Hrvatska brodogradnja propada, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema natječaj za Talijane

A. Z.

2592
Foto: ilustracija / Pomorac.net

U posljednje vrijeme svjedoci smo propadanja hrvatskih brodogradilišta. Strani naručitelji otkazuju ugovorene poslove izgradnji brodova, odlučuju se za druga brodogradilišta u kojima će se posao obaviti do kraja, a naša, poput pulskog Uljanika, ostaju prazna.

S druge strane nabavljaju se brodovi za čiju izgradnju na natječajima prolaze strane tvrtke. Nedavno se portalu Pomorac.net obratio čovjek iz struke, koji je zbog prirode posla zatražio da ostane anoniman, te nam ispričao o postupku nabave gradnje brodice za traganje i spašavanje koje je nabavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2017. godine nabavilo je prototip 14-metarske brodice za traganje i spašavanje od talijanske tvrtke Cantiere Navale Vittoria za 7.944.000,00 kuna + PDV. Zatim je u listopadu 2018. godine ponovni raspisao natječaj za gradnju brodice za traganje i spašavanje u formi otvorenog postupka nabave, a čija se procijenjena vrijednost nabave podigla na 10.500.000,00 kn +PDV,  da bi ga onda nakon provedenog postupka poništili. Na natječaj su pristigle četiri ponude, od kojih su tri hrvatska brodogradilišta imala znatno jeftinije ponude od talijanskog ponuditelja koji je dao ponudu od preko 11 milijuna kuna, odnosno iznad procijenjene vrijednosti nabave iako je isto takvo plovilo u postupku nabave prototipa ugovorio za 7.944.000,00kn + PDV.

Ipak, iako je Tehnomont dao ponudu od 8 milijuna kuna, Kvarnerplastika od 9 milijuna kuna, a NCP grupa 7 milijuna kuna, odnosno svi naši ponuditelji su bili ispod procijenjene vrijednosti nabave, natječaj je poništen.

-To je najveći skandal u povijesti hrvatskih javnih nabava! Ministarstvo je postupak raspisalo do u detalje prema specifikaciji talijanskog proizvođača pa su tako čak i cijelu dokumentaciju za gradnju objavili u postupku javne nabave, a da na njoj nisu uklonili logo talijanske tvrtke koja je u tehničkim nacrtima, kaže naš sugovornik koji se bavi projektiranjem brodova te prati situaciju u tom sektoru sa strane struke.

-Međutim tu nije kraj bahatosti. Kako bi prikrili svoju povezanost s talijanskim dobavljačem, za kojeg operativne poslove vodi Antonio Poščić iz Rijeke, Ministarstvo je u kolovozu 2019. raspisalo novi natječaj za gradnju brodice za traganje i spašavanje, no ovaj put kao natjecateljski postupak uz pregovore. Početna tehnička dokumentacija sastoji se tek od 21 stavke prema kojoj je opet vidljivo da je pripremljena za talijanskog dobavljača te se automatski onemogućuje hrvatskim brodograditeljima da budu konkurentni, dodaje.

Iako bi, bilo bi normalno, hrvatska brodogradilišta trebala imati prednost pred inozemnim izvođačima problem je što nijedno naše brodogradilište, npr. Brodosplit, Tehnomont, Kvarnerplastika ili NCP grupa, ne može biti konkurentno Talijanima iz razloga što nemaju reference da su već izgradili takav tip broda. Naravno, moramo napomenuti da se u značajkama broda navodi da brodica mora imati IPS propulziju što je skandalozno da se takva propulzija primjenjuje na plovilu za traganje i spašavanje, a ujedno je sustav propulzije koje niti jedno hrvatsko brodogradilište još nije ugradilo u neki od brodova. Naime, radi se o relativno novoj propulziji u nautici kojeg je proizvođač Volvo Penta, a slični proizvodi su Cumminsov Zeuz, propulzija Azimuth  i još neki slični proizvođači. Kako navodi naš čovjek iz struke, njezino je održavanje veoma skupo i primjena takve propulzije namijenjena je za jahte i brodice te se pokazala kao dosta kvarljiva, a pogotovo propulzija IPS od Volva, a koju ima prototip brodice za traganje i spašavanje Lučke Kapetanije Zadar nabavljene 2017. godine od talijanskog dobavljača Cantiere Navale Vittoria. Treba uzeti u obzir da kad se pokvari takva propulzija plovilo ostaje na milost i nemilost moru.

-Gledajući s tehničke strane, nevjerojatno je da brodica za traganje i spašavanje ima IPS propulziju koja se vrti 360 pod morem što je idealno za samljeti osobu koja pluta dok se za njom traga. Također je nevjerojatno da nitko nije sagledao da takav tip propulzije koriste manje jahte te da je to propulzija za pleasure (sport i razonodu) upotrebu, a ne radnu upotrebu. Isto tako kod te propulzije ima ogromnih problema sa servisom, problematična je za upotrebu, a njezino održavanje košta 10 tisuća eura godišnje. Kad se već išlo na propelersku propulziju onda se trebala koristiti klasična, nepoderiva Direct Dive ili V Drive propulzija čije održavanje je vrlo jednostavno i jeftino. Samo za primjer, u svijetu se za ovakvu duljinu plovila za traganje i spašavanje najbolja pokazala water jet propulzija. Ona je bezopasna za ljude, može ući u plićine te ima odlične manevarske sposobnosti, objasnio je naš sugovornik.

Također je bitno naglasiti da u plovilo za traganje i spašavanje treba ugrađivati Heavy Duty motore i propulziju radi velikog broja sati koje takvo plovilo radi, te radi što veće dugovječnosti motora i pouzdanosti u akcijama traganja i spašavanja koje se obično odvijaju po lošim vremenskim uvjetima.

Hrvatske tvrtke kao npr. Tehnomont Pula, Brodosplit, Kvarnerplastika, NCP Šibenik imaju reference i  izgrađene brodove vrhunske kvalitete, a nemaju mogućnosti iste ponuditi jer je dokumentacija tako izrađena da jedino talijanski ponuditelj može dobiti posao.

-Očito je da se radi o osobnim interesima ljudi koji provode ovakve postupke i izrađuju tehničke dokumentacije jer nema drugog logičkog i stručnog objašnjenja pogotovo ako sagledamo razlike u cijenama koje nude hrvatska brodogradilišta i talijanski dobavljač. Naša brodogradilišta mogu napraviti brodicu za traganje i spašavanje jer oni rade brodove od 18 i više metara, no odmah su u startu onemogućeni da punopravno sudjeluju na natječaju. Pogledajte samo brodice od 14 metara Tehnomonta iz Pule koje koristi Plovput već 20 godina. Tko može osporiti da te brodice nisu prikladne za ovu upotrebu? Isto tako i SAR plovila Lučke kapetanije od 18 metara koje je radio Brodosplit. To su vrhunski brodovi koje samo trebaju neke preinake u opremanju jer ipak dolazi nova tehnologija, no budimo realni, brodovi Brodosplita  su i danas naši brodovi za traganje i spašavanje.

Zanimljivo je da je Ministarstvo zatražilo izgradnju broda s IPS propulzijom, no u dokumentacija nije sadržavala značajku koja bi bila bitna za plovilo traganja i spašavanja kao što je npr. termalna kamera, koja je osnova za traganje po noći. Znači brodovi policije te sva ona plovila koja sutra mogu sudjelovati u operaciji traganja i spašavanja to imaju, dok brod Ministarstva mora, koji se gradi upravo za SAR operacije, to nema. Nema ono osnovno što je potrebno jednom takvom brodu.

-Sve ovo nema logike. Naša brodogradilišta su jeftinija, a mi kupujemo od stranaca za 10,5 milijuna +PDV. Očito je da se radi o namještanju natječaja, a mi stalno govorimo da hrvatska brodogradnja propada. Uzmite samo za primjer, da smo prije nekoliko dana u Splitu vidjeli plovilo Ministarstva poljoprivrede-Ribarske inspekcije. To je gumeno/plastična brodica opremljena sa svim najmodernijim tehnologijama, a koja izgleda impozantno naspram brodica Lučkih kapetanija, dodaje.

Kako bismo čuli mišljenje druge strane obratili smo se predstavniku brodogradilišta Vittoria, gospodinu Antoniu Poščiću.

-Brodogradilište Vittoria sudjelovalo je u postupku javne nabave prototipa brodice za traganje i spašavanje na moru s mogućnošću samoispravljanja (self-righting) koje je, u 2015. godini, provelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te je u tom postupku ponuda brodogradilišta Vittoria odabrana kao najpovoljnija. Brodogradilište je isporučilo brodicu sukladno svim zahtjevima natječaja te unutar zahtijevanih ugovornih rokova. Isto Ministarstvo je u 2018. godini objavilo nadmetanje za nabavu još jedne brodice za traganje i spašavanje te je brodogradilište ponovno dostavilo ponudu, međutim, nadmetanje je poništeno.

U 2019. godini, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponovno objavljuje nadmetanje za nabavu jedne brodice za traganje i spašavanje, u kojem je brodogradilište Vittoria, sukladno uvjetima nadmetanja, dostavilo zahtjev za sudjelovanjem. Međutim, kako je postupak u tijeku, nemamo informacija o daljnjem tijeku natječaja, izjavio je Poščić.

Tvrtka Kvarnerplastika također se prijavila na prvi natječaj i trebali su ući u pregovarački postupak, no kako kaže njezin direktor, Emilio Šušanj, odustali su od natječaja budući da su sami pogriješili u postupku. Ako će natječaj ponovno biti objavljen tvrtka, koja radi brodove od raznih materijala, poput čelika, aluminija te kompozitnih materijala, rado će se ponovno prijaviti, navodi Šušanj.

Kako navodi naš sugovornik u pomorskim krugovima već se priča da se priprema natječaj za šest novih plovila koja će raditi za hitnu pomoć, a prema istim specifikacijama. Znači, Talijani bi ponovno mogli dobiti na natječaju pa se nameće pitanje zar zaista hrvatska brodogradnja ne može graditi brodove za svoje službe ili da im se barem omogući punopravno sudjelovanje na natječaju.

Podijeli objavu

3 KOMENTARI

  1. To su “hrvatska posla” i sramota ali ne naših brodograditelja nego od ministarstva koji idu na ruku talijanima- neka bude natječaj za sve isti, a ne samo s talijanskom dokumentacijom!

  2. Svi koji su u pomorstvu nisu nikada navigavali ili nisu bili dalje Otranta ima 25 godina.Samo je interes kako sto vise šestariti.Jer pojma o pomorstvu nemaju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.