Lada Niseteo: Crnom listom protiv loših brodova

Lada Niseteo

2136
Foto: Lada Nisteteo

Zlosretne “Hakse“ nema na listi brodova kojima za zabranjen ulaz u luke Europske unije. A havarija se ipak dogodila. Ništa nije savršeno, makar se EU znade štititi i štiti od loših plovila.

Prema  Uredbi 2009/16/EC od 23. travnja 2009. godine , a koja je, ulaskom Hrvatske u EU, postala i dijelom iz  tzv. zajedničke pravne stečevine unesenim u njezin nacionalni sustav propisa i praksu , zabrana uplovljavanja trenutno 97 brodova s liste dolazi ukoliko je brod opetovano zadržavan radi ozbiljnih povreda zakona o sigurnosti. Priča o “Haksi“ povod je za uvid u EU zakonodavstvo koje bi trebalo štititi luke i vode članica EU od opasnih brodova a posade tih brodova od loših uvjeta i poslodavaca. Zakoni su kovani postepeno, zahtjevni su, po nekima čak i previše striktni  a glavnu je argumentaciju dala praksa, pogotovo havarije nekoliko brodova u vodama EU članica ili s posljedicama po obale (slučajevi “Erice“ i ”Prestigea” inicirali su val promjena u zajedničkom zakonodavstvu).

Rizični profil broda , koji je alarm za pojačani nadzor i eventualnu zabranu ulaska, odnosno postavljanje na crnu listu trenutno 97 plovila koja ne smiju u luke EU, određuje se kombinacijom nekoliko parametara. Rizičnima se smatraju putnički brodovi, tankeri svih vrsta ( ulje, kemikalije, plin ) kao i brodovi za rasute terete stariji od 12 godine. ( Mada na popisu zabranjenih ima  i plovila starih svega nekoliko godina!) Rizičnima se tretiraju brodovi s lošim ili veoma lošim rezultatima svjedodžbi međunarodno priznatih organizacija. Ukoliko je brodarska kompanija na lošem glasu to je dodatni razlog za učestalije provjere, dakle i viši rizik kršenja propisa. Brod ulazi u kategoriju rizičnog ukoliko je već zadržavan. Države članice obavezane su ovom Uredbom obavljati periodične inspekcijske preglede  na svim brodovima iz kategorije visokog rizika koji nisu pregledani u posljednjih pola godine, ili svim brodovima srednjeg rizika bez inspekcije tokom minule godine  a 36 mjeseci bez pregleda je uvjet koji na brod niskog rizika obavezno dovodi inspektore. Na inspektorima je procjena da li ili ne obaviti dodatni nadzor, mimo zakonskih vremenskih okvira.

Odlučujućim se faktorima za odluku o vanrednoj inspekciji, prema Uredbi EU, smatraju izvještaji iz drugih članica, oni koji nisu uneseni u bazu inspekcijskih podataka ili brodovi isključeni iz plovidbe nakon zadnje inspekcije u EU lukama. Nadalje, tu upadaju brodovi koji su pretrpjeli havariju, sudarili ili nasukali na putu prema luci…što znači da je “Haksa“ ispunila uvjete za provjeru. Isto tako, inspekciju na brod dovodi registrirano zagađivanje mora ispuštanjem otpadnih voda ili opasnih tvari kao i opasno manevriranje i nepoštvanje IMO pravila o sigurnosti plovidbe. Nabrajanje rizičnih faktora nastavlja se situacijama ukoliko brod posjeduje svjedodžbe izdate od nepriznatih organizacija ili su te organizacije izgubile priznanje, ukoliko je brod, bilo gdje na svijetu, bio zadržan duže od tri mjeseca ili se brodom upravljalo na način opisan kao “opasan za osobe, imovinu ili okoliš“.  Ovo su samo neki primjeri kad brod dolazi pod udar propisa koji zahtijevaju proširene, pojačane i dodatne kontrole.

Za pomoć pri prosudbi postoji poseban obrazac rizičnog profila broda.

Uredba je, birokratski precizno reći će neki, popisala utemeljene razloge za detaljni inspekcijski pregled, među kojima su nepravilno vođena knjiga o uljima, dokaz da se postupci s teretom i drugi postupci ne izvode sigurno ili u skladu sa smjernicama IMO, odašiljanje lažnih signala za uzbunu, neznanje zapovjednika i posade o osnovnim postupcima za sigurnost brda ili sprječavanje onečišćenja, nepostojanje evdencije  sati rada i odmora posade… Prošireni se inspekcijski pregled brodova posebno odnosi na rizična područja  dokumentacije, stanja konstrukcije, otpornosti na vremenske uvjete, sustav za slučaj nužde, navigacijsku opremu, radne i životne uvjete posade, opasne tvari…

Sustav zaštite EU od loših, opasnih brodova djeluje na sljedeći način. Popisi brodova  dijele se na crnu, sivu i bijelu listu, ovisno o zastavama koje viju. Osnovica  stavljanja zastava na popis jeste broj od najmanje 30 inspekcija tokom minule tri godine, čime se brodovi razvrstavaju na bijelu listu – kvalitetne zastave – ili sivu – prosjek – ili crnu  listu. Temeljem razvrstavanja procjenjuje se i rizik. Kategorije se smatraju poticajem da se brodovi unaprijede prema boljem rangu, recimo sa sive na bijelu listu. U praksi, brod koji nosu zastavu sa crne liste i registrirana su mu više od dva zadržavanja radi kršenja nekog od propisa tokom 36 mjeseci dobiva zabranu uplovljavanja. Za brodove sa zastavama sa sive liste  dovoljna su više od dva zadržavanja tokom dvije godine da mu se spusti rampa za svaku luku u EU. Ukoliko brod promijeni zastavu zabrana ostaje. U registar ulaze sve zabrane , ne samo ne od EU lučkih vlasti. Zabrana uplovljavanja u luke EU traje minimalno tri mjeseca u slučaju prvog prekršaja, ukoliko isti brod ponovi prekršaj zabrana se produžuje  na najmanje godinu dana. Treći incident donosi trogodišnju zabranu ulaska.

. Posljedica svake sljedeće zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar Zajednice nakon treće zabrane uplovljavanja je trajno odbijanje dozvole za uplovljavanje u svaku luku i sidrište unutar Zajednice.

Među trenutno 97 dosjea  (nalazi se na www.parismou.org) je “Mona Rosa“ pod panamskom zastavom, koja se prošvercala usprkos zabrani uplovljavanja a prijavile su je nizozemske vlasti, ili alžirski “ Hoggar“ nepoznatog vlasnika, ili “Elpis“ pod zastavom Sv Vincenta i Grenadina vlasnika “RTI Management SA“. Nigerijskom je brodu “Dalmar Eagle“ zabranjeno uplovljavanje jer nema važećeg ISM certifikata a brod “Anna“ vlasnika “Riga Brothers“  nije se pojavio u brodogradilištu na dogovorenom  popravku i time zaradio crveno svjetlo.

Najveći je doseg ovog sigurnosnog sustava EU da je loše, opasne i substandardne  brodove, manje-više uspješno prognao iz europskih luka i da na tom surađuje sa zemljama potpisnicama Pariškog memoranduma… Ali, mana je da takvi brodovi plove na drugim stranama.  A more je jedno.

Podijeli objavu

1 KOMENTAR

  1. Neznam kako nikome nije jasno,da brodovi stariji od 20godina nemaju šta raditi na moru,možemo govoriti tko šta hoće,onaj tko plovi na slabijim kompanijama,znas se kako se remonti rade… Ja sam iskusio to,kada ti brod od 50000tona nosivosti pukne oplata od starosti,pa brod nije bio star 20godina… I brod dobije dozvolu da može ploviti,mislim nevjerojatno…ali istinito…umjesto da se brod pošalje na detaljan pregled…ali sta češ tako je,kako je…
    Hadje prije je mozda i bio kvalitetniji čelik…ali ovi kineski brodovi,to su obična sranja od brodova… Novogradnje ,ali jako slabe novogranje… Brod do 20godina ok,sve poslije toga u rezalište treba iči,ali stvaro sve…pomorski pozdrav svima

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.