U godinu dana broj profesionalnih ribara pao za 37 posto

Anita Belak-Krile

218
Foto: Pomorac.net

U Hrvatskoj je u prošloj godini smanjen ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama za dva posto odnosno za 1710 tona, a smanjen je i ukupan broj ribara u morskom ribarstvu za 15,2 posto.

Ulov i uzgoj kamenica, školjkaša i mekušaca smanjen je za 263 tone odnosno skoro 10 posto.

Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu lani je pao za čak 37 posto, i ima ih 3179.

Iz ove statistike DZS-a ispada da je u godinu dana došlo do dramatičnog pada broja profesionalnih ribara na Jadranu, no iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju kako se radi o drukčijoj metodologiji obrade podataka koja uključuje samo aktivne povlastice za gospodarski ribolov, dok su prije dostavljani podaci o ukupnom broju plovila u Registru ribarske flote.

Tvrde kako se stvaran broj povlastica smanjuje svake godine za oko 30, što je potpuno očekivano jer je od 2008. godine zbog osiguranja održivog ribolova zabranjeno izdavanje novih povlastica za gospodarski ribolov.

Broj ribarica kontinuirano opada i zato što se u koćarskom ribolovu provodi europski program scrapinga – trajnog povlačenja brodova uz obeštećenje ribarima. Brodovi idu u rezališta ili se prenamjenjuju u aktivnosti izvan ribarstva, a vlasnici dobivaju novčane naknade.

Europski trend

Otkad se provodi scraping koji se sufinancira sredstvima Europske unije ukupno je uništeno 78 koćarica, za što je ribarima isplaćeno 103,1 milijuna kuna.

– Opravdana je procjena da je broj plovila, odnosno ukupni ribolovni kapacitet ne samo u Europi nego i u svijetu prevelik, s obzirom na to što more daje. Scraping je potreban, mi moramo prilagoditi pritisak na lovišta i biomasu onom što priroda stvarno može dati.

Godine 1984., zabilježen je najveći ulov u svijetu od 120 milijuna tona. Tehnika koja se počela koristiti prije četrdesetak godina pokazala se preubojitom za ribu i to je trebalo nekako dovesti u red jer bi ostali bez ribe. Sad se godišnji ulov kreće negdje oko 70 milijuna tona – kaže nam Petar Baranović, diplomirani inženjer ribarstva i nekadašnji saborski zastupnik koji se vratio moru i profesionalnom ribolovu čime se bavio i prije ulaska u politiku.

Kapetan je na svom “Sokolu”.

Što se tiče podataka o padu ulova morske ribe od dva posto, Baranović očekuje kako će idućih godina to prijeći u trend jer Europska komisija koja je glavni kreator ribolovne politike na preporuku znanstvenih institucija traži smanjenje ribolovnog napora.

– Ono gdje ja vidim žarišni problem nije ulov morske ribe, nego loše stanje u marikulturi gdje nismo našli model kako ćemo maksimalno iskoristiti prirodne kapacitete – veli Baranović.

Paradoks je, objašnjava, da EU uvozi ribu iz uzgoja iz neeuropskih zemalja za nekoliko milijardi eura, a mi u Hrvatskoj u tom ogromnom prostoru za opskrbu europskog tržišta nije našla načina da uspostavi proizvodnju i plasira te proizvode na europsko tržište.

– Grci proizvode 150 tisuća tona brancina i orada, a mi nešto oko deset. Lani smo uzgojili manje od šest tona brancina i niti pet tona orada. A tragično je da su upravo Grci učili od nas kako uzgajati ribu. Prije tridesetak godina dolazili su u tadašnji zadarski Cenmar i upijali naša znanja – ljuti se Baranović.

Bez strategije

Smatra kako je hrvatski problem u tome što ništa što je deklarativno zacrtano nije provedeno. Žali se na zapuštena iskrcajna mjestima za ribare i lošu logistiku u servisiranju ribarskih brodova.

– Nemamo prave strategije, rekao bi da bauljamo kroz prostor. Sustav veletržnica u koje je uložen silan novac iz državne i lokalnih proračuna te iz europskih fondova nije zaživio. Sve veletržnice su propale – sumira naš sugovornik.

Prema podacima DZS-a lani je u Hrvatskoj uzgojeno 13.842 tone morske ribe, ljuskavica, kamenica, te ostalih mekušaca i školjkaša. Najviše je uzgojeno lubina (5616 tona), komarči (4829 tona) te tune (2162 tone). Deset postotni manjak u uzgoju kamenica i školjkaša dijelom se pripisuje i predaciji komarče na uzgajališta.

IZVORSlobodna Dalmacija
Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.