Podaci iz Porto Montenegra pokazuju da je jahting u Crnoj Gori polako u opadanju

Siniša Luković

110
Foto: Pomorac.net

U marini Porto Montenegro u Tivtu u periodu od 1. siječnja do 1. listopada ove godine boravilo je ukupno 1.400 jahti, a registrirano je ukupno 2.437 uplovljavanja tih brodova.

Razlika u broju uplovljavanja u odnosu na broj jahti koje su se duže zadržavale u tivatskoj marini javlja se zbog činjenice da su pojedini brodovi dolazili i odlazili više puta, dok je u Porto došao i veći broj jahti koje su se ovdje zadržale samo par sati da bi na ovdašnjoj pumpnoj stanici napunile gorivo oslobođeno carina i poreza.

U podacima koje je menadžment Porto Montenegra dostavio Turističkoj organizaciji Tivat, navodi se da je ovog ljeta popunjenost marine bila „70 posto u svakom trenutku“. Lani je prosječna popunjenost najveće crnogorske marine za superjahte u sezoni, prema službenim podacima, bila 85%. Ti podaci pokazuju ono što su svi koji su ovog ljeta šetali Porto Montenegrom mogli vidjeti svojim očima – mnogi od ukupno 450 raspoloživih vezova u toj marini, bili su prazni čak i u najvećoj špici turističke i nautičke sezone tijekom srpnja i kolovoza.

Ono što se ovog ljeta događalo kako u Porto Montenegru ukazuje da je jahting u Crnoj Gori prešao zenit sustignut prije par godina, te da je sada ta djelatnost u blagom opadanju. Činjenica da Porto Montenegro koji ima uvjerljivo najbolju uslugu i servis za jahtaše, ne može usred sezone napuniti ni 450 vezova svoje prve faze (inače, kompletna marina kada bude završena planirana je na čak 880 vezova), nameće pitanje koliko je opravdana strategija crnogorske vlasti da dozvoljava gradnju marina i privezišta za jahte doslovno na svakom dijelu obale, pogotovo u Boki. Uz Porto, ovog je ljeta proradila i prva faza prve od dvije marine u turističkom kompleksu Luštica bay od 176 vezova, gradi se velika marina od 238 vezova u Portonovom u Kumboru, a završena je i nešto manja marina u Meljinama, dok se planira proširenje male marine na Obali Đuraševića kod Tivta. Ono što se već događa na obali u pretjeranoj izgradnji stanova za prodaju i iznajmljivanje na tržištu a što rezultira postojanjem čitavih „naselja zatvorenih škura“, sada se događa i na obali gdje se masovno i krajnje nekritički dozvoljava gradnja enormnog broja (i pokazuje se nepotrebnih) vezova za jahte i druga plovila za sport i rekreaciju.

Inače, prema podacima menadžmenta Porto Montenegra, ovog su ljeta u tu marinu uplovljavale jahte pod zastavama 75 država iz cijelog svijeta. Najviše brodova – njih 257, bilo je pod zastavom Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih dominiona, sa zastavom SAD-a bilo je 239 jahti, Hrvatske 221, Malte 173 i Kajmanskih otoka 154. U najelitniju marinu na Crnogorskom primorju, ove je godine zabilježeno 307 uplovljenja jahti pod crnogorskom zastavom. Turistička organizacija Tivat je od 1. siječnja do 1. listopada ove godine naplatila ukupno 38.858 eura boravišne takse za plovne objekta, što je 7 posto manje nego u istom periodu lani.

Ogromne povoljnosti superbogatima

Crna Gora je usvajajući 2007. pod direktnim utjecajem tadašnjeg vlasnika Porto Montenegra, kanadskog biznismena Petera Munka “poticajan ambijent za jahting”, uvela niz adminstrativnih i fiskalnih pogodnosti za superbogatu klijentelu – vlasnike jahti koje zavisno od veličine i nivoa luksuza, koštaju od nekoliko stotina tisuća, do par stotina milijuna eura.

Stopa PDV-a u Crnoj Gori za robu i usluge vezane za nautički turizam iznosi samo 7 posto, PDV se uopće ne naplaćuje na čarter jahti, stopa poreza na dobit je 9 posto, a bogati vlasnici jahti mogu računati i na snabdijevanje gorivom oslobođenim od obaveze plaćanja carina i trošarina. Crnogorska Vlada je 2007. po Munkovim sugestijama kreirala i Zakon o jahtama koji pored ostalog, omogućava stranim jahtama da se u crnogorskim vodama zadržavaju bez vremenskih ograničenja i naplate poreznih obaveza njihovih vlasnika u inozemstvu, a kada te jahte dobiju crnogorsku vinjetu, mogu više puta  ulovljavati u crnogorske vode, te više puta mijenjati posadu i putnike uz minimalne administrativne napore. Najveći dio tih povoljnosti nije u skladu s pravilima i standardima koji važe u Europskoj Uniji, a čega je postala svjesna i crnogorska Vlada koja je nedavno priznala da “niža stopa na usluge u marinama, nije u skladu s pravnom tekovinom EU”, te je najavila izmjene te legislative.

IZVORBoka News
Podijeli objavu

Komentiraj