PARANGAL: Bušenje nafte u Jadranu – unosan profit za državu ili potencijalna ekološka katastrofa?

A. Z.

18681

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, odnosno nafte i plina omogućeno je svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Prema podacima Agencija za ugljikovodike na području Jadranskog mora definirano je 28 istražnih prostora koji su definirani u travnju 2014. godine, a tijekom iste i već godine prije norveška tvrtka Spectrum obavila je snimanja, no ipak krajem 2015. godine od eksploatacije se ipak, odustalo.

U ožujku ove godine Crna Gora je sklopila sporazum s grčkim proizvođačem nafte i plina, kompanijom Energean, a njihova istraživanja dala su optimistične rezultate i dva polja u njihovoj koncesiji mogla bi sadržavati zalihe plina. Samim time pitamo se neće li i Hrvatska u tome vidjeti moguće ideje za nastavak istraživanja u hrvatskom dijelu Jadrana.

Za Hrvatsku to ne bi bio dodatni trošak nego jedino korist jer, prema podacima i iskustvima drugih zemalja čak 60% takvih investicija stranih ulagača ostaje u lokalnoj zajednici. Iz toga bi luke, odnosno lučke usluge, logistika i brodogradilišta mogla profitirati.

Mišljenja pomoraca, onih iz offshore sektora i onih koji plove na drugim vrstama brodovima, su podijeljena. Neki od njih smatraju da će platforme u Jadranu donijeti samo probleme, kako u turizmu, tako i zbog toga što bi stranci ubrali novac, a lijepoj našoj bi ostale samo mrvice. Što se turizma tiče, uvijek vreba potencijalna opasnost jer, kažu naši pomorci, nemamo brodove koji bi mogli regairati u slučaju izlijevanja nafte. Drugi pak uspoređuju ovaj projekt s ulaganjem u autoceste koje su ekonomski isplative i svima potrebe, no nakon toga ponovno minus koji treba pokriti.

Ipak, ima i onih koji podržavaju bušenje u Jadranu i postavljanje platformi, no samo ako će posada na njima biti hrvatska. Top pozicije bi u tom slučaju mogle biti iz kompanije koja bi prihvatila taj projekt, no isto tako trebali bi se postaviti i striktni uvjeti za zaštitu okoliša koji će se morati poštovati. Ukoliko se ne poštuju trebale bi uslijediti drastične kazne. Uz sve to, nabava potrebne opreme, namirnica i slično trebala bi se obavljati isključivo u Hrvatskoj kako bi država ipak mogla nešto i zaraditi.

U svakom slučaju ako bušenje u hrvatskom dijelu Jadrana zaživi, pomorci se samo boje da to neće voditi netko iz struke i samim time postoji mogućnost da to, ponovno, ne ispadne dobro za Hrvatsku, niti za ljude koji zarađuju svoj kruh na moru.

Podijeli objavu

3 KOMENTARI

  1. za ovako malo i zatvoreno more koje je ionako zagađeno zahvaljujući primitivizmu i ne učinkovitosti država na njegovim obalama ovo je katastrofa a profit će biti privatni a ono šta dobiju države opet će se sliti u privatne žepove

  2. Jadransko more treba zaštiti.

    U isto vrijeme treba istaknuti da se u talijanskim vodama nalazi 50tak platformi, FPSO (jedan je SZ od Barija, a zaboravio sam da li je još jedan malo južnije). Pogledajte nautičke karte.

    Eksploatacija plina i/ili nafte ionako se odvija. Podmorski rezervoari nisu ograničeni granicom na moru. Drugim riječima talijanske platforme crpe plin i/ili naftu iz našeg podmorja. Raspoređene su po granici.

    Mogli bi pokrenuti eksploataciju iz podzemlja našeg dijela Jadrana. Pritom bi se moglo uvjetovati (kako to rade Brazilci) da na tim instalacijama rade Hrvati. Od toga bi profitirala brodogradilišta, remont, opskrba, avio prijevoz, ekolozi ( u Braz npr imaju osobu na svakoj platformi koja motri kitove 😀), dobili bi kvalitetne inžinjere, država novi izvor energije i nekakvu energetsku neovisnost (Ekofisk u sjev moru se iskorištava gotovo 60 godina), itd…..

    Ja sam za opciju iskorištavanja uz visoke mjere zaštite okoliša. Još jedna negativna stvar je povećanje cijena usluga zbog prisustva offshore formi.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.