„Brodovi riznice“ kineskog admirala Zheng Hea

Andrea Zovko

323

Brzi razvoj kineske plovidbe počinje u doba dinastije Song (960.-1279.), a u prvoj trećini 15. stoljeća Kinezi su doslovce potresli svijet svojim brodskim ekspedicijama divovskih brodova pod vodstvom kineskog pomorskog admirala Zheng Hea. Tijekom sedam putovanja od 1405. – 1433. godine, kineski mornari posjetili su Tajland, Šri Lanku, Indiju, Maldive, zemlje Perzijskog zaljeva, Aden, Somaliju i Keniju, a neki članovi ekspedicije posjetili su čak i sveto mjesto Muslimana – Meku.

U vrijeme kada je bila najmoćnija, flota Zheng Hea sastojala se od 28.000 mornara i 70 brodova, a svrha je bila prikazati kinesku moć i bogatstvo vanjskom svijetu te uspostaviti carsku kontrolu nad pomorskom trgovinom.

Brodovi Zheng Hea bili su ogromni – s devet jarbola i četiri palube koje su mogle primiti više od 500 putnika, kao i ogromne količine tereta. Neki od brodova su bili dugački 137 metara i široki 55 metara, što je najmanje dvostruko duže od najvećih europskih brodova tog doba. Neki izvori tvrde da su brodovi bili još i duži – 180 metara.

Moderni znanstvenici pak tvrde da njegovi brodovi nisu mogli biti tako dugački, jer drveni brodovi takvih ekstremnih veličina pomiču granice onoga što je moguće u gradnji drvenih brodova čineći ih nezgrapnim. Postoje dokazi u kasnijim povijesnim razdobljima, kada su se gradili brodovi duži od 100 metara, kao što su „HMS Orlando“ i škuna „Wyoming“, da su i oni imali strukturnih problema. Prvi brodovi koji su imali 126 metara su parobrodi sa željeznim trupom iz 19. stoljeća.

Međutim, znanstvenici se slažu da su „brodovi riznice“, kako su ih zvali jer su prevozili dragocjenosti, bili divovskih razmjera, a prema nekim procjenama oni najveći bili su između 119-124 metara sa širinom od 60 do 76 metara.

U usporedbi s drugim brodovima, brodovi riznice bili su širi u odnosu na dužinu kako bi se postigla njihova stabilnost. Trup je u obliku slova V, kobilica duga i balast težak. Korisitli su plutajuća sidra koja bi prebacivali preko ograde kako bi se povećala stabilnost. Balansirajuće kormilo, koje je bilo moguće podići i spustiti, davalo im je dodatnu podršku.

Veliki eunuh carskog dvora Zheng He bio je musliman, rodom iz južne kineske pokrajine Yunnan. Za 30 godina svoje službe, Zheng putovao je najmanje sedam puta na udaljene morske ekspedicije – najprije kao veleposlanik, a zatim kao zapovjednik flote. Prvi je put krenuo na more 1405. godine, budući da mu je car naredio da pronađe njegovog odbjeglog nećaka, za što mu je obećao prijestolje.

U ovom, prvom mu povjerenom zadatku bilo 62 broda sa 17 800 ljudi i to ne računajući pomoćne brodove koji su nosili hranu, pitku vodu, robu za trgovanje s domorocima i darove za strane vladare. Uz ljetne monsune flota Zheng Hea je krenula na jugozapad prema Indokini, Javi, Sumatri i Šri Lanki.

Za dvije godine Kinezi su posjetili tridesetak zemalja i otoka.

Ponovno je car poslao Zheng Hea na daleka mora. Njegovi brodovi sidrili su se na obali Nicobara i Maldiva, zemljama Perzijskog zaljeva, Somalije i Zanzibara, a posjetili su i otok Ryukyu blizu Japana, Filiine, Borneo i Timor.

S udaljenih putovanja Zheng je isporučio carskom dvoru brojna blaga.

Samo s otoka Java kineski je admiral dovezao rog nosoroga, kornjačin oklop, komorač, plavu sol, sandalovinu, kamfor, banane, svečane mačeve, pletene prostirke, bijelosive papige, majmune te živu žirafu koju su tada po prvi put vidjeli u Kini.

Na treću ekspediciju u potrazi za blagom Zheng He je krenuo iz pokrajine Jiangsu u istočnoj Kini u veljači 1409. godine. Tom su prilikom posjetili Čampu, Javu, Melaku, Sumatru i južnu Indiju. Na Šri Lanki je došlo do sukoba s lokalnim vladarom, kojeg su Kinezi ptužili za gusarenje i napade na njihove vazale. Kinezi su porazili protivnike i zarobili cijelu kraljevsku obitelj te ju doveli pred cara Yong Lea. On ih je odlučio pustiti pod uvjetom da priznaju njegovo vrhovništvo. S te su se ekspedicije vratili 6. srpnja 1411. godine.

U jesen 1413. godine, Zheng He je sa trideset tisuća ljudi otputovao za Arabiju, u svome četvrtome i najambicioznijem putovanju. Od Hormuza oplovio je Arabijsku čizmu do Adena na ušću Crvenog mora. Dolazak flote izazvao je senzaciju, a devetnaest zemalja poslalo je svoje veleposlanike da se ukrcaju na Zheng Heov brod i donesu darove za cara Yong Lea.

Moderni istraživači vjeruju da su uoči ere Velikih geografskih otkrića, navigatori Nebeskog Carstva nisu imali sebi ravnih na svijetu. Gotovo sve vrste kineskih brodova su teoretski mogle prijeći Tihi ocean od zapada do istoka i doći do obale Amerike. Dio činjenice takvih putovanja potvrđuju i nalazi u novom svijetu kineskih proizvoda – kovanice, figurice i oružje. Očigledno, Kinezi, koji su razvijali pomorsku trgovinu, već su u prvim stoljećima naše ere poslali inteligentne ekspedicije na sjeveroistok. Neke od njih putovale su na obalu Sjeverne Amerike i vratile se natrag. Međutim, teški uvjeti plovidbe i nedostatak izgleda za trgovinu doveli su do ukidanja takvih ekspedicija.

Nema sumnje da je od 10. do 15. stoljeća kineska flota posjedovala dovoljno potencijala za putovanje na obalu Australije. Dr. Alan Thorne, član Nacionalnog sveučilišta Australian, vjeruje da su Kinezi već u prilično rano doba napravili prva putovanja do Indonezije i na obale australskog kontinenta. U nepoznatim vodama pomoć su mogli dobiti od Javanaca s kojima Kinezi trguju stoljećima i koji imaju puno više znanja o zemljama na jugu. U svakom slučaju, pojam postojanja daleke i tajanstvene “zemlje na jugu” pojavljuje se u vrlo ranim danima kineske povijesti.

Godine 1424. umro je car Yong Le, zaštitnik poznatog pomorskog admirala. Kada se 1433. godine posljednji put vratio u Kinu, to je već bila druga zemlja, zemlja koja je bila isključena iz vanjskog svijeta. Novi car nije bio zainteresiran za nastavak takvih pomorskih avantura pod pokroviteljstvom Vlade. Brodogradilište u Nanjingu, u kojem je izgrađena masivna flota Zheng Hea je zatvoreno i napušteno. Gotovo pet stoljeća, Kina je bila u izolaciji. Zemlja, opustošena vlastitim dužnosnicima, postala je lak plijen za druge države. Tek krajem 20. stoljeća Kina je postupno počela pristupati vodećim državama svijeta.

U Nankingu, glavnom gradu provincije Jiangsu koji je poznat i kao kineska južna prijestlonica, 2005. je otvoren „Park brodova riznica“ gdje su izložene umanjene replike čuvenih brodova admirala Zhenga Hea

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here