Na irskim brodovima sve više Hrvata, hoće li naši mladići zaobići domaće more i kapetane?

Branimir Periša

622
Foto: Wikimedia Steve Partridge CC BY-SA 2.0

“Depopulacija i egzodus struke”, naziv je radionice koju je na međunarodnom seminaru europskih lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu moderirao Ante Sladoljev, voditelj LAGUR-a “Galeb” iz Tribunja. Seminar je održan u irskome Bantryju, uz sudjelovanje FLAG-ova iz 20 zemalja Europske unije, predstavnika EK-a, te niza stručnjaka u ribarstvu.

Osim LAGUR-a “Tribunj”, Hrvatska je bila predstavljena s još četiri akcijske grupe. Dvije su bile iz Istre, a otok Brač i zadarski kraj zastupala su još dva LAGUR-a.

Iskustva drugih sabrana na ovakvim skupovima uvijek su dragocjena, napominje Sladoljev, zadovoljan i zato što su u tome šarolikom društvu dobro primljena neka domaća rješenja. Konkretno, njegovo izlaganje o problemima radne snage na području ribarstvenog područja LAGUR-a “Tribunj”, kao i projekt “Preporučili ribari”, bili su vrlo zapaženi na seminaru u Irskoj, te su istaknuti kao primjeri dobre europske prakse. Bit će objavljeni na središnjoj internetskoj stranici europskih akcijskih grupa u ribarstvu i dostupni javnosti u 20 zemalja.

Plaća iznad prosjeka

– U podnaslovu moga izlaganja o nedostatku radnika u ribarskom sektoru stoji “demistifikacija ribarstva”, pri čemu mislim na predrasudu o teškim uvjetima rada i slabim primanjima, što nije istina. Suprotno, nema gospodarske grane gdje se, kao u ribarstvu, može postići plaća visoko iznad nacionalnog prosjeka, a stiže i za vrijeme sve dužih lovostaja. U krajnjoj liniji, plivaričari nemaju više od 180 ribolovnih dana godišnje, o čemu je šira javnost doznala tek kada su se za temu zainteresirali lokalni mediji, najprije “Šibenski list” i to je donijelo dobar rezultat – govori Sladoljev.

Lokalni ribari u zadnja dva mjeseca popunili su posade – doduše i sami su se aktivirali – no svi smo svjesni da problem radne snage nije trajno riješen, barem ne kada govorimo o domaćim ljudima i pitanje je kako će se ubuduće odvijati.

Uostalom, za hrvatske ribare odobrena je ovogodišnja uvozna kvota od 540 radnika u ribarstvu, podsjeća Sladoljev, dodajući kako je u tom pogledu vrlo slično i u zemljama EU-a.

Ostarjeli irski kapetani, primjerice, dive se zato što hrvatsko ribarstvo počiva na zapovjednicima u naponu snage, jer njihove obrte ne žele preuzeti mlađi. To ih ne zanima i okrenuti su drugim poslovima, a na ribarskim brodovima je 90 posto stranaca, u što se Sladoljev uvjerio prilikom posjeta jednoj ribarici. U ribarstvu Irske, međutim, sve je više Hrvata u posadama, o čemu svjedoči i podatak koji je doznao na seminaru. Odnosi se na knjižicu o preporukama za zdravlje ribara koju je tamošnja nacionalna agencija za ribarstvo već tiskala na šest stranih jezika, a u pripremi je i izdanje na hrvatskome. Izgleda kao da jedino ostaje pitanje hoće li se neki od domaćih mladića, ako već traži kruha u ribarstvu, zaputiti pravo u Irsku i zaobići domaće more i kapetane, ostavljajući im uvozne kvote za posade nekih stranaca koji će s poslom na Jadranu biti zadovoljni.

Učite djecu

Ante Sladoljev odgovara da je sada na svima – od ribara, preko LAGUR-a, do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – propagirati prednosti rada u domaćoj ribarskoj floti, a o vrijednostima mora i ribarstva treba djecu posebno poučavati već od malih nogu. Dobar primjer za to, navodi Sladoljev, pokretna je učionica koja putuje Irskom i obrazuje djecu o akvakulturi i ribarstvu i taj bi koncept bilo dobro preslikati i kod nas. Tematski, seminar je bio posvećen partnerstvima u ribarstvu, uporabama resursa, financiranju i uslugama, sve to s pridjevkom “pametno”.

Nije riječ o uporabi pametnih tehnologija, objašnjava Sladoljev, nego o tome kako najpraktičnije iskoristiti postojeća znanja i vještine ribara, no u drugim poslovnim kombinacijama i gospodarskim granama. U nautičkom turizmu, primjerice, ili na usidrenim vjetrenjačama za proizvodnju električne energije – i, naposljetku, kako pametno financirati nove poslove koji iz tih aranžmana mogu nastati.

IZVORŠibenski.hr
Podijeli objavu

1 KOMENTAR

  1. Neserite vise, da nitko nece da radi… Da nitko nece da radi za siću tako je i točka…
    Cijene prehrane i standard života je vece nego u nekima bogatijima zemlja a Eu-e…
    Stalno nece nitko da radi, nema tko da radi… Bla bla bla… Dosadni ste više… Počnite plačati ljude kako treba pa če biti i ljudi za raditi… A ne dajmo sve privatnicima da oni rade, državne firme se unistavaju namjerno….

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.