Posljednja plovidba broda ˝Armenija˝ ili najveća tragedija 20. stoljeća

643
Armenia

Dana 12. rujna 1941. predvodnica 11. njemačke armije približila se Perekopu, sjevernoj granici Krima i od tada je bijeg s poluotoka bio moguć samo s morske strane.

Svi kopneni putevi ubrzo su bili pod kontrolom njemačkih vojnika. Gotovo milijun civila bilo je zarobljeno. Dobro pripremljenim njemačkim vojnicima otpor su pružale snage Crvene armije, no nisu imale mnogo šansi za pobjedu.

Do početka studenoga 1941. bijeg stanovnika poluotoka Krim poprimilo je masovni karakter. S približavanjem nacističkih vojnika u gradovima je zavladala panika. Za ukrcaj na bilo koji transport i bijeg iz gradova poluotoka vodila se prava borba. Evakuacija civilnog stanovništva provodila se na jedinstven način – iz Sevastopolja i i Tuapse na Jalti.

Brod “Armenija” privezan je početkom studenog 1941. godine u luci Sevastopolj i bio je najprikladniji za tu svrhu. Brod je bio dugačak 112,1 metara, širok 15,5 metara, imao je zapremninu 5.770 tona, a postizao je brzinu 14,5 čvorova. „Armenija” je mogla primiti do 980 putnika i 96 članova posade.

“Armenija”, sagrađena u baltičkom brodogradilištu u Lenjingradu u studenom 1928., bila je putnički brod tipa “Abhazija”. Za crnomorsku brodarsku kompaniju bila su izgrađena ukupno četiri takva broda – “Abhazija”, “Gruzija”, “Krim” i “Armenija” koji su uspješno plovili za Kavkaz, prevozeći više od tisuću ljudi godišnje.

8. kolovoza 1941. godine putničko/teretni brod sa dvije palube bio je u vrijeme ratnih događanja prenamijenjen u medicinski brod. Putničke kabine postale su medicinske ordinacije, a na obje strane trupa broda pojavili su se simboli Crvenog križa.

sevastopoljUjutro 6. studenog 1941. godine, počeo je ukrcaj na “Armeniju”. U početku brod je bio usidren na pristaništu kako bi se izbjegle gužve i mogući napad na putnike koje su prebacivali brodovima. Odjednom je iz ureda sevastopoljske obrane došao nalog o evakuaciji medicinskog osoblja crnomorske flote. Kao rezultat te naredbe svi najbolji liječnici našli su se na istom brodu. Kako bi postupio prema naredbi kapetan Vladimir Jakovljevič Plauševsky usidrio je “Armeniju” na pristaništu gdje se odjednom slila gomila stanovnika grada tražeći spas. Svi su htjeli na brod. U panici putnici su počeli ulaziti u tehničke odjeljke broda na najnižoj palubi. Brod za evakuaciju ljudi bio je popunjen iznad norme. Ljudi su se čvrsto priljubili jedni uz druge, no to je bila jedina šansa za spas.

Prepunjen prestrašenim ljudima brod je 6. studenog 1941. godine u 17 sati isplovio s pristaništa i ubrzo nestao na horizontu. Tada je „Armenija” iščezla ne samo iz vida promatrača no i iz sovjetske povijesti.

Oni koji su ispraćali Sevastopoljce osjećali su očaj jer nisu iskoristili svoju šansu. To bi bilo realno da je brod krenuo prema Kavkazu.

Iz Sevastopolja brod “Armenija” prevozio je medicinsko osoblje crnomorske flote i na stotine ozbiljno ranjenih vojnika te tisuće civila. Rat na moru još nije počeo pa je bila važna svaka minuta. Kavkaz je bio slobodan i ništa nije sprječavalo da se ljudi spase. No, kapetan Plauševsky je dobio nalog od vrhovnog zapovjedništva Crnomorske flote da ode na Jaltu i pokupi još nekoliko putnika.

7. studenog u 02.00 sata “Armenija” je stigla u luku Jalta. Medicinski brod se zadržao tri sata, pričekavši na sidrištu Balaklava transport tereta koji je trebao biti ukrcan. Utovarivši nekoliko čvrsto zatvorenih crnih kutija brod, “Armenija” je nastavila svoj put. Agenti NKVD-a ostali su na brodu s ciljem osiguranja zaštite robe.

Na Jalti, na prepuni brod “Armenija” ukrcalo se još stotinjak preplašenih ljudi. U 08.00 sati 7. studenog 1941. godine medicinski brod isplovio je s Jalte i krenuo za Tuapse, izgubivši dragocjeno vrijeme. U međuvremenu, zapovjednik crnomorske flote, admiral Oktjabriskij naredio je da se ne isplovljava iz luke do mraka, odnosno do 19.00 sati, ali kapetan Plauševsky je prekršio naredbu. Samo 10 km od Jalte u Gurzufu naletjeli su na Hitlerove trupe. Kapetan je donio najvažniju odluku u svom životu i naredio da se spase povjereni mu liječnici, no bilo je prekasno.

Na udaljenosti od oko 25 milja od poluotoka Krim “Armeniju” je napao njemački bombarder tipa Ne-111N s dva torpeda, koji je ignorirao oznake. U 11:29 brod, sa 5.500 medicinskog osoblja i civila te 96 članova posade, potonuo je u Crnom moru na dubini od 472 metara. U ovoj strašnoj tragediji uspjelo se spasiti samo osmero ljudi.

spamenikOvako velik broj mrtvih na istom brodu čini se nevjerojatnim, ali još više iznenađuje činjenica da danas nitko ne zna za jednu od najtežih pomorskih katastrofa u povijesti Drugog svjetskog rata. Upravo na brodu “Armenija” poginulo je više ljudi nego na legendarnim brodovima “Titanic” i “Lusitania”.

Informacije o ovoj tragediji bila je strogo čuvana tajna, no prije nekoliko godina ukrajinski su povjesničari otkrili ove detalje. Uzrok smrti broda bile su dva neplanirana stajanja što je dovelo do gubitka vremena. Zapovjedništvo Crnomorske flote izdalo je naredbu s cijelim nizom grešaka, a upravo liječnici koji su bili na potonulom brodu mogli su spasiti živote tisuća vojnika i časnika koji su se borili protiv nacističke Njemačke.

Samo jedna osoba, Vladimir Jakovljevič Plauševsky preuzeo je odgovornost za ozbiljne greške svoga vodstva. Prekršivši zapovijed on je napravio posljednju priliku da spasi živote, iako je to bilo nemoguće.

Podijeli objavu

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.