Rusi su ‘prekopali’ sve naše papire i tek onda pristali na ‘brak’

Ivica Marković

471

Trogirski škver, u vlasništvu ‘Kermas grupe’, koju vodi uspješni poduzetnik Danko Končar, za nekoliko tjedana, kada se okonča kupnja 55 posto dionica Arctech Helsinki Shipyarda Inc., postat će ozbiljan “svjetski igrač” na globalnom tržištu brodogradnje.

Ovime ne umanjujemo dosadašnje pozicioniranje trogirskog škvera na tržištu brodogradnje, no malo što se može mjeriti sa spajanjem s jednim od najpoznatijih škverova za izgradnju ledolomaca, specijaliziranih brodova koji mogu razbijati led.

– Finsko brodogradilište je u vlasništvu “United Shipbuilding Corporationa” (USC), koji je najveća ruska kompanija koja zapošljava oko 90 tisuća ljudi. U toj su kompaniji od 2006. po nalogu ruskog predsjednika Vladimira Putina, objedinjena ruska brodogradilišta pa i ovo finsko, odnosno Arctech u Helsinkiju, koje je u ruskom vlasništvu – kaže nam Danko Končar, koji nas je u petak primio u “Brodotrogiru”.

Najviši standardi

Dugogodišnje partnerstvo između “Arctecha” i “Brodotrogira” ovim će “brakom” biti okrunjeno.

– Mi već nekoliko godina zajedno radimo i surađujemo, a i sada je, ne još dugo na navozima “Brodotrogira” novogradnja 515 koju gradimo zajedno s “Arctechom”. Kada je zaživjela ideja o spajanju dvaju škverova, ruski partneri su je rado prihvatili. Naravno, provjerili su nas kao firmu, “prekopali” sve naše papire i kada su se uvjerili da radimo po najvišim svjetskim standardima, pristali su na ovaj “brak”.

– Naša je ideja da kupimo 55 posto dionica i na taj način objedinimo dva škvera. Ta sinergija između “Brodotrogira” i “Arctecha” je europska priča i jasno je da kao europska firma računamo na financiranje iz EU fondova, ali i iz HBOR-a. Mislim da je ovo priča u pravcu spašavanja europske brodogradnje, koja je posljednjih godina sve manje konkurentna u odnosu na kineska ili neka druga dalekoistočna brodogradilišta. Moramo spasiti europsku brodogradnju koja je desetljećima bila vodeća u svijetu – ističe Danko Končar.

Rusko-hrvatski partneri ne boje se za budućnost i smatraju da će i dalje biti posla na svjetskom tržištu, pogotovo u ovakvim škverovima koji se bave izgradnjom specijaliziranih plovila.

– “Arctechu” su upiti dovoljni za napuniti knjige narudžbi do 2022. godine, a već sada imaju potražnju iz Kine da se za njihove potrebe sklopi posao izgradnje kineske flote kruzera. Ako se dobije taj posao, bit će puno posla i za “Brodotrogir”. Inače, “Arctech” je do sada izgradio više od 60 posto kompletne svjetske arktičke flote i vodeći je svjetski škver u tom segmentu – kaže Danko Končar.

Rusi žele otvoriti morski Sjeverni put kojim veći dio godine “plove” sante leda i koji je vrlo opasan za plovidbu, odnosno kojim “normalni” brodovi ne mogu ploviti bez pomoći ledolomaca.

– Tim Sjevernim putem se putovanje brodom od Šangaja do zapadne Europe smanjuje za dva tjedna, u odnosu na putovanje sada ustaljenim brodskim linijama (kroz Sueski kanal…), a što daje brodskim prijevoznicima enormne uštede. Dalje na Jamalu su velika postrojenja nafte i plina, i svi brodovi koji budu krcali naftu ili plin na Jamalu ići će tim Sjevernim putem prema zapadnoj Europi.

Veliki izdaci

Na Sjevernom putu nema leda starijeg od godine dana, a jedino vrijeme u godini kada se led topi je ljeti. Dakle, većinom godine tankeri tuda mogu ploviti samo uz pomoć dvaju ledolomaca koji idu ispred tankera i razbijaju led. Za brodske kompanije to su veliki izdaci iznajmljivanja dvaju ledolomaca.

Stoga je “Arctech” napravio ledolomac koji bočnom stranom može lomiti led, tako da je potreban samo jedan ledolomac koji “radi” put tankeru koji se nalazi iza njega. Za brodske kompanije to je velika ušteda, jer uz pomoć takvog ledolomca više ne moraju unajmljivati dva ledolomca, već samo jedan, koji u potpunosti “čisti” put – ističe Nenad Končar, vlasnikov sin, predsjednik Uprave “Brodotrogira”.

Inače, Jamal LNG projekt je projekt koji se izvodi u mjestu Sabetta, na poluotoku Jamal, u Rusiji. Rusija i francuska naftna tvrtka “Total” zajedno će uložiti 38 milijardi dolara u projekt ukapljenoga prirodnog plina na Arktiku, objavio je još 2011. ruski premijer Vladimir Putin.

Projekt obuhvaća izgradnju terminala za ukapljivanje plina na poluotoku Jamal do 2018. nakon čega će Francuska s njega moći dobivati 15,5 milijuna tona godišnje ukapljenog prirodnog plina ili LNG-a, koji se vadi iz Južno-Tambejskog nalazišta prirodnog plina. Puni rad postrojenja se očekuje 2021.

Planirano je da se na Jamalu u 4 godine sagradi postrojenje za ukapljivanje plina. Ukupne rezerve plina na Jamalu i priobalnim vodama procjenjuju se na 1250 milijardi m3. Isto tako, procjenjuje se da će Rusija u idućih 25 godina investirati do 250 milijardi dolara za puni razvoj proizvodnje na Jamalu i oko njega.

Ovo objedinjavanje dvaju brodogradilišta omogućit će da Trogirani, odnosno mnogi od onih koji rade u “Brodotrogiru”, kada za to bude potreba, odu raditi i u finski “Arctech” gdje će moći ostvariti i veća primanja.

– Oni u Finskoj nemaju baš neka pretjerana iskustva u gradnji tankera, dok mi u “Brodotrogiru” nemamo iskustva u gradnji ledolomaca. Našim ujedinjavanjem moći ćemo bez problema graditi ledolomce-tankere koji kroz zaleđena sjeverna prostranstva mogu ploviti bez ikakve pomoći ledolomaca.

Dalje, moći ćemo od Finaca mnogo naučiti i u organizaciji rada, jer je njihova organizacija mnogo bolja od naše. U finskom brodogradilištu ima oko 600 zaposlenih, a imaju i oko 600 kooperanata – kaže Danko Končar.

Zanimalo nas je zašto je jedna takva moćna ruska i svjetska tvrtka za svog poslovnog partnera, odnosno za većinskog vlasnika škvera u Helsinkiju izabrala baš hrvatsku tvrtku, a ne neku drugu?

– Prije negoli smo dobili poslove za “Arctech”, oni su utvrdili da im mi odgovaramo kao tvrtka. Cijeli tim njihovih ljudi je svakodnevno u Trogiru i oni ništa što je vezano uz “Brodotrogir” ne prepuštaju slučaju. Neće oni ući u posao s nekom tvrtkom ako o njoj ne znaju doslovno sve i ako nisu uvjereni da ta tvrtka radi na svjetskoj razni – ističe Danko Končar.

Kako smo već napisali, “Arctech” je specijaliziran za izgradnju ledolomaca, ali grade i kruzere do 2000 putnika, kao i trajekte.

Polarni uvjeti

– Ledolomci su dužine od 60 do 120 metara, a snaga njihova pogona gravitira od 15 do 60 megavata. Ovi ledolomci od 60 megavata mogu ploviti sve do Arktičkog kruga. Ovaj brod, odnosno 3/4 broda koji mi trenutačno gradimo za “Arctech” je svojstven po tome što mu je pramac debeo 130 milimetara i on je projektiran da ide kroz led debeo 1,6 metara.

– Morate znati da je pramac kod “normalnih” brodova debeo između 15 i 20 milimetara. Kod ove naše gradnje se radi o brodograđevnom čeliku, koji može ploviti u tim polarnim uvjetima, a da pritom ne pukne i da je dovoljno jak i čvrst da lomi led. Ovaj “naš” ledolomac-tanker lomi led pramcem i krmom, na način da “zajaše” led koji pod njegovom težinom puca. To je tanker za prijevoz kondenzata i bit će ukupne duljine 220 metara.

– Od toga mi u Trogiru radimo 170 metara i očekujemo da će posao biti završen početkom svibnja. Tada će ta sekcija broda posebnim brodom biti prevezena u Helsinki, gdje će biti spojena s krmom, koja se tamo gradi – kaže Mateo Tramontana, član uprave “Brodotrogira”.

Oduševljenje spajanjem dvaju škverova nije krio ni Dmitrij Pryahin,predsjednik Nadzornog odbora “Arctech Helsinki Shipyarda”.

– Kada smo vidjeli rezultate rada “Brodotrogira” ni u jednom trenutku nismo dvojili oko potrebe “ujedinjenja”. Zato smo i izabrali “Brodotrogir” jer je izuzetno stručan u tankerima, a mi smo najbolji na svijetu u izradi ledolomaca. Jako smo sretni što će posao uskoro biti doveden do kraja i nadam se kako ćemo sve izazove koji su stavljeni pred nas, zajednički uspješno riješiti – rekao je Pryahin.

Punim plućima

Inače, Sjevernim putem godišnje se, za sada prevozi do sedam milijuna tona tereta, ali rast prijevoza je evidentan svake godine, što jamči da će dva brodogradilišta imati pune ruke posla u nadolazećim godinama.

– Ovo spajanje daje jamstva Trogiru da će brodogradnja i dalje “živjeti punim plućima” u Trogiru i da će ljudi imati posla. Na ovaj način se pokušavamo pozicionirati u Europi kao globalni igrač i mi smo otvoreni prema svima koji nam žele postati partneri i koji žele raditi ili surađivati s nama – zaključio je Danko Končar.

IZVORSlobodna Dalmacija
Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here