtvog veza, fiksno sidro
kuverta – paluba
lantina – drvo uz koje je pričvršćeno platno jedra, motka za latinsko jedro, nosač lat. jedra
laškat – popustiti
madijer – oplata broda, drvena, rebrenica, oplata, oplatna daska, dio oplate-trenica
mainat – spustiti, skalat
mankul – stup za privez, stup za privez-vuču, mjesto za vezivanje konopa
manovra – ulazak u luku, pristanak, pristajanje i isplovljenje broda, upravljanje brodom
matadura – oprema jedara i jarbola
matafjun – uzica za skracivanje jedara, povezi na jedrima
merlin – konop, tanje uže, tanki konop (zastava)
molat – popustiti (konop) / otpustiti nešto
mura – tanji konop
noštromo – vođa palube / vođa palube ili stroja
orcat – jedriti uz vjetar skrenuti u vjetar / penjati se uz vjetar
pajet – bokoštitnik / bokobran
pajol – drvena podnica na dnu barke, pokrov dna barke, podnica
pasarela – mostić za ukrcaj putnika, prelazni most, most-skala za ukrcaj na brod, prolaz
pašteka – koloturnik koji se otvara, otvoreni kolut, zjevačavođica konopa, vodilica konopa za privez / koloturnik
pic – vrh prove gdje se drže konopi i sidro, prova, pramac(unutrašnji), proveno spremište, krajnji dio pramca, krme, pramčani tank
pjombat – uplesti konop, upletka
pođat – ploviti niz vjetar, jedriti pod vjetar (ići u zaklon), okrenut niz vjetar
pojlabanda – okrenut se pod vjetar, manevar okreta niz vjetar, okrenuti jedrom niz vjetar / izmjenit vjetar preko krme
randa – platnena zaštita, krmeno jedro
sartija – prepona jarbola, pripone, zapone, oprema jarbola, čelik, čela koje drže jarbol
sopravento – uz vjetar, na vjetar, privjetrina, strana od vjetra
šijat – voziti krmom, voziti krmom-natrag, voziti natrag
škota – konop s kojim se upravlja jedrom, zatezni konop jedra, uzda
špirun – kljun na pramcu, pramčana nadstatva
štiva – skladište
štraj – prednji ili zadnji konop koji drži jarbol, pripone, zapone, pramčani konop jarbola
tiramola – sistem kružnog konopa, povuci-potegni-molat, koloturnik
trcarol – sistem kraćenja jedra, skraćivanje jedara, podvezivat, kratiti jedro
virat – podići dizalicom, podići sidro, jedro, podizat-natezat, dići /dizati sidro

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.