Na irskim brodovima sve više Hrvata, hoće li naši mladići zaobići domaće more i kapetane?

Branimir Periša

636
Foto: Wikimedia Steve Partridge CC BY-SA 2.0

“Depopulacija i egzodus struke”, naziv je radionice koju je na međunarodnom seminaru europskih lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu moderirao Ante Sladoljev, voditelj LAGUR-a “Galeb” iz Tribunja. Seminar je održan u irskome Bantryju, uz sudjelovanje FLAG-ova iz 20 zemalja Europske unije, predstavnika EK-a, te niza stručnjaka u ribarstvu.

Osim LAGUR-a “Tribunj”, Hrvatska je bila predstavljena s još četiri akcijske grupe. Dvije su bile iz Istre, a otok Brač i zadarski kraj zastupala su još dva LAGUR-a.

Iskustva drugih sabrana na ovakvim skupovima uvijek su dragocjena, napominje Sladoljev, zadovoljan i zato što su u tome šarolikom društvu dobro primljena neka domaća rješenja. Konkretno, njegovo izlaganje o problemima radne snage na području ribarstvenog područja LAGUR-a “Tribunj”, kao i projekt “Preporučili ribari”, bili su vrlo zapaženi na seminaru u Irskoj, te su istaknuti kao primjeri dobre europske prakse. Bit će objavljeni na središnjoj internetskoj stranici europskih akcijskih grupa u ribarstvu i dostupni javnosti u 20 zemalja.

Plaća iznad prosjeka

– U podnaslovu moga izlaganja o nedostatku radnika u ribarskom sektoru stoji “demistifikacija ribarstva”, pri čemu mislim na predrasudu o teškim uvjetima rada i slabim primanjima, što nije istina. Suprotno, nema gospodarske grane gdje se, kao u ribarstvu, može postići plaća visoko iznad nacionalnog prosjeka, a stiže i za vrijeme sve dužih lovostaja. U krajnjoj liniji, plivaričari nemaju više od 180 ribolovnih dana godišnje, o čemu je šira javnost doznala tek kada su se za temu zainteresirali lokalni mediji, najprije “Šibenski list” i to je donijelo dobar rezultat – govori Sladoljev.

Lokalni ribari u zadnja dva mjeseca popunili su posade – doduše i sami su se aktivirali – no svi smo svjesni da problem radne snage nije trajno riješen, barem ne kada govorimo o domaćim ljudima i pitanje je kako će se ubuduće odvijati.

Uostalom, za hrvatske ribare odobrena je ovogodišnja uvozna kvota od 540 radnika u ribarstvu, podsjeća Sladoljev, dodajući kako je u tom pogledu vrlo slično i u zemljama EU-a.

Ostarjeli irski kapetani, primjerice, dive se zato što hrvatsko ribarstvo počiva na zapovjednicima u naponu snage, jer njihove obrte ne žele preuzeti mlađi. To ih ne zanima i okrenuti su drugim poslovima, a na ribarskim brodovima je 90 posto stranaca, u što se Sladoljev uvjerio prilikom posjeta jednoj ribarici. U ribarstvu Irske, međutim, sve je više Hrvata u posadama, o čemu svjedoči i podatak koji je doznao na seminaru. Odnosi se na knjižicu o preporukama za zdravlje ribara koju je tamošnja nacionalna agencija za ribarstvo već tiskala na šest stranih jezika, a u pripremi je i izdanje na hrvatskome. Izgleda kao da jedino ostaje pitanje hoće li se neki od domaćih mladića, ako već traži kruha u ribarstvu, zaputiti pravo u Irsku i zaobići domaće more i kapetane, ostavljajući im uvozne kvote za posade nekih stranaca koji će s poslom na Jadranu biti zadovoljni.

Učite djecu

Ante Sladoljev odgovara da je sada na svima – od ribara, preko LAGUR-a, do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – propagirati prednosti rada u domaćoj ribarskoj floti, a o vrijednostima mora i ribarstva treba djecu posebno poučavati već od malih nogu. Dobar primjer za to, navodi Sladoljev, pokretna je učionica koja putuje Irskom i obrazuje djecu o akvakulturi i ribarstvu i taj bi koncept bilo dobro preslikati i kod nas. Tematski, seminar je bio posvećen partnerstvima u ribarstvu, uporabama resursa, financiranju i uslugama, sve to s pridjevkom “pametno”.

Nije riječ o uporabi pametnih tehnologija, objašnjava Sladoljev, nego o tome kako najpraktičnije iskoristiti postojeća znanja i vještine ribara, no u drugim poslovnim kombinacijama i gospodarskim granama. U nautičkom turizmu, primjerice, ili na usidrenim vjetrenjačama za proizvodnju električne energije – i, naposljetku, kako pametno financirati nove poslove koji iz tih aranžmana mogu nastati.

IZVORŠibenski.hr
Podijeli objavu

1 KOMENTAR

  1. Neserite vise, da nitko nece da radi… Da nitko nece da radi za siću tako je i točka…
    Cijene prehrane i standard života je vece nego u nekima bogatijima zemlja a Eu-e…
    Stalno nece nitko da radi, nema tko da radi… Bla bla bla… Dosadni ste više… Počnite plačati ljude kako treba pa če biti i ljudi za raditi… A ne dajmo sve privatnicima da oni rade, državne firme se unistavaju namjerno….

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.